Državni tajnik: Ukrajina najveći primatelj službene razvojne pomoći

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić rekao je da je službena razvojna pomoć RH u 2022. iznosila 135,2 milijuna eura što je porast od 61,2 posto u odnosu na godinu prije, a najveći primatelj bila je Ukrajina. 

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Najveći dio bilateralne razvojne i humanitarne pomoći u prošloj godini bio je usmjeren na Ukrajinu u ukupnom iznosu od 42,6 milijuna eura, ne uključujući vojnu pomoć, rekao je Lucić predstavljajući u Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu.

Naveo je kako se nastavilo s donacijama cjepiva koje su dodijeljene bilateralnim putem multilateralnog mehanizma za dijeljenje cjepiva Covax, na što se odnosilo 6,91 posto ukupnog iznosa službene razvojne pomoći.

Poručio je da Vlada snažno i dosljedno zagovara potrebu suradnje i pružanja pomoći zemljama jugoistočne Europe za koje Hrvatska ima poseban interes. To je napose važno u kontekstu procesa proširenja EU-a kao i očuvanja hrvatskog naroda i njegovog naslijeđa u tim zemljama.

- Hrvatska snažno podupire razvitak i stabilnost BiH kao i njezin put prema EU-u, istaknuo je.

Također, naveo je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u prošloj godini nastavilo s organiziranom potporom promicanju hrvatskog jezika i kulture među mladima iz Janjeva u Republici Kosovo.

Tijekom rasprave oporba je pozdravila povećanje bilateralne i multilateralne pomoći, ali i ocijenila da bi u idućem izvješću trebalo navoditi i jesu li sredstva namijenjena za to namjenski utrošena. 

- Mora postojati mehanizam da budemo potpuno sigurni da je financijska pomoć zaista i utrošena za ono zbog čega je dana, rekao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati).

Upozorio je kako razvojnu bilateralnu pomoć, a zaslužile su, nisu dobile Moldavija i Gruzija u kojima su bili oružani sukobi.

Smatra i da se premalo govori o mirnoj reintegraciji, što bi trebao biti jedan od hrvatskih brendova jer smo imali uspješnu misiju UN-a u vraćanju okupiranog teritorija, a ta iskustva će biti potrebna u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i nekim drugim dijelovima svijeta.

Odgovarajući oporbenim zastupnicima vezano uz transparentnost trošenja sredstava razvojne i humanitarne pomoći, Lucić je pojasnio da su provedbeni partneri obvezni dostavljati financijska izvješća o utrošenim sredstvima pri čemu nadležni resori kontroliraju utrošak sredstava.

Navodeći kako izvješće prikazuje provedbu definiranih strateških ciljeva našeg vanjskopolitičkog djelovanja SDP-ov Arsen Bauk upitao se jesu li ciljevi naše vanjske politike usklađeni s predsjednikom Republike, koji je njezin sukreator.

Podsjetio je da su u posljednjih godinu dana postojala barem dva slučaja u kojima je postojala znatna razlika između ustavom ovlaštenih sukreatora vanjske politike u pozicioniranju zemlje u određenim bitnim pitanjima (slučaj glasovanja u saboru oko pomoći Ukrajini te o rezoluciji Opće skupštine UN-a o humanitarnom prekidu sukoba u Gazi).

Bauk je najavio da će ubuduće inzistirati da se u to izvješće, koje reflektira važne strateške vanjskopolitičke ciljeve, uključi i predsjednik Republike.

I Dalija Orešković (SSiP) upozorila je na problem da ne postoji sukreiranje vanjske politike ocijenivši kako se iz izvješća ne vidi koji su to strateški ciljevi.

- Još manje je jasno čiji su to ciljevi jer sukreirani nisu, poručila je.

Za razliku od njih HDZ-ov Davor Ivo Stier smatra kako to nije tema za raspravu o izvješću o humanitarnoj suradnji.

Naveo je i da se iz njega jasno vide strateški prioriteti naše vanjske politike u kojima postoji potpuno suglasje - BiH i pomoć Ukrajini. 

- Unatoč pandemiji bolesti COVID-19 i razornim potresima, Republika Hrvatska je nastavila s rastom ulaganja u službenu razvojnu pomoć. Znači za 61,28% u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosila 82,85 milijuna eura, rekao je Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

- Koliko ukupno sredstava su dobile hrvatske manjine izvan Republike Hrvatske, mislim tu na Bosnu i Hercegovinu?, upitao je Rade Šimičević, Klub zastupnika HDZ-a.

- Nismo manjina i ukupan iznos je 40-ak projekata i programa, navedeno u izvješću je oko 8,5 milijuna eura, odgovorio mu je Nevenko Barbarić, Klub zastupnika HDZ-a.

- Bosna i Hercegovina ukupna razvojna pomoć je 18,5 milijuna eura, odgovorio je Zdenko Lucić. 

- S obzirom na to da mi u Republici Hrvatskoj imamo niz afera koruptivnih, sada me zanima da li ste našli zapravo nekih nepravilnosti u namjenskom utrošku tih sredstava koje im šaljemo, upitala je Vesna Nađ, Klub zastupnika Socijaldemokrati.

-  Nisu pronađene neke nepravilnosti, mi surađujemo i sa cijenjenim međunarodnim organizacijama koje izvještavaju propisano, tako da tu nemamo problema, istaknuo je Lucić.

U Izvješću se navodi da je Hrvatska tijekom 2022. uputila žurnu i humanitarnu pomoć Ukrajini u ukupnom iznosu od 42,6 milijuna eura, ne uključujući vojnu pomoć.

Navodi se i da je Vlada od početka oružane agresije Rusije na Ukrajinu kontinuirano izražavala punu podršku Ukrajini i njezinim građanima, upućivanjem žurne, humanitarne i tehničke pomoći te prihvatom raseljenih osoba iz Ukrajine kojih je do danas u Republiku Hrvatsku ušlo više od 22.000, od čega su 80% žene i djeca.

Nakon Ukrajine, najveći primatelji službene razvojne pomoći u 2022. godini bile su BiH i susjedne zemlje te najslabije razvijene zemlje svijeta i zemlje u razvoju, zahvaljujući znatnim količinama doniranih doza cjepiva.

Također, službenu razvojnu pomoć primale su i krizom pogođene zemlje Bliskog istoka u kojima Republika Hrvatska kontinuirano provodi razvojne projekte u cilju osnaživanja lokalnog stanovništva, s posebnim naglaskom na najranjivije skupine društva.

U Izvješću se ističe i da je Republika Hrvatska u 2022. podignula stopu izdvajanja čak za 61,28%, pokazavši se još jedanput kao solidarna i odgovorna članica EU-a te pouzdan partner zemljama u razvoju.