08:33 / 12.07.2021.

Autor: V.G./HRT

Plenković u Saboru: Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Sabor ovaj tjedan završava redovito zasjedanje i, nakon glasovanja u četvrtak, zastupnici odlaze na dvomjesečni ljetni odmor. 


Nakon zastupničkih govora na slobodnu temu, premijera Andrej Plenkovića iznio je Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine, Izvješće obuhvaća ukupno četiri sastanaka Europskoga vijeća, sastanak na vrhu država europodručja te neformalni sastanak čelnika EU-a o socijalnim pitanjima, održan u Portu, 8. svibnja.


Premijer je u Izvješću naglasio kako je Europsko vijeće na svakom sastanku raspravljalo o pandemiji, a o tome svjedoči i niz aktivnosti koje su provođene. Istaknuo je kako je Hrvatska do danas osigurala, 3,8 milijuna doza, procijepljeno 46,2 posto odraslog stanovništva, ali, kako kaže, na žalost smo ispod ambicije od 50 posto do 1. srpnja s obzirom da postoje otpori ka cijepljenju i zato trebamo postići zajedničke napore kako bismo potakli ljude na cijepljenje.

- Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje, naglasio je Plenković.

- Do sada je donirano 390 tisuća doza cjepiva uglavno susjednim zemljama, a najviše BiH, 240 tisuća. U ovom trenutku imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje, rekao je premijer.

Po njegovim riječima, ukupni troškovi pandemije su bili 20 posto državnog proračuna, odnosno 4,5 milijarde eura, dva potresa povrh toga 16,9 milijardi eura.

- To je ono što mi imamo, a drugi nemaju, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je da je vlada izdvojila 11,7 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta, ukupno uz oproštene poreze i doprinose 17 milijardi kuna.



Želimo postići da se s digitalnom covid potvrdom ljudi jednostavnije kreću, naglasio je Plenković i dodao da bez visoke stope cijepljenosti ćemo teško pobijediti virus.

- A vodimo i računa da, bez visoke stope cijepljenih, teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, teško pobijediti virus. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje, rekao je Plenković.

Plenković je ponovio kako je Vlada mjerama i potporama očuvala radna mjesta, a da sada prelazi u novu fazu – stvaranje radnih mjesta.

Dominantne teme na sastancima Europskog vijeća

Teme koje su dominirale na sastancima Europskog vijeća su bile COVID, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike unije, migracije te teme odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, južnim susjedstvom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

Izdvojio je niz kompliciranih pitanja s Turskom, u vezi odnosa s Ciprom i Grčkom, koji se posljednjih mjeseci talože.

Što se tiče Rusije, govori Plenković, tamo se spremaju izbori. Tema Rusije, s obzirom na Bjelorusiju, se pokazala jednom od najvažnijih tema unije.

- Mehanizam gospodarskih sankcija se obnavlja svakih 6 mjeseci, rekao je.

Sastanak u Portu

Socijalni sastanak na vrhu Europskog vijeća u Portu je rezimirao da je u vrijeme pandemije uloga države uz asistenciju sredstava Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana, kazao je premijer te dodao kako možemo biti zadovoljni zato što smo uspjeli spriječiti gubitak radnih mjesta.

- Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije, govori.

Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023.

- Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura, rekao je.

- Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto, kazao je.

Plenković je rekao da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na "putanju rapidnog smanjenja javnog duga".

Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj...

Pelješki most

- Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija, kazao je između ostalog o planovima i dodao kako ćemo ući u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona... To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.

Govoreći o šengenskoj zoni podsjetio je da je Europska komisija u lipnju donijela novu strategiju i istaknuo da Hrvatska doprinosi i sigurnosti i otpornosti tog prostora učinkovitiom zaštitom granice, upravljanjem migracijskim pritiscima sprečavanjem ilegalnih prelazaka granice.

- Želimo da naša granica postane vanjska granica Unije, uložili smo 200 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i jačanje kapaciteta granične policije, rekao je Plenković i dodao 6500 odlično opremljenih i uvježbanih ljudi čuva hrvatsku granicu.


Minuta šutnje za žrtve genocida u Srebrenici

Sjednica je započela, na poticaj Karoline Vidović Krišto (NZ), minutom šutnje, kako bi se odala počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Neka im je vječna slava i neka se takav zločin nikada više ne ponovi, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prihvativši prijedlog nezavisne zastupnice.

Podsjetio je pritom kako je u Saboru već bila komemoracija za žrtve Srebrenice, organizirala ju je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj.

Zločin u Srebrenici, najstrašniji je zločin od 2. svjetskog rata, a nije adekvatno kažnjen, kazala je Vidović Krišto, podsjetivši da su zločin počinile srpske postrojbe i da ga i danas mnogi političari negiraju.

Mlinarić: Zakon o civilnim stradalnicima će proći kolikogod branitelji negodovali

Zastupnik Stipo Mlinarić (DP) u ponedjeljak je opetovano kritizirao zakonski prijedlog o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ocijenivši kako će on proći, neovisno o tome koliko se narod nad njim zgražao, a branitelji negodovali .

Činjenica je da se taj zakon donosi kako bi se povlađivalo okupatoru, relativizirao Domovinski rat i osigurala financijska neovisnost birača četničke stranke Gorana Hadžića, SDSS-a, ocijenio je Mlinarić u slobodnom saborskom govoru. Izglasavanje zakona pripisao je moći koju vladajući HDZ ima.

HDZ je, ocijenio je, razgranao pipke vlasti u svim institucijama, ima toliku moć na lokalnoj i nacionalnoj razini da može provesti odluku kakvu god želi, što će se dokazati i kod spomenutog zakona.

Koliko kod se narod nad tim zgražao, branitelji negodovali, zakon će proći, HDZ ima toliku moć da će uvijek naći načina da potroši nekog heroja i legendu Domovinskog rata, kako bi se preko njegove karizme ušutkalo branitelje, jer oni neće dignuti šator pred HDZ-ovim ministarstvom, premda ono nastavlja politiku ministra protiv kojeg su prosvjedovali, a i on sam s njima, rekao je zastupnik.

Hrvatski brod vode gusari

Bio je vrlo je kritičan prema aktualnoj vlasti, ustvrdivši, uz ostalo, da hrvatski brod vode gusari, a ne nacionalno svjesni političari.

Slobodan je govor i neću ga komentirati, bez obzira što god vi izgovorili, kako ste nas opisali, vi ćete sigurno pobijediti na izborima, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) osvrnuo se na najavu nove zagrebačke vlasti o ukidanju mjere roditelj- odgojitelj. Rekao je da bi bilo bolje da se uvela mjera roditelj-odgojitelj na pola radnog vremena.

Time bi se, ističe, uštedjelo oko 250 milijuna kuna, zaštitilo roditelje u radom odnosu, potaknulo poduzetništvo, te rasteretilo vrtićke kapacitete.

- Nažalost ne vidim strategiju. niti srednjoročnu, niti dugoročnu u upravljanju predškolskim odgojem a gradska uprava ovim potezom neće moći odgovoriti na dinamiku i pritiske tog sustava, a djeca čekaju, kazao je Trokot.

Referendum o uvođenju eura

Marijan Pavliček (HS) ponovio je da će Suverenisti u listopadu pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma o uvođenju eura.

Uvođenje eura preko koljena i na brzinu je plod osobnih ambicija, a ne pomno osmišljene nacionalne strategije. Dosta je bio da Hrvatska bude samo redak u nečijem životopisu, dosta je bilo dodvoravanja briselskim moćnicima, Hrvatska mora imati suverenu politiku, istaknuo je Pavliček dodavši da o uvođenju eura ne mogu odlučivati pojedinci već isključio hrvatski narod putem referenduma.

Katarina Nemet (Klub zastupnika IDS-a) pozvala je na porezno i parfiskalno rasterećenje turističkog sektora i upozorila na problem neprijavljivanje gostiju i neplaćanje boravišne pristojbe.

Neprijavljivanjem gostiju u velikoj mjeri se zakidaju javni proračuni, rekla je Nemet i pozvala na promjenu zakonskog okvira odnosno vraćanje ovlasti nadzora na lokalne jedinice.

Nemet je također izrazila nadu da se ovogodišnja turistička sezona neće prekinuti sredinom kolovoza.

U ovom desetljeću na raspolaganju 30 milijardi eura

Grozdana Perić
(HDZ) istaknula je niz pozitivnih pokazatelja za hrvatsko gospodarstvo, među kojima su i podaci Državnog zavoda za statistiku za prvi kvartal ove godine, po kojima je Hrvatska imala rast BDP-a od 5, 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.


I Europska komisija je poboljšala svoju prognozu za Hrvatsku za tekuću godinu s 5 na 5, 4 posto rasta BDP-a, rekla je zastupnica napominjući kako nas očekuje i nastavak rasta investicija uz potporu sredstava Plana za oporavak i otpornost. Optimizam je potkrijepljen prošlotjednim uručenjem prihvaćenog NPOO, Hrvatskoj je na raspolaganju 6, 3 milijardi eura nepovratnih sredstva i 3, 6 milijardi povoljnih zajmova, podsjetila je.

- Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju 30 milijardi eura, to je ogroman potencijal i poluga za snažan ekonomski rast i razvoj koji moramo iskoristiti, poručila je Perić.

Sabor će raspraviti i prijedlog svog Odbora za medije da Kazimira Bačića razriješi dužnosti ravnatelja HRT-a, a da za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja imenuje Renata Kunića.


Ulazak u Schengen očekujemo tijekom 2022.

Premijer Andrej Plenković, koji je Saboru u ponedjeljak podnio Izvješće o sastancima Europskog vijeća u posljednjih šest mjeseci, ponovio je kako očekuje da se ulazak Hrvatske u Schengen ostvari tijekom 2022.

Više puta sam javno rekao da očekujemo da to bude tijekom 2022., odgovorio je premijer Peđi Grbinu (SDP) koji je pitao hoće li biti proširenja Schengena i kada, te kakav je stav drugih država članica, s obzirom na izjavu slovenskog ministra unutarnjih poslova Aeša Hojsa, a koja 'prevedena' kaže da postoji dvojba hoće li u idućih šest mjeseci u dnevni red uopće biti uvršteno pitanja ulaska Hrvatske u Schengen.

Premijer je pritom uputio na novu strategiju o Schengenu koju je Europska komisija objavila početkom lipnja, a gdje se, ističe, jasno kaže stav Komisije, da treba dovršiti šengenski prostor, a to podrazumijeva i Hrvatsku i Bugarsku i Rumunjsku.

Za Hojsovu izjavu kaže da je generičkog karaktera te napominje da niti jedna zemlja koja predsjeda Vijećem, temu koja je osjetljiva poput proširenja, neće staviti ako o tome ne postoji konsenzus.

- Mi ćemo to donijeti na Vijeće kad svi elementi budu zreli, donijet ćemo ga u partnerstvu s predsjedavajućim, kazao je Plenković.

Pomak u slovenskim izjavama


Uputio je pritom i na ogroman pomak u izjavama slovenskih predsjednika vlada i ministara.

- Kad ste do ove slovenske vlade uspjeli čuti jasno od premijera, pa sada i predsjednika i ministara, da je Slovenija sto posto za članstvo Hrvatske u Schengenu, to vam je ključno i to je ono što je bitno, odgovorio je Grbinu.

Što se tiče potpora i cijepljenja, država ima pravo uvjetovati potpore na bilo koji način, pravno je to moguće, odgovorio je premijer Grbinu, ali i nekim drugim oporbenim zastupnicima koji su to problematizirali. Pritom ističe da su mnogi gospodarstvenici primili potpore, praktično samo uz ispunjavanje minimalnih Vladinih kriterija.

- Ono što želimo je da ljudi koji dolaze na posao, dolaze sigurni da su i ovi pored njih također sigurni, a to je moguće samo ako je što veći broj ljudi cijepljen, poručio je, hvaleći se kako je Vlada u svim fazama pandemije odradila sve što je trebala, održala život normalnijim nego što su to radile brojne druge članice EU-a.

Vjerujem u hrvatski narod

Što ste drugo mogli, koja druga vlada nije napravila isto, uzvratio mu je Nikola Grmoja (Most) koji vezanje potpora uz cijepljenje drži apsolutno nedopustivim.

Vladinu kampanju cijepljenja kritizira Marijan Pavliček (HS) koji tvrdi da je otišla u krivom smjeru. Što je slijedeće, hoće li oni koji se nisu cijepili dobiti trake na ramenima, upitao je?

- Ne znam kako ste došli do takvih formulacija o trakama, uzvratio mu je Plenković, pozvavši ga da ohrabri građane za cijepljenje.

Bilo bi dobro da se što više ljudi cijepi, bez prisila i bez traka, rekao je premijer, pa naglasio da se cijepljenjem nikom ne prijeti, te da vjeruje u hrvatski narod, da je pametan i informiran.

Iako je oporba, mahom, kritizirala Vladine mjere u pandemiji covida i pad koji je zabilježilo gospodarstvo, Nino Raspudić (Most) pohvalio je što nismo imali prestroge mjere i dugotrajno zatvaranje.

- Apologije čuvajte za neka druga brda, ne za Banske dvore, uzvratio mu je premijer Plenković.

Pohvale je Vlada, pak dobila od HDZ-a. Vlada očito dobro radi, neovisno koliko opori smeta da to kažemo, rekao je Marko Pavić pa ponovio kako Hrvatska u idućih deset godina ima na raspolaganju preko 30 milijardi eura koje moramo iskoristiti.

- U dva mandata ove Vlade, mislim da ćemo osigurati i zdravstvenu i monetarnu i svu sigurnost za naše građane da ostanu i rade u Hrvatskoj, rekao je Pavić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!