Zastupnici: Poticaji sve veći, a poljoprivredna proizvodnja sve manja

Oporbeni saborski zastupnici ocijenili su u četvrtak da je domaća poljoprivreda u teškom stanju, zbog pada produktivnosti i uvoza osnovnih namirnica, dok resorna ministrica Marija Vučković kaže da je rast izvoza veći od rasta uvoza te da je sve veći broj mladih poljoprivrednika.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Kad ste bili u Slavoniji ili u Dalmatinskoj zagori?, pitali su zastupnici ministricu Vučković tijekom rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi.

Prijedlog zakona propisuje načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova, kako bi se suzbile takve prijevare. Međutim, umjesto subvencijskih prijevara, u fokusu rasprave bilo je stanje domaće poljoprivrede.

Dretar (DP): Mrkva iz Austrije, luk iz Egipta, češnjak iz Kine...

Svatko tko ode u bilo koju trgovinu kupit će mrkvu iz Austrije, luk iz Egipta, češnjak iz Kine, peršin iz Grčke, a govorim o temeljnim poljoprivrednim kulturama. Građani se zato imaju pravo pitati tko i zašto ovako loše upravlja hrvatskom poljoprivredom, rekao je Davor Dretar (Domovinski pokret).

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) ustvrdio je da je mljekarstvo davno uništeno. Svinjogojstvo još nije uništeno, ali je "dobro priklano", ostalo je još nekoliko većih proizvođača, ali je pitanje dokada će i oni, u tovu junadi se jedva preživljava. Čak ni u jajima ne možemo biti samodostatni, upozorio je.

- Sve više ulažemo u poljoprivrednu proizvodnju, samo kome idu sredstva?, upitao je Damir Bajs iz kluba Fokusa i Reformista te također upozorio da podaci Državnog zavoda za statistiku naznačuju da poljoprivredna proizvodnja pada više od 10 posto u zadnje tri godine, u ratarstvu stočarstvu, proizvodnji mlijeka, u bilo čemu.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ustvrdila je da većina proizvođača koji su napustili mliječnu proizvodnju nije izašla iz stočarstva, nego su prešli na mesno govedarstvo.

To, kaže, potvrđuje činjenica danas ima više goveda nego prošle godine, otprilike za 1.000, a ukupno ih je oko 440.000. Također, dodala je, počistili smo bazu podataka i izbrisali 10.000 goveda koja nisu ni postojala.

Ministrica Vučković: U poljoprivredi i prehrambenoj industriji izvoz raste brže od uvoza

Napomenula je da Hrvatska proizvodi dva do tri puta više žitarica i uljarica nego što je potrebno. S obzirom na količinu zemljišta koje te kulture zauzimaju, ne može samodostatnost u svim kulturama biti 100 posto, rekla je.

Vučković je ustvrdila i da je poljoprivreda i prehrambena industrija jedna od rijetkih djelatnosti u kojoj izvoz u zadnjih 10 godina raste brže od uvoza.

- Uvoz se povećao za dva puta, ali izvoz za 2,6 puta, kazala je.

- Prema podacima Agronomskog fakulteta, samodostatnost u proizvodnji rajčice, na primjer, je 70 posto. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u zadnjih osam godina porasla s 2,2 na 3,3 milijarde eura. Osim toga, broj mladih poljoprivrednika je s 9 posto narastao na 14,4 posto, imamo ih 24 tisuće, a broj visoko obrazovanih je u pet slavonskih županija porastao za 2 do 2,5 puta, kazala je.

Zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da poljoprivrednici i dalje ne vjeruju u transparentnost svih natječaja na kojim se dijele potpore.

Iljkić (SDP): Poljoprivrednici nemaju uvid u dijeljenje potpora

- Oni nemaju nikakvu mogućnost praćenja natječaja, koliko je sredstva odobreno, koliko nije iskorišteno, u kojoj su fazi pojedini natječaji za zakup zemljišta. Sve to oni moraju na jednostavan način dobiti na uvid, kazala je.

HDZ-ova zastupnica Nataša Tramišak podržala je zakonski prijedlog zbog najavljene preraspodjele u korist manjih proizvođača.

- Potrebno je više sredstva usmjeriti malim i srednjim poduzetnicima te OPG-ovima, drago mi je da zbog toga. Time će se omogućiti mladim ljudima da ostanu na selu, smatra Tramišak.

Zastupnici: Poticaji sve veći, a poljoprivredna proizvodnja sve manja

Poticaji za poljoprivrednike svake su godine sve veći, a poljoprivredna proizvodnja sve manja, upozorili su u četvrtak saborski zastupnici u raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivredi.

To je neobjašnjivo, nešto u sustavu ne valja, poticaji odlaze u prazno i sve više uvozimo , kazao je Davor Dretar (DP).

Očito smo u strategiji poljoprivrede promašili, ustvrdio je Nikša Vukas (Socijaldemokrati) također ukazujući na nikad veća ulaganja u poljoprivredu i, s druge strane, pad proizvodnje.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) kazao je da se poljoprivreda često svodi na stvaranje privida proizvodnje koja ne odgovara stvarnom stanju, kukanju o problemima i fokusiranje na dobivanje novaca od poticaja, a sve manje na proizvodnju.

Zato, istaknuo je, potrebna je jača zakonska regulativa kako bi se utvrdilo kako se troše potpore najavivši potporu zakonskim izmjenama kojim se reguliraju pitanja prijevara u korištenju potpora iz europskih poljoprivrednih fondova.

Moramo učiniti sve kako bismo novcem gospodarili marom dobrog gospodara, kontrole moraju biti na visokoj razini, složila se Marijana Petir (Klub HDZ-a) .

Odbacila je pritom tvrdnje da se poticaji u poljoprivredi troše na koruptivan i netransparentan način. U 2022. bilo je 106.500 korisnika potpora, godišnje se obave deseci revizija, a pojedinačni slučajevi prijevara se procesuiraju, rekla je.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) osvrnula se na projekt Slavonija Baranja i Srijem za koji je ustvrdila da je sam sebi svrha.

Kada bismo povukli crtu pet slavonskih županija ostalo je bez 90 tisuća stanovnika u odnosu na vrijeme prije projekta , nestalo je 7.500 OPG-ova, s Slavonci i dalje imaju 15 do 20 posto manje plaće od državnog prosjeka.

Prema popisu stanovništva nitko ne živi u 192 sela, a najmanje 541 selo je na pragu izumiranja, to je učinak svih milijardi uloženih bez analize i bez mjera usmjerenih na razvoj, istaknula je Vlašić Iljkić.

Na same zakonske izmjene nije imala veće zamjerke, ali i dodala da koliko god se usklađivali s propisima EU-a i govorili o sprečavanju korupcije, sva radost da će biti bolje nestaje izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da se zakonskim izmjenama daju prevelike ovlasti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi koja bi trebala odmah reagirati ako u postupku dodjele potpora utvrdi postojanje sumnje na prijevaru.

Ima pravo donijeti mjere koje imaju izravne negativne učinke na poslovanje, primjerice privremeno odgoditi potporu ili tražiti povrat sredstva, kazala je.

Isto je sporno i Ružici Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku). "Građanima mora biti osiguran pristup sudskoj zaštiti kada su ugroženi njihovi interesi, drugim riječima, ponovno kršimo odredbe Ustava propisujući da Agencija na temelju vlastite pogreške može tražiti povrat sredstava od korisnika, upozorila je.

Saborski zastupnici: Iz šuma izvozimo sirovinu, uvozimo namještaj

Saborski zastupnici ocijenili su kako ekonomski potencijal hrvatskih šuma nije iskorišten u zadovoljavajućoj mjeri, jer uglavnom izvozimo sirovinu, a uvozimo namještaj.

Velika hrvatska industrija namještaja uglavnom je zatvorena u zadnja dva desetljeća, proizvodnja namještaja svedena je uglavnom na obrte i male i srednje tvrtke, kazao je Darko Klasić (HSLS) u raspravi o izmjenama Zakona o šumama. kojima se uređuje postupak izdvajanja šuma i šumskog zemljišta iz državnog šumskogospodarskog područja.

Istaknuo je i kako zadnjih godina svjedočimo velikoj sječi šuma, od Like do Slavonije, te kako je iskorištenost drvnih zaliha u deset godina porasla za gotovo 50 posto.

Katarina Peović (RF) tvrdi da izmjene idu u smjeru omogućavanja investicija i izuzimanja države iz bilo kakve odgovornosti od krčenja i okupacije domaćih šuma stranim investitorskim projektima.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić pak objašnjava kako izmjene donose dodatno administrativno rasterećenje i pojednostavljuju procedure za određene infrastrukturne objekte.

Umiruje Antu Kujundžića (Most) kojeg brine kako će se pomiriti interesi države, lokalne uprave, stanovništva i ostalih sudionika.

Hrvatske šume (HŠ) gotovo 140 godina organizirano gospodare šumama, ne vidim razloga za zabrinutost u daljnjem zajedničkom korištenju šuma, kazao je državni tajnik.

Ističe i kako HŠ vode računa o bioraznolikosti, za balans posječene i zasađene šume. Omjer je svake godine otprilike nula, koliko se posiječe, toliko se šume i obnovi, rekao je.

Pavić: Hrvatske šume u obvezi su posaditi milijun stabala godišnje

Strategija EU je zasaditi tri milijarde stabala do 2030., kako će se u to uključiti Hrvatska, zanimalo je Natašu Tramišak (HDZ)?

HŠ su u obvezi godišnje posaditi milijun stabala, odgovorio je Pavić, uvjeren da će se taj program ostvariti.

Kad će krenuti zanavljanje šuma u Spačvi, koja je u srpnju prošle godine stradala u nevremenu, zanimalo je Marijanu Petir (NZ)?

Pavić potvrđuje da je nastala šteta enormna, da se u Spačvanskom bazenu intenzivno radi, a da će za sanaciju trebati dvije do tri godine.

Državni tajnik naveo je i podatak da se pašarenjem na šumskom zemljištu bavi više od 8200 uglavnom OPG-ova koji s upisali 84 tisuće hektara šumskog zemljišta.

Mirela Ahmetović (SDP) apelira da se ovčarima na otocima dozvoli postavljanje i drugih vrsta ograda, ne samo električni pastir.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) prenijela je zahtjeve Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika da im se ukine šumski doprinos jer ih to i stavlja u nepovoljan položaj prema drugima.

Predloženim izmjenama se omogućuje na zakupljenim šumskim zemljištima postavljanje jednostavnih građevina za držanje stoke, a lokalnom stanovništvu u državnim šumama da izrađuju ogrjevno drvo iz posječenih stabala, isključivo za vlastite potrebe.

Onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice manje od 1 hektara osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, kod nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.