Piletić: Izmjene ZOR-a odgovaraju izazovima vremena; oporba navodi niz zamjerki

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je da se izmjenama Zakona o radu (ZOR) želi stvoriti suvremeno tržište rada, odgovoriti na izazove i promjene na tržištu te zaštiti radnike, ali i poduzetnike. Oporbeni zastupnici nabrojili su niz zamjerki na izmjene Zakona o radu. HDZ, pak, kaže da su one iskorak koji će potaknuti zapošljavanje te rast plaća i mirovina.

Ministar Piletić rekao je da je "Zakon o radu sveobuhvatan odgovor na izazove i promjene kroz koje trenutno prolazimo kao društvo i ekonomija". 

- Služit će i kao štit radnicima, ali i kao odskočna daska poduzetnicima, dodao je Piletić.

Poručio je i da se izmjenama ZOR-a želi stvoriti suvremeno tržište rada, odgovoriti na izazove i promjene na tržištu te zaštiti radnike, ali i poduzetnike.

Radnik će moći dodatno raditi za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca

- Živimo u izazovnim vremenima, iz jedne krize ulazimo u drugu, zato moramo poduzeti sve moguće korake kako bismo tržište rada učinili otpornijim, rekao je. Napomenuo je da su izmjene zakona rezultat intenzivnog dvogodišnjeg rada ministarstava i suradnje sa socijalnim partnerima, a na prijedlog su stigla 774 komentara od kojih je znatan dio (146) prihvaćen.

Ministar je najavio i skoru izradu novog cjelovitog ZOR-a. Novi ZOR donosi ograničavanje sklapanja ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada od kuće, rada na daljinu i rada putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

- Osim toga radnik će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca. Riječ je o pojedincima koji žele raditi dodatno i zaraditi bez reguliranog odnosa, moći će uz puno radno vrijeme raditi dodatno osam sati tjedno, objasnio je Piletić.

- Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti efekt te novine kroz rast plaće. Naime, dodaci koji su prije dodavani na osnovnu plaću nižu od minimalne nisu u praksi dovodili do povećanja plaća, kaže ministar.

- Osobama s 15 godina radnog staža mjesečna plaća će nakon izmjena zakona biti gotovo 300 kuna veća, istaknuo je.

Članovima sindikata potpisnika kolektivnog ugovora povoljnija materijalna prva

Radi poticanja duljeg ostanka u svijetu rada miče se pravo na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete na starosnu mirovinu.

Također, članovi sindikata potpisnici kolektivnog ugovora moći će za sebe urediti povoljnija materijalna prva, čime se potiče sindikalni rad i učlanjivanje u sindikate. To nije gušenje sindikalnih sloboda, upravo suprotno, ustvrdio je Piletić odgovarajući na primjedbe Ružice Vukovac (Za pravednu Hrvatsku).

Dok su vladajući hvalili izmjene kao sveobuhvatne i kao odgovor na nove uvjete i izazove na tržištu, oporba je imala niz zamjerki ocijenivši da neće zaštiti radnike već omogućiti još veće izrabljivanje.

- Dodatni rad nije stvar želje nego nužnost, pola zaposlenih prima manje od 6300 kuna, od toga ne mogu živjeti pa zato traže dodatni posao. Sada se govori kako će ih se izrabljivati do smrti umjesto da osiguramo da osnovna plaća bude veća, rekao je Peđa Grbin (SDP).

Je li poziv vatrogascu uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme

Andreja Marić (SDP) upitala je zašto nije uvedena odredba da poslodavac ne smije zvati radnika izvan radnog vremena. "Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Slažem se da slobodno vrijeme treba biti slobodno, no što će reći vatrogasac koji dobije poruku da mora izaći na požarište, je li to uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme? Postoji niz situacija u kojima to ne bi bilo moguće zakonski provesti", odgovorio je Piletić.

Katarina Peović (RF) smatra da zakon omogućava oduzimanje 30 posto plaće pod nejasnim uvjetima, tjera radnike na rad u tjednu bez odmora i prebacuje troškove rada od kuće na radnike.

- Zavjetovali ste se Svetom Josipu, zaštitniku radnika, a ovaj zakon ne štiti radnike, poručila je ministru Piletiću.

Piletić: Suprotno ugovorima HZZ-a i poslodavaca raspoređeno 300 milijuna kuna

Ministar Piletić potvrdio je da su kod dodjele prvih ugovora za očuvanje radnih mjesta u pandemiji utvrđene nepravilnosti i da je 300 milijuna kuna raspoređeno suprotno ugovoru HZZ-a i poslodavaca.

- Govorimo o prvim tranšama, ne o kontinuitetu. Poslodavci imaju obvezu vratiti sredstva u proračun, odgovorio je ministar SDP-ovu Borisu Lalovcu u raspravi o ZOR-u. 

Lista poslodavaca koji su prekršili ugovore je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, rekao je Lalovcu kojeg je zanimalo hoće li se objaviti lista poslodavaca koji radnicima nisu dali ono što im je dala država kao naknadu.

Grbin: Igrate u korist digitalnih platformi

Oporba je poručila kako nije zadovoljna načinom na koji je riješen platformski rad, ali i činjenicom da u zakonu nema prava na isključenje, odnosno prava radnika da ga u slobodno vrijeme poslodavac ne uznemirava.

- Digitalnim mrežama i poslodavcima prepuštate da sa radnicima platformi rade što hoće, kaže Domagoj Hajduković (Socijaldemorati). Igrate u korist platformi koje, u pravilu, nemaju sjedište u Hrvatskoj, dodao je Grbin.

Piletić je odgovorio da tvrdnje oporbe ne stoje, tumači kako ta vrsta radnika do sada nije bila u zakonu, da se ne zna ni koliko ih je, ni kako rade. Jasno smo propisali da su agregatori (posrednici) obvezni postupati po ZOR-u, kazao je i naglasio kako platformski radnici neće raditi ispod minimalca. Odredbe o platformskom radu na snagu stupaju 1. siječnja 2024., a do tada bismo trebali imati evidenciju tko sve na taj način radi, rekao je Piletić.

Oporbu zanima i zašto u zakonu nema prava isključenja

Imaju ga brojne europske zemlje, primjerice Francuska, rekao je Grbin, a Grmoja dodao da u EU postoje hitne službe koje imaju pravo na isključenje. Oporba je kritizirala mogućnosti dodatnog rada kod drugog poslodavca, brine ju hoće li to sniziti cijenu rada te Vladu proziva da radnike tjera da rade dva posla.

Ministar je odgovorio kako nije mišljenja da će dodatan rad sniziti cijenu rada te objasnio da se na taj način ljudima želi omogućiti da legalno rade, povećaju plaće i u konačnici mirovine, te dijelom odgovore na potrebe za radnom snagom.

Oporba nabraja zamjerke ZOR-u; HDZ tvrdi da potiče zapošljavanje

Zakon se pripremao niz godina, očekivali smo puno, a dobili malo, rekao je Peđa Grbin (SDP). Ministarstvo rada poručuje da staje uz kapitaliste, poslodavce, dodala je Katarina Peović (RF) uoči rasprave o izmjenama ZOR-a. Naime, koristeći se zahtjevima za stankom, oporba je i prije same rasprave o predloženim izmjenama nabrojala zamjerke na njih.

- Poslodavac će u krizi moći radniku umanjiti plaću za 30%, a i više, bez da obrazlaže da je došlo do pada prihoda, ako zakon prođe, radnici će raditi bez tjednog odmora, jer se uvodi koncept dodatnog rada, kazala je Peović.

Oporba tvrdi i da će predložena rješenja opustošiti sindikalnu scenu, konkretno sindikate koji nisu reprezentativni. Na neskriven se način iniciraju podjele, članovi sindikata, potpisnici kolektivnih ugovora, uživali bi sve povlastice, mogli bi ugovoriti veća imovinska prava, kaže Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku). Nikola Grmoja (Most) vladajuće proziva da zakonom žele sindikate staviti pod svoju kontrolu, uništiti sindikalni pluralizam. Nudite anacionalnu, poltronsku, nepravednu Hrvatsku u kojoj bi profitirali samo vaši kadrovi, izjavio je.

Izmjene radnog zakonodavstva su nužne, kaže Marijan Pavliček (HS) pa upozorava da petina radnika radi na ugovore na određeno. Oni ne mogu planirati budućnost, pa odlaze iz Hrvatske, kazao je, konstatirajući da se taj problem samo djelomično rješava.

Na problem rada na određeno upozorava i Sandra Benčić (ZLB), nezadovoljna što nisu prihvaćeni prijedlozi sindikata i udruga kojima se to područje želi bolje urediti i suziti razlozi za taj rad. Tvrdi i kako na adekvatan način nije uređeno pitanje platformskog i agencijskog rada, zaštita trudnica koje rade na određeno.

Željko Pavić (Socijaldemokrati) upozorava da se i dalje radnicima umjesto plaća isplaćuju naknade na koje se ne obračunavaju doprinosi, što se posljedično održava na mirovine.

HDZ hvali Vladine prijedloge, a Majda Burić (HDZ) kaže da je zakon iskorak, da unaprjeđuje radno zakonodavstvo, da će potaknuti zapošljavanje, rast plaća i mirovina. Kazala je da Zakon sprječava "štancanje" ugovora na neodređeno. Naglasila je i da će stalni sezonci moći biti zaposleni na neodređeno, da s djecom i maloljetnicama neće moći raditi osobe koje su osuđene ili protiv kojih se vodi postupak za pedofiliju.

Iako ocjenjuje pozitivnim ograničavanje ugovora na određeno na maksimalno tri godine Marin Lerotić (IDS) ipak smatra da nije dovoljno učinjeno i da će takvi ugovori i dalje ostati veliki problem. Drži također da su nedovoljno definirani rad od kuće i rad na daljinu.

- Zakon diferencira rad od kuće i rad na daljinu (kao, rad od bilo kuda), a radnik ima pravo na sredstva za rad samo ako je dogovoren rad od kuće, upozorio je Lerotić.

 Jelena Miloš (Klub zeleno-lijevog bloka) koja kaže da se troškovi rada na izdvojenom radnom mjestu trebaju plaćati svim takvim radnicima, i to onoliko dana koliko su radili na takvom mjestu, a ne samo onima koji deset dana mjesečno rade od kuće. Naglašava i da agencijski radnici moraju dobiti ugovor na neodređeno nakon maksimalno tri uzastopna ugovora na određeno.

- Nema razloga da agencije svojim radnicima ne daju ugovore na neodređeno, istaknula je. Predložila je i da se automatski produljuju ugovori na određeno za trudnice.

- Rad na određeno mora postati iznimka, uz usko definiranje razloga zbog kojih se takav ugovor može sklopit, poručila je Miloš.

Inicijativa "Za radnički Zakon o radu" dijelila letke i poziva na prosvjed

Inicijativa Za radnički Zakon o radu (ZOR) dijelila je letke zastupnicima Hrvatskog sabora pozivajući ih da ne podrže prijedlog izmjena tog zakona, a za petak su najavili prosvjed protiv novog ZOR-a na Markovu trgu.

Vlada gura donošenje novog ZOR-a pod izlikom obveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom ne implementira - već upravo suprotno, ističu u priopćenju iz inicijative.

Uoči današnje rasprave o izmjenama ZOR-a, predstavnici inicijative dijelili su letke saborskim zastupnicima pozivajući ih da ne glasaju za Vladin prijedlog, nazivajući ga antiradničkim. Najavljuju i kako će u petak u 17 sati na Markovu trgu održati prosvjed protiv toga prijedloga.