Pravobraniteljica: U slučaju Zambija bilo je govora mržnje

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je u petak u Hrvatskom saboru da je u slučaju Zambija bilo govora mržnje upozorivši da govor mržnje dodatno može poticati i druge na različite vidove diskriminacije i nasilja.

- Bilo je pojava govora mržnje u širem i užem smislu, a to je pitanje DORH-a i sudova. Došlo je do vrlo štetnog, destruktivnog, problematičnog i opasnog isticanja pojedinih tema na način koji može direktno škoditi jer govor mržnje moće poticati i druge na različite vidove diskriminacije i nasilja, rekla je pravobraniteljica tijekom rasprave o izvješću za 2021.

Time je odgovorila Ivani Kekin (Možemo) koju je zanimalo da li je u javnom prostoru u slučaju Zambija primijetila pojačan govor mržnje i huškanje od strane pojedinaca, političkih stranaka i dijela medija koje je bilo motivirano transfobijom, homofobijom, rasizmom i sl. te je imalo značajan utjecaj na cijelu grupu ljudi.

Šimonović Einwalter rekla je i da je slučaj Zambija otvorio brojna pitanja podsjetivši kako je na govor mržnje reagirala i dopisima DORH-u te Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Vijeću za elektroničke medije. 

Zlouporaba ugovora o posmrtnom i doživotnom uzdržavanju

Pučka pravobraniteljica je, na upit SDP-ove Martine Vlašić Iljkić o problemima starijih osoba koji sklapaju ugovore o doživotnim i dosmrtnim uzdržavanjima pri čemu ne postoje zaštitni mehanizmi prilikom njihovog sklapanja, rekla da nisu svi ti ti ugovori problematični već njihova zlouporaba. Upozorila je kako trenutno nema dovoljno 'osigurača' u pravnom sustavu niti je ograničen broj ugovora koje pojedina osoba može sklopiti, a ne postoji registar onih koji su sklopile te ugovore.

Smatra i kako prosječna starija osoba niti ne zna koja je ključna razlika između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a osobe koje ih sklapaju su pravilu one koje se više ne mogu brinuti same za sebe niti znaju u što se točno upuštaju. Upozorila je da kada se ne izvršavaju ugovorene obaveze i dolazi do njihovog raskida postupci predugo traju, a starije osobe ostaju bez skrbi i pomoći te umiru čekajući raskid ugovora.

Višak lažnih vijesti, manjak povjerenja u znanost

HDZ-ovu Maju Grba Bujević zanimalo je što je pučka pravobraniteljica napravila po pitanju zaštite građana od lažnih vijesti i dezinformacija. Šimonović Einwalter podsjetila je da je u 2021. za vrijeme pandemije covida bila pojačana pojava lažnih vijesti i dezinformacija te je bilo vidljivo i nedovoljno povjerenje u znanost.

- Obračunavanje sa širiteljima lažnih vijesti, pogotovo onima koji to čine zlonamjerno, iznimno je bitno jer se inače gubi mogućnost prenošenja točne informacije na osnovu kojih građani mogu stvarati svoje sudove, poručila je.

Šimonović Einwalter je, na upozorenje Veljka Kajtazija o problemima ispisivanja romske djece iz škola i njihove segregacije, kazala da je "segregacija romske djece sramota RH" i pitanje koje žurno treba riješiti.

Izraditi plan desegregacije djece u školama

Primarno tu vidi ulogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i jedinica lokalne samouprave i samih škola. Smatra da segregacija romske djece s jedne strane proizlazi iz prostorne segregacije, a dio problema je u stavovima roditelja koji ne žele da njihova djeca idu u razrede s romskom djecom.

- Stoga bi hitno trebalo izraditi Akcijski plan desegregacije djece u školama, poručila je.

Mostovog Nikolu Grmoju zanimalo je krši li Vlada Andreja Plenkovića ustavna i ljudska prava te slobode hrvatskih građana. Šimonović Einwalter je rekla da se u njezinom izvješćuu odnosu na brojna pojedinačna pitanja ukazuje na kršenja prava hrvatskih građana.

- Država jest ta koja krši ljudska prava. Međutim, država ih i štiti i različiti dionici u tom sustavu imaju različitu ulogu, kazala je. 

Pučka pravobraniteljica: U 2021. prihvaćeno 45 posto preporuka

Pučka pravobraniteljica izvijestila je u petak u Saboru da je njezin ured u 2021. dao 156 preporuka tijelima državne uprave vezanih za razne teme, a da su ona postupila ili postupaju po njih 45 posto.

Podnašajući Saboru izvješće za 2021. , godinu koju su obilježili problemi uzrokovani pandemijom i potresom, Šimonović Einwalter navela je da su se građani u toj godini najviše žalili na diskriminaciju, pravo na zdravlje, radna prava i prava vezana uz pravosuđe.

- Osnovni zaključci su otežan pristup brojnim područjima, kao i da institucije trebaju značajno unaprijediti kvalitetu informiranja građana o pravima koje imaju i načinima zaštite. Često građani ne znaju kome se i kada trebaju obratiti i što mogu očekivati, kazala je.

Ured pučke pravobraniteljice u 2021. postupao je u sveukupno 5.769 predmeta od čega je 3.480 pritužbi građana.

Pučka pravobraniteljica navela je da su davana mišljenja i na različite akte i zakone, ukupno njih 32, no, da nažalost ona često nisu uvažena i odredbe nisu izmijenjene.

Anka Mrak Taritaš (GLAS), Sabina Glasovac (SDP) i Urša Raukar Gamulin (Možemo!) prigovorile su što izvješća pučke pravobraniteljice sa zakašnjenjem dolaze na raspravu u Hrvatski sabor.

To je smisleno i namjerno kako se u Saboru ne bi razgovaralo primjerice o ljudima u kontejnerima, o 18 posto građana u riziku od siromaštva i nedostupnoj zdravstvenoj zaštiti, sve to se skriva od javnosti, ustvrdila je Glasovac.

Šteta da se o izvješću za 2021. raspravlja tek sada jer je riječ o izvješću o stanju ljudskih prava, podaci koje prikupljamo zastarijevaju, teme se razvijaju , zakoni donose i ono što nam govore građani ja u izvješću prenosim Saboru i javnosti i zato bi bilo dobro da izvješća budu raspravljena u godini u kojoj su predana, kazala je Šimonović Einwalter.

Ako se ažurno ne raspravlja propušta se prilika da se prikupljeni podaci, analize i preporuke rasprave, dodala je pučka pravobraniteljica.