Zastupnici pozdravljaju brže uvođenje reda u zemljišne knjige

I oporbeni i vladajući saborski zastupnici pozdravili su u petak vladinu najavu ubrzanja postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, no oporba tvrdi kako vlada, ipak, nije zagrizla u tvrdi orah i krenula u konačno rješavanje problema zemljišnih knjiga i gruntovnice.   

Imamo više od 3400 katastarskih čestica, a u 22 godine sređeno ih je 397, ovim tempom treba nam 167 godina da bi sve sredili, izračunala je Anka Mrak Taritaš (Glas) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama.

- Kojim tempom će postupak ubrzavati koje godine bismo mogli reći da je u zemljišnim knjigama zavladao red, zanimalo je Mišela Jakšića (SDP).

- Zacrtali smo da do 2026. bude 60 posto (sređeno), odgovorio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić.

Zastupnici su jednoglasni u ocjeni da je sređivanje zemljišnih knjiga jedan od ključnih elemenata razvoja gospodarstva i pravne sigurnosti te da su dobrodošla sva rješenja koja vode urednim i sređenim knjigama.

Blažević: Uređene knjige uvjet za razvoj i pravnu sigurnost

Tamo gdje su uspostavljene baze zemljišnih knjiga broj posebnih zemljišnoknjižnih predmeta i vlasničkih parnica smanjeni su za 90 posto, a pokrenuti postupci i parnice traju kraće, ističe Anamarija Blažević (HDZ).

Željko Sačić (HS) negoduje što ni nakon 30 godina od neovisnosti, nije riješen problem Hrvata protjeranih sa Zrina prije 80 godina. Oduzeta im je imovina, preko 10 tisuća hektara, trajno im je zabranjen povratak da ne bi uznemiravali lokalno srpsko stanovništvo, podsjetio je.

Državni tajnik Salapić tumači kako je reforma zemljišno-knjižnog sustava iznad političkih tema i kako su vladina rješenja korak u usavršavanju sustava. Objasnio je što donose predložene izmjene.

Prijedlozi za upis isključivo elektroničkim putem

Uvodi se isključivo elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su državne odvjetnike obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom.

- Ostavit ćemo tri mjeseca nakon što zakon stupi na snagu (osam dana od objave u Narodnim novinama) da se prijedlog za upis može podnijeti direktno na sud ili putem pošte. Nakon tri mjeseca, to više neće biti moguće, istaknuo je.

Naglasio je i kako bi ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem bilježnika bio manji od dosadašnjih troškova, umjesto 250 kuna, ubuduće bi trebao biti 225 kuna.

Neposredan pristup i pretraga podataka u zemljišnim knjigama omogućuje se i centrima za socijalnu skrb.

Ante Kujundžić (Most) problematizira uključivanje bilježnika, kaže da u slučaju ovrha nisu ubrzali postupke, a ni smanjili troškove.

Zbog nove uloge javnih bilježnika, predloženi je zakon Pandorina kutija, tvrdi Dalija Orešković (Centar).

Državni tajnik ne dijeli to mišljenje. Vidjet ćemo što će nam donijeti vrijeme, nismo zagovornici guranja bilježnika u sustav, nego smo ocijenili da on ne smije stati, a da bi oni mogli odraditi dio posla, kazao je.

Zurovec: Referenti su slabo plaćeni, rade u teškim uvjetima

Dario Zurovec (Fokus) upozorava da neke lokalne jedinice nemaju dovoljan fiskalni kapacitet za usklađivanje zemljišnih knjiga i nove izmjere, da su zemljišno-knjižni referenti potplaćeni. Dosta službenika sa stažom od 10, 20 godina ima plaću oko 6.000 kuna, rade u teškim prostornim uvjetima, kazao je.

Salapić potvrđuje njegove navode te najavljuje da će se novim sustavom plaća to pokušati promijeniti, jer je zbog niskih plaća dosta ljudi otišlo iz sustava.

- Zato smo se odlučili da javni bilježnici uđu u stav kao povjerenici suda da sustav ne bi stao, no kontinuirao radimo na tome da plaće referenata budu pristojne, veće za barem dvije to tri tisuće kuna neto, rekao je Salapić.

Oporba: Zemljišno-knjižnom sustavu treba snažna revolucija, ne mini reforma

Unatoč tome što su određeni pomaci napravljeni, Mišel Jakšić (Klub SDP-a) kazao je kako smatraju da zemljišne knjige i stanje u gruntovnicama nije takvo koje ih može zadovoljiti. Kaže da tom sustavu ne treba mini reforma već "snažna revolucija" kako bi se konačno podvukla inventura i mogli bi vidimo gdje smo.

Jakšić je upozorio i da građani kada upadnu u "žrvanj" rješavanja zemljišnih knjiga i uđu u gruntovnicu onda se najbolje vidi koliko je tu akumuliranog desetljetnog nereda.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) ocijenila je da u tom sustavu neće biti reda i neće se napraviti iskorak dok se ne napravi zajedničko tijelo katastra i gruntovnice, koje bi treba biti na istom mjestu. Također, upozorila je i da od 1945. godine (i tadašnje Jugoslavije) imamo nasljeđe u kojem nismo vodili računa o vlasništvu i to sada dolazi na naplatu.

Pavić: U zakon staviti odredbe koje će sprječavati pranje novca kroz kupnju nekretnina

Željko Pavić (Klub socijaldemokrata) predložio je da u zakon uđe stavak da se ugovori moraju sklopiti kod javnog bilježnika, odvjetnika ili odvjetničke kancelarije, kako se više ne bi moglo dogoditi da netko kupi nekretninu za novac za koji se ne zna podrijetlo.

Podsjetio je da su u Saboru prije nekoliko mjeseci donijeli zakon koji je definirao da se nakon pet godina više nema pravo pitati osobu za neusklađenost prihoda i imovine. Time se, smatra dao prostor onima koji imaju "crni novac" i time oštećuju državu. Stoga se založio da se u zakon stave odredbe koje će sprječavati pranje novca kroz kupnju nekretnina.

- Mi smo trenutno sa našom zakonskom regulativom oaza za pranje crnog novca, upozorio je Pavić.

Ante Kujundžić (Klub Mosta) smatra da ovaj zakon neće riješiti ključni problem hrvatske države - neusklađenost zemljišnika s katastrom. Smatra i da zemljišno-knjižni postupci moraju ostati u domeni sudova, a ne javnih bilježnika.

Za razliku od njega, Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) pozdravila je uvođenje javnih bilježnika, kao povjerenika suda, u postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige. To će, ocijenila je, značajno utjecati na dinamiku postupaka koji više neće ovisiti samo o kadrovskim kapacitetima sudova.

Poručila je i da Ministarstvo pravosuđa treba poticati obnove zemljišnih knjiga i biti podrška sudovima, a naročito u Zagrebu, gdje je većina zemljišnih knjiga neobnovljena nakon izmjera provedenih od 1950. do 1970. i danas su neusklađene s katastrom i stvarnim stanjem.