HDZ navodi povijesna ulaganja u vrtiće, oporba nejednako financiranje

Uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, nekoliko klubova zastupnika tražilo je u petak stanku, pri čemu je oporba kritizirala nejednak sustav financiranja vrtića i nejednake plaće, a iz HDZ-a su isticali povijesna ulaganja Vlade u predškolski odgoj.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Od 2016. Vlada je uložila 530 milijuna eura u izgradnju vrtića diljem cijele Hrvatske. To su povijesna ulaganja, time je stvoreno 46 tisuća novih mjesta u vrtićima u cilju da svako dijete ima mjesto u vrtiću, sadašnji obuhvat je 88 posto, REKLA je u stanci Majda Burić u ime Kluba HDZ-a.

Istaknula je da su veliki pomaci učinjeni i u financiranju dječjih vrtića, pa je Vlada osigurala dodatnih 147 milijuna eura za fiskalnu održivost vrtića koje mogu iskoristiti za povećanje plaća ili smanjivanje cijene koju plaćaju roditelji ili za kupovinu didaktičkih materijala. 

- Vlada premijera Plenkovića osigurala je i ostvarila viši standard ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i generalno kvalitetu života, naglasila je Burić.

Glasovac: Sustav nepravedan i generira nejednakosti

Drugačije viđenje ima dio oporbe koji smatra da je sustav financiranja vrtića nepravedan, pa se plaće odgojitelja i uvjeti razlikuju ovisno o gradu ili općini.

- Sustav financiranja vrtića i dalje je nepravedan jer generira nejednakosti. Lokalne jedinice imaju različite financijske kapacitete o kojima ovisi kakvo će biti predškolsko obrazovanje u nekoj općini ili gradu. U jednom gradu dijete vrijedi 200 eura godišnje, a u drugom 2000 eura, rekla je Sabina Glasovac (Klub SDP-a) .

- Jako smo razočarani ovim prijedlogom Zakona zbog toga što se njime ne rješavaju, nego prekrivaju problemi vrtića, a država govori o milijunima eura za gradnju vrtića. U njima nema tko raditi, nedostaje nam čak 7000 odgojitelja, plaće su niske, uvjeti loši, a sada se pokušava taj problem cementirati na način da u vrtićima rade nestručne zamjene, dodala je Glasovac.

Njezina stranačka kolegica Ivana Marković rekla je da je Vlada sufinancirala sredstvima EU-a izgradnju vrtića, za koje su lokalne jedinice pripremile projekte i financirale to sa 70, a Vlada s 30 posto.

- Kritizirate Vladu koja je prvi put krenula u sufinanciranje izgradnje, troškova rada i ostaloga za vrtiće, uzvratio im je Josip Borić (HDZ).

Bulj: Treba nam novi cjeloviti Zakon o predškolskom odgoju

Miro Bulj u ime Kluba Mosta poručio je da treba donijeti novi cjeloviti Zakon o predškolskom odgoju. 

- Treba ujednačiti plaće odgojitelja u cijeloj državi, Vlada je pravilnicima nametnula plaće što je ok, međutim najveći dio pada na račun lokalnih jedinica, rekao je, i predložio model kakav je za osnovne škole, da decentralizirana sredstva idu prema svim lokalnim jedinicama u istim iznosima.

Draženka Polović (Klub Možemo!) osvrnula se na slučaj u Karlovcu, ustvrdivši da je jedna magistra predškolskog odgoja izvrgnuta javnom linču HDZ-ova vodstva na čelu s gradonačelnikom jer je u povodu održavanja manifestacije Dana kruha tražila da roditelji potpišu privolu za sudjelovanje djece u vjerskim obredima. Tvrdi da je postupila po zakonima i pravilima struke.

- Zaboravili ste spomenuti da je riječ o gradskoj vijećnici iz stranke Možemo! i da se sve događalo u okviru političke rasprave, odgovorio joj je Damir Mandić (HDZ). 

- Ne radi se o tome da je ona branila zakone i propise, nego o običnom možemovskom ideološkom nasilju, rekao je zastupnik HDZ-a.

Mužinić Bikić: Obuhvat djece jasličke dobi sada je 51,7 posto, a vrtićke 88,2

Trenutno obuhvat djece jasličke dobi u Hrvatskoj iznosi 51,7 posto, vrtićke dobi 88,2 posto, no kada se izgrade do kraja svi kapaciteti obuhvat djece jasličke dobi preći će 70, a vrtićke će biti sto posto, rekla je u petak u Saboru Državna tajnica u Ministarstvu znanosti Zrinka Mužinić Bikić.

Mužinić Bikić je time, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, odgovorila na upit SDP-ove Ivane Marković koju je zanimalo koliko od 555 jedinica lokalne samouprave nema jaslice ili dječji vrtić, a upozorila je i kako svatko dijete nema jednake mogućnosti pristupa jaslicama.

Državna tajnica je, na upit SDP-ovog Mateja Mostarca o upisnim kvotama na fakultetimam s obzirom na to da u predškolskom odgoju i obrazovanju nedostaje kadra, rekla da su ove akademske godine na svim sveučilištima popunjena sva mjesta na fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja.

Iznijela je i podatke da je došlo do povećanja upisnih kvota te su u prvu godinu upisana 523 redovita studenta te 395 izvanrednih studenata.

Tijekom brojnih replika vladajući su izražavali zadovoljstvo što je posljednjih godina puno uloženo u vrtićku infrastrukturu, a na upit HDZ-ovog Damira Mandića odgovorila je da sada imamo potrebu za 22.000 mjesta za djecu u vrtićima te za 175.000 četvornih metara prostorra. Pri tome, u ovom trenutku osigurano je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ukupno 25.800 novih mjesta u vrtićima i izgrađeno je 200.000 četvornih metara novog prostora.

Stoga je u pedagoškoj godini 2024./2025. u sustav ranog i predškolskog obrazovanja uključeno njih najviše do sada - oko 150.000 djece.

- Vjerujem da kroz iduće tri godine, prema svim pokazateljima koje imamo, nećemo više ni raspravljati o ovim stvarima, poručila je.

Izmjenama zakona do jasnijih kriterija prednosti pri upisu u vrtiće

Mužinić Bikić je, predstavljajući izmjene zakona, rekla da se njima želi osigurati veća dostupnost i kvaliteta programa u dječjim vrtićima, jasniji kriteriji prednosti pri upisu u dječji vrtić te dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova.

U državnom proračunu i dalje će biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se reguliralo da se u državnom proračunu osigurava taj novac.

Vezano uz upise u dječje vrtiće izmjenama zakona se predlaže ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće.

Tako će, pojasnila je, sada svako dijete bez obzira na dob imati jednake šanse za uključivanje u sustav ranog i predškolskog sustava obrazovanja čime naša zemlja nastavlja ispunjavati strateške ciljeve EU prema kojima bi do 2030. godine najmanje 45 posto djece jasličke dobi bilo obuhvaćeno organiziranim oblikom ranog odgoja i obrazovanja.

Mužinić Bikić rekla je i da - kako se kontinuirano značajno povećavaju kapaciteti za upis djece u vrtiće, ukidanje prava prednosti četverogodišnjicima neće utjecati na to da obuhvat djece od 4. godine do početka obrazovanja bude najmanje 97 posto.

Prednost pri upisu u dječje vrtiće proširuje se na djecu roditelja korištenja novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata te djecu roditelja korisnika novčane naknade za civilne stradalnike Domovinskog rata.

Istaknula je i kako je, s obzirom na veći obuhvat djece, od 2016. do danas u izgradnju, dogradnju rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića uloženo više od 530 milijua eura.

Govoreći o zapošljavanju u dječjim vrtićima Mužinić Bikić rekla je da se izmjenama zakona omogućuje da - ako se na natječaj ne javi odgojitelj, na to mjesto može zaposliti učitelji primarnog obrazovanja koji je završio odgovarajući program stjecanja odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi. Tim će se, istaknula je, smanjiti problem vezan uz nedostatak odgojitelja u vrtićima. Pri tome, na svim fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja povećane su i upisne kvote.