Sabor raspravlja o zakonima o tržištu kapitala, reviziji i računovodstvu

Hrvatski sabor istodobno raspravlja o tri zakona - onima o tržištu kapitala, o reviziji i o računovodstvu. 

Mijenjaju se po hitnome postupku jer Hrvatska do prekosutra u domaće zakonodavstvo mora prenijeti Europsku direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti čije bi odredbe trebale bitno promijeniti poslovanje poduzetnika koji pridonose sve vidljivijim posljedicama klimatskih promjena nauštrb profita.

Zoričić: Izvještaji o održivosti neće dodatno opteretiti poduzetnike

Vladin predstavnik Davor Zoričić otklonio je u četvrtak bojazni dijela saborskih zastupnika da će uvođenje obveze sastavljanja izvještaja o održivosti biti dodatan teret za domaće poduzetnike koji će se s tom novom obvezom teško nositi.

- Nema razloga za zabrinutost, na vrijeme smo počeli komunicirati prema poduzetnicima, stići će se prilagoditi, rekao jer Zoričić u saborskoj raspravi o tri zakonska prijedloga kojima se u domaće zakone prenosi europska direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD).

Cilj joj je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti, poput klimatskih promjena ili ljudskih prava, utječu na poslovanje poduzetnika, ali i da bi se vidjelo kako poslovanje poduzetnika utječe na društvo i okoliš.

Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija, objasnio je da nova obveza neće odmah obuhvatiti sve poduzetnike, nego će oni biti obuhvaćeni po krugovima. U prvom krugu izvještaje o održivosti sastavljat će poduzetnici koji su to već radili kroz nefinancijsko izvještavanje i koji za to imaju kapacitete.

U 2025. će izvještavati za ovu godinu, a u slijedećem krugu izvještavati trebaju svi veliki poduzetnici za godinu kasnije, u posljednjem krugu obvezu će imati mali i srednji poduzetnici, ali oni koji su uvršteni na burzu tj. uređeno tržište, rekla je Danijela Blažanović (HDZ) koja je prenijela tvrdnje poduzetnika da nemaju sredstva da poslovanje usklade sa održivim razvojem.

Zoričić je naveo da Hrvatska već ima 70-ak obveznika nefinancijskog izvještavanja, a u EU ih je oko 12 tisuća te da će im se broj do 2029. povećati na 500-tinjak u Hrvatskoj, odnosno na 50.000 u EU.

Lalovac: Bez brige za održivost, skuplje financiranje

Obveznici koji su već kvalitetno izvještavali o nefinancijskom izvještavanju, a sad će u prvom krugu izvještavati o održivosti, su Hrvatske ceste, HAC, HEP, Hrvatska pošta, HPB, odgovorio je Zoričić Borisu Lalovcu (SDP) koji se zanimao kako u tom pogledu 'stoje' naša javna poduzeća.

Lalovac kaže i kako, koliko god danas sve izgleda birokratski kroz EU direktive, administracija u Bruxellesu pokušava suštinski promijeniti poslovanje poduzetnika.

- Kada poduzetnici budu dobivali kredite od banaka, ukoliko ne budu vodili računa o održivosti, imati će skuplje financiranje odnosno veće kamate, pojašnjava SDP-ov zastupnik. Prema predloženim novinama kritičan je Dario Zurovec (Fokus). Ne moramo male poduzetnike dodatno maltretirati revizijama, papirima, izvještajima, puno je toga vidljivo i kroz postojeće, kazao je.

- Svjesno da će nova obveza izvještavanja biti određeni teret poduzetnicima, Ministarstvo financija namjerava se prijaviti na projekt tehničke pomoći kroz koji će educirati poduzetnike o implementaciji Direktive, kazao je Zoričić.

Tatjana Munižaba je za HRT rekla kako se ovi zakoni mijenjaju po hitnom postupku stoga što je Hrvatska pritisnuta rokovima.

- Potaknuta posljedicama klimatskih promjena EU je 5. siječnja prošle godine donijela direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti. U njoj stoji i odredba kako su je članice dužne unijeti u vlastita zakonodavstva do 6. srpnja 2024. godine i to je, kako kaže, razlog hitnoj saborskoj proceduri, rekla je.

Osvrnula se na to kakve veze imaju tržište kapitala i računovodstvo s nevremenom te kazala kako nemaju s nevremenom, ali imaju veze s klimatskim promjenama koje su razlog da EU direktivom obvezuje male, srednje i velike poduzetnike da detaljno izvješćuju o tome koliko na održivost djeluje djelatnost kojom se bave.

- Oni koji budu brži i uspješniji u tranziciji prema održivom gospodarstvu osjetit će i veću financijsku korist. Ta će se izvješća u Hrvatskoj sastavljati za 2025. godinu, a odnosit će se za ovu godinu i njihovu će kontrolu obavljati revizorska društva, kazala je Munižaba.

Naglašava kako se poduzetnicima neće biti uputno šaliti s odredbama i obvezama koje proizlaze iz direktive. Možda će biti dovoljna spoznaja da neozbiljnima neće biti pristupa na tržište EU.