09:45 / 16.03.2022.

Autor: Dnevnik HTV/HRT/M.M./D.S.

Oporba: Ukrajinska kriza pokazala da Hrvatska ne funkcionira u najvažnijim segmentima

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Sažetak današnjih 15 saborskih slobodnih govora glasi: Ukrajinska kriza pokazala je da Hrvatska ne funkcionira u najvažnijim segmentima, a ti segmenti su obrana, opskrba energentima i poljoprivreda, odnosno opskrba hranom, izvijestila je Tatjana Munižaba u podnevnom Dnevniku. Nakon slobodnih govora zastupnika počela je rasprava o novom zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

- Oporbi nije jasno zašto je u Hrvatskoj benzin najskuplji u Europi, zašto je jučer ponovno poskupio iako, kako kažu, cijena barela nafte na svjetskom tržištu nije se mijenjala. Jednako tako, kažu, nije jasno imamo li robne rezerve, kolike su one i za koliko dugo, a HDZ-u pak nije jasno zašto je i na temelju čega predsjednik Zoran Milanović naredio zabranu preleta borbenih zrakoplova nad hrvatskim gradovima, izvijestila je Tatjana Munižaba.

Prijenos sjednice Sabora možete pratiti ovdje: 

- Rubrika "Vjerovali ili ne", možda je to najkraći i najbolji opis svega onoga što se šest dana događa oko pada besposadne letjelice, rekao je saborski zastupnik Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti).


- Ruska je, ukrajinska je, bila je naoružana, nije bila naoružana, bomba je imala 120 kg, bomba je imala 40 kg, bezopasna je, opasna je... ponovila je zastupnica Anka Mrak-Taritaš (GLAS) samo neke od informacija u javnosti posljednjih dana.


Mario Kapulica (HDZ) rekao je da smo u četvrtak oko 23 sata postali svjesni svoje ranjivosti. Čuli smo da apsolutna sigurnost ne postoji, da postoje stvari koje možemo i trebamo napraviti da smanjimo rizike ugroze koji nam prijete. Imamo tenzije između NATO-a i EU-a s jedne strane i Rusije s druge, koje su porasle zbog ruske agresiju na Ukrajinu, no opravdano je zapitati se imamo li možda pokušaj stvaranja tenzija između NATO-a i Hrvatske, istaknuo je.


- NATO je zakazao, upozorio je Peđa Grbin (SDP) i rekao da moramo pojačati oprez, ali to se ne čini brišućim letovima iznad gradova u Republici Hrvatskoj.

Dio saborske oporbe osudio je ponašanje državnog vrha, odnosno predsjednika Republike i Vlade u aktualnoj krizom i ratom prožetoj situaciji, a iz Domovinskog pokreta (DP) poručili su da se "dvojica glavnih političkih figura ponašaju kao razmaženi tinejdžeri".


- U tim okolnostima lideri pokažu vodstvo ili ne, a kod nas imamo obično nadmetanje dvojice glavnih političkih figura, oni se ponašaju kao razmaženi tinejdžeri, ustvrdio je Stephen Nikola Bartulica (DP) u saborskom govoru na slobodnu temu.

Predsjednike države i Vlade prozvao je da aktualnu situaciju, odnosno "nevolju", upotrebljavaju kako bi "pokazali mišiće i svoje sposobnosti nadmudrivanja", umjesto da smiruju građane.

- To upućuje na to da trebamo biti zabrinuti, s pravom su građani zabrinuti jer naši vodeći ljudi nisu u stanju uzdići se i biti na razini zadatka, rekao je Bartulica.

Zapitao se i što bi bilo s Hrvatskom da su je "ovakvi ljudi vodili 1990-ih, jel' bi bili u stanju provesti Oluju", te sam odgovorio - sigurno ne!

- U okolnostima gdje ne znamo što nas čeka sutra, imamo vrlo krhku vlast i hrvatski narod to sebi više ne može priuštiti, građani su zaslužili odgovornije ponašanje. Ako nisu u stanju odraditi posao, trebaju sami ponuditi ostavke i otići, rekao je zastupnik.

Sukobljavanje premijera i predsjednika pada na teret Hrvatske vojske

Miro Bulj (Most) upozorio je da nacionalna sigurnost u Hrvatskoj u ugrozama ne funkcionira i to "od onih koji bi trebali upravljati njome".

Sukobljavanja na razini predsjednika države, Vlade i ministra obrane pada na teret "najsvetijeg", Hrvatske vojske, naglasio je Bulj, zabrinut situacijom koju je proizveo nedavni pad drona na Zagreb.

Prateći situaciju u vezi s dronom, ocijenio je, vidljiva je poruka da Hrvatska nema dovoljno organiziran sustav obrane, zapitavši se koliko ljudi od 20 do 35 godina zna rastaviti običnu automatsku pušku, koliko ih zna gdje mu je zborno mjesto u slučaju ugroze.

- Nisu dovoljna samo dva Rafalea da prolete i da na tiskovnoj konferenciji premijer PR-ovski 'prstom pači' u nebo, u avione koji nisu hrvatski, istaknuo je i poručio da je nesnalaženje u ovakvim situacijama dovelo do nepovjerenja ljudi u nacionalnu i domovinsku sigurnost.

U Vladi nemaju jasnu sliku o stanju robnih rezervi

Natalija Martinčević
(Reformisti) pozvala je Vladu da podnese izvješće o stanju robnih rezervi.

Ministri sada parcijalno objašnjavaju situaciju, no nemamo jasnu i cjelovitu sliku kakvo je stanje naših robnih rezervi, rekla je zastupnica i dodala da su građani opravdano zabrinuti zbog sadašnje situacije.

Na rubu gladi nećemo biti samodostatni u proizvodnji niza žitarica, no ne i mesa, rekla je Martinčević, zadovoljna Vladinom odlukom o pravu prvokupa države kod izvoza žitarica, te podizanju rezervi pšenice sa 60 tisuća na 100 tisuća.

Nezavisna zastupnica Karolina Vidović u svojem je govoru apostrofirala informaciju da je golemi dio hrvatskih sudaca odbio popuniti informativni formular, što je od njih zatražio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.

- Sudstvo, koje bi trebalo biti uzor svima drugima u društvu, oholo odbija minimum transparentnosti u svom radu, kazala je.

Rasprava o prijedlogu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta


Hrvatski sabor počeo je raspravu o prijedlogu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Njime se planira provesti okrupnjavanje tog zemljišta, za što je do 2026. osigurano 313 milijuna kuna, iz Mehanizma za oporavak i otpornost 263 milijuna, a iz nacionalnih sredstava 50 milijuna kuna, a uvodno je o njemu govorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Postojeći zakon o komasaciji na snazi je od 2015., no nije zaživio na terenu pa se Vlada odlučila izraditi novi kojim pokušava olakšati taj proces, a potporu je dobila i od Europske komisije.

Novim se zakonom definiraju načela za provođenje komasacije, prije svega načelo jednake vrijednosti te načelo oblika, uporabe i položaja zemljišta, omogućuje jednostavniji pristup sredstvima za podmirenje troškova putem programa komasacije poljoprivrednog zemljišta, koji će donijeti Vlada kao nacionalni akt planiranja.

Smanjit će se broj tijela uključenih u planiranje i provedbu komasacije sa 17 na 11, precizirati njihova nadležnost. Ministarstvo poljoprivrede uspostavit će i voditi informacijski sustav komasacije u elektroničkom obliku, u okviru će biti registar komasacije, a nositelji komasacije mogu biti jedinice lokalne samouprave, Grad Zagreb ili Ministarstvo.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!