U Saboru o izmjenama Zakona o nestalima u Domovinskom ratu

Zastupnici su unisono podržali izmjene Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu istaknuvši da provođenje ostavinskog postupka ne znači odustajanje od potrage za nestalom osobom, upozorivši da je ključna prepreka u nesuradnji Srbije. Hrvatska traži još 1725 osoba nestalih u Domovinskom ratu, izvijestio je saborske zastupnike državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.

Ministarstvo hrvatskih branitelja će na zahtjev člana obitelji donositi posebno rješenje kojim će utvrditi status osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale za koju nije poznato mjesto ukopa. Takvo rješenje služit će isključivo kao pravna osnova za pokretanje ostavinskog postupka pred nadležnim sudom, pri čemu se pravni status nestale osobe ni na koji način neće mijenjati. 

Time se obiteljima omogućuje rješavanje nasljedno-pravnih pitanja, a da pritom ne moraju odustati od nade ili prihvatiti pravnu fikciju smrti svojih najmilijih.

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić u saborskoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu rekao je da je cilj novog Zakona omogućiti provođenje ostavinskog postupka i za osobe nestale ili smrtno stradale u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa bez obveze prethodnog proglašenja te osobe umrlom.

- Predložene izmjene predstavljaju razmjerno malu, ali za brojne obitelji iznimno važnu dopunu postojećeg zakonskog okvira. Njima se omogućuje rješavanje imovinsko pravnih pitanja uz puno uvažavanje osjećaja članova obitelji koje ne žele pokretati postupak proglašenja svojih nestalih članova obitelji umrlima, rekao je Dakić.

Hrvatska još traga za 1725 nestalih iz Domovinskog rata

Rekao je kako Hrvatska traga za još 1725 nestalih iz Domovinskog rata, a unatrag deset godina, od 2016. do danas, na temelju prikupljenih saznanja, provedena su cjelovita terenska istraživanja na 443 lokacije, identificirani su posmrtni ostaci 343 osoba, dok su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 235 osoba.

HDZ-ovog Tomislava Zadru zanimalo je kakva je danas suradnja s Republikom Srbijom kada su u pitanju nestale osobe. Nekić je odgovorio da suradnja gotovo da ne postoji.

- Mi smo doista uputili jako veliki broj pisama prema ovlaštenim tijelima Republike Srbije. Nažalost, gotovo na nijedan traženi upit nismo dobili odgovor, rekao je Nekić.

Martina Iljkić Vlašić (SDP) pitala je što se u tom smislu može dodatno učiniti, a Damir Barbir iz Klub zastupnika Centra, Nezavisne platforme Sjever i GLAS-a upitao je može li Hrvatska koristiti neke druge institute pravne zaštite poput Odbora za ljudska prava UN-a, na što je državni tajnik odgovorio da Hrvatska uvijek može posegnuti za poglavljem 23 pretpristupnih pregovora Srbije s EU-om.

- To je jedan mehanizam koji nam stoji na raspolaganju i mi redovito pratimo to poglavlje zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova. Taj nam je mehanizam u krajnjem slučaju ostao na raspolaganju u slučaju nesuradnje, poručio je Nekić.

Vlašić Iljkić upozorila je da je ključna prepreka pronalasku nestalih izostanak suradnje Srbije koja raspolaže informacijama i dokumentacijama o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica na ranije okupiranim područjima Hrvatske kao i o osobama za kojima se traga. Podsjetila je i da suradnja po tom pitanju ne bilježi pomake od 2014.

Također je istaknula da provođenje ostavinskog postupka ni na koji način ne znači odustajanje od potrage za nestalom osobom već se potraga treba nastaviti sve dok se ne utvrdi sudbina nestale osobe ili ne pronađu njezini posmrtni ostaci.

Gabričević (HSU): Mislim da se Srbija ruga s Hrvatskom

Zastupnik HSU-a Veselko Gabričević misli da se Srbija ruga s Hrvatskom.

- Sjetimo se kako je predsjednik Vučić dolazio i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i uručio nekakve fascikle u kojima zapravo nije bilo ništa. Rugaju se gotovo s nama. Postoje li bilo kakve naznake da se dođe do tih podataka i arhiva koje se nalaze u Beogradu, pitao je.

Državni tajnik odgovorio je da Hrvatska sasvim pouzdano zna da arhivska građa postoji, tko je radio asanaciju terena i koji su to ljudi.

- Znamo sve podatke osim podataka kamo su premjestili posmrtne ostatke osoba koje su premještali iz grobnica u kojima su bili primarno pokopani. Mi uporno inzistiramo, svakodnevno šaljemo zahtjeve, podsjećamo, do sada nismo dobili nikakve kvalitetne podatke, rekao je Nekić.  

Predrag Mišić (DP) misli da bi sa Srbijom trebalo prekinuti sve diplomatske odnose, dok je njegov stranački kolega Stipo Mlinarić uvjerenja da je pitanje nestalih najveći poraz hrvatske države.

- Mislim da Hrvatska od 1995., od Oluje pa do 2005., u tih 10 godina nije poduzela ono što je trebala poduzeti, pogotovo represivni aparat i da kad smo imali i njihove vojnike i zarobljene u Oluji i kad je bilo puno ljudi na okupiranim područjima da je trebala puno više napraviti, kazao je.

Nikolu Mažara (HDZ) zanimalo je što Vukovarci mogu očekivati u narednom razdoblju, na što mu je Nekić odgovorio da se neće odustati dok se ne pronađe zadnja nestala osoba.

Provođenje ostavinskog postupka ne znači odustajanje od potrage za nestalima

Zastupnici su unisono podržali izmjene Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu istaknuvši da provođenje ostavinskog postupka ne znači odustajanje od potrage za nestalom osobom već se potraga treba nastaviti, upozorivši da je ključna prepreka u nesuradnji Srbije.

- Najveći problem danas predstavlja nedostatak novih vjerodostojnih informacija o prikrivenim grobnicama te nedostupnost djela arhivske dokumentacije koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih. Zato Hrvatska sa pravom i ustrajno zahtjeva punu suradnju Srbije u rješavanju pitanja nestalih osoba, rekao je Josip Đakić (Klub HDZ-a). 

Đakić je istaknuo i da Hrvatska nije odustala od potrage za 1725 osoba kojima nije poznato mjesto ukopa, ali i upozorio na teškoće u pronalaženju nestalih jer su grobnice često premještane, prikrivene ili uništavane kako bi se prikrili tragovi počinjenih zločina.

I Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) kazao je da Srbija ne želi reći gdje se nalaze nestali niti dijeliti informacije iako je Hrvatska o tome toj zemlji poslala veliki broj upita na koje nije dobila odgovor. No, kazao je, i u Hrvatskoj imamo puno ljudi koji žive u selima koja su bila okupirana te imaju saznanja o tome što se događalo.

- Vjerojatno znaju i za neke masovne grobnice ali ne žele ništa reći iako je Hrvatska spremna i platiti za te informacije. Jako malo ih ima koji se odluče da nešto kažu, poručio je.

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) rekao je da se predloženi zakon ne smije interpretirati kao odustajanje od traženja i rasvjetljavanja sudbina nestalih osoba u Domovinskom ratu. Smatra da se po tom pitanju "Srbija izruguje s Hrvatskom" te se stoga ne može govoriti o europskom putu te zemlje ako je dokumentacija vukovarske bolnice u Beogradu''. 

- Već sada im treba reći, zaboravite na europski put, na poglavlje 23., ako ne budete maksimalno kooperativni oko sudbina nestalih osoba, istaknuo je.

Damir Biloglav (Klub Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti) smatra da se po metodama koje smo primijenili u traženju nestalih ne može očekivati da ćemo u bliskoj budućnosti riješiti taj problem. Drži da bi Hrvatska trebala promijeniti pristup u traženju nestalih osoba tj. jasno istaknuti odštetni zahtjev Srbiji u kojem bi posebno poglavlje bila odšteta obiteljima nestalih osoba.