07:18 / 28.04.2021.

Autor: I.H./I.Z./Hina/HRT

Zastupnici pozdravili ukidanje anonimnih prijava prosvjetnoj inspekciji

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Saborski zastupnici danas su pozdravili ukidanje anonimnih prijava nastavnika prosvjetnoj inspekciji kao pozitivnu i dobrodošlu promjenu, a nezadovoljan je bio jedino Mostov Marin Miletić koji je vladajućima poručio da moraju na popravni ispit.

Dobro je što anonimne prijave odlaze u povijest da se prosvjetni radnici zaštite od proizvoljnih i neutemeljenih prijava, ocijenili su HDZ-ovi Rade Šimičević i Vesna Bedeković.

- Ukidanje anonimnih prijava je pozitivna i dobrodošla promjena, složio se Damir Bakić (Klub zeleno-lijevog bloka).

- To su dugogodišnje težnje učitelja i nastavnika, te odgojno-obrazovnih djelatnika, kazala je Irena Šimunić (Klub SDP-a).

S većinom se, međutim, nije složio Marin Miletić koji smatra da se zakonom ništa neće promijeniti, već je riječ o populističkom potezu i pokušaju prijevare učitelja.

- Da je ovo neki školski ispit čini mi se da biste morali na popravni, poručio je vladajućima. Nije napravljen ni najmanji pomak, i dalje će se štititi serijski prijavljivači, a ne učitelji, i dalje će se postupati po anonimnim prijavama, tvrdi Miletić.

Zastupnici su u raspravi ukazali i na potrebu cjelovitije promijene Zakona o prosvjetnoj inspekciji kako bi bio učinkovitiji i jasniji, te na promjenu Zakona o stručno- pedagoškom nadzoru koji nije mijenjan od 1997.

Izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji prijave protiv nastavnika više neće moći biti anonimne, odnosno svaka pritužba kojom će se baviti prosvjetna inspekcija morati će imati ime i prezime prijavitelja, koje inspekcija neće otkrivati.


Vučković: Nije točno da poljoprivredna proizvodnja pada

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković danas je tvrdnje nekih oporbenih zastupnika o padu poljoprivredne proizvodnje odbacila kao potpuno netočne, navodeći da je u posljednje tri godine poljoprivredna proizvodnja rasla 5, 1 posto, 3, 9 posto i sedam posto.

- Proizvodnja je padala od 2008. do 2015. prosječno za više od pet posto, no od 2016. do 2021. rasla je prosječno za 2, 8 posto, pri čemu u tri posljednje godine 5, 1 posto, pa 3, 9 i sedam posto, rekla je Vučković i poručila kako svatko tko ponavlja tvrdnje o padu proizvodnje namjerno laže.

Na primjedbe da prekomjerno uvozimo odgovorila je da uvoz možemo smanjiti, ali ne nezakonitim ograničavanjem tržišta nego snaženjem domaće proizvodnje.

- Vesele podaci iz prošle i prva tri mjeseca ove godine o smanjenju uvoza i povećanju izvoza, pri čemu ne možemo biti zadovoljni strukturom, rekla je ministrica na kraju saborske rasprave o izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Zastupnici su suglasni da nepoštenim trgovačkim praksama treba stati na kraj, no dok vladajući drže da su izmjene Zakona pravi korak u tom smjeru, oporbeni dvoje u to.

-Izmjene će dodatno potaknuti uvoz na štetu domaćih proizvođača, uvjerava Romana Nikolić (SDP) i poručuje da je zakon nejasan.

Možemo imati najsavršenije zakone, ali ako nemamo ljude koji će ih provoditi bit će po onoj džaba ste krečili, kaže Anka Mrak Taritaš (Glas) dodajući da nemamo mehanizme za zadržavanje kvalitetnih ljudi u državnoj upravi.

Važno je zaštiti identitet prijavitelja

- Predloženim izmjenama zakona nastoji se ukloniti što više nepoštenih trgovačkih praksi, no veliki će uvijek pronaći način da svoje uvjete nametnu na račun manjih, kaže Stipan Šašlin (HDZ) i pozdravlja zaštitu identiteta prijavitelja nepoštenih praksi.

Šašlin se nada da će to povećati broj prijava, jer se mali proizvođači do sada nisu usudili prijavljivati bojeći se osvete.

- Jasno je da se ne može sve predvidjeti, no zašto ne jačamo sustav postupanja po službenoj dužnosti, ako znamo da su prijave problematične, uzvraća mu Sandra Benčić.

Marijana Petir
(NZ) slaže se sa Šašlinom da zakon nije Sveto pismo, da ga se može poboljšavati, jer će se i u provedbi novih mjera utvrditi da ima i boljih.

- Važno je da u zakonu stvaramo uvjete dok proizvođači ne ojačaju da mogu imati važnu pregovaračku poziciju na tržištu, kazala je Petir.

HDZ-ov Goran Ivanović uvjeren je kako će izgradnja regionalnih distribucijskih centara pomoći malim gospodarstvima da zaštite svoje proizvode.

- U Lidlu se 600 grama jabuka prodaje za 12, 40 kuna, a naši bi proizvođači, koji nemaju odgovarajuća skladišta pa robu moraju prodavati u sezoni, jesenas bili zadovolji s 35 eurocenti po kilogramu, rekao je zastupnik.

Zakonske izmjene naslanjaju se na EU-ovu Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama iz travnja 2019., njima se proširuje broj subjekata na koje se zakon primjenjuje jer se sa 100, odnosno 50 milijuna na 15 milijuna kuna smanjuje prag ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda kad se smatra da neki kupac ima značajnu pregovaračku snagu i ulazi u obuhvat zakona.

Izmjenama se definiraju i posebno osjetljivi prehrambeni proizvodi - meso, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, šećer, brašno, voće i povrće - te krajnja prodajna cijena za te proizvode. Obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi proširuje se s 33 na 43, a uključuje sve neprerađene poljoprivredne proizvode, ne samo prehrambene.


U lancu opskrbe hrane treba zaštiti najslabije

Saborski zastupnici danas su se složili da u lancu opskrbe hranom treba zaštiti one najslabije, primarne proizvođače, male i srednje tvrtke te krajnje korisnike, no oporba je izrazila sumnju da će se to postići predloženim izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

- Svi se slažemo da treba ukinuti nepoštene trgovačke prakse, no hoće ovaj zakonski prijedlog to toga doista i dovesti, upitala je u raspravi Marija Selak Raspudić (Most).

- Nepoštene trgovačke prakse su, pojasnila je Selak Raspudić, kada mali dobavljač svježeg mlijeka prodaje svoj proizvod primjerice Vindiji, a ta Vindija mu ne plaća u ugovorenom roku od 30 dana, nego zloupotrebljava svoju snažniju poziciju na tržištu i plaća mu puno kasnije.

- Nepoštene trgovačke prakse su i kada Lidl traži dodatne mjere osiguranja kvalitete kod ovlaštenog laboratorija kojeg sam odabire, dodala je.

- Događa se to da tko jači, taj i kači, odnosno da veliki iskorištavaju svoju pregovaračku snagu u odnosu na male dobavljače, upozorila je Selak Raspudić i istaknula kako treba razmjerno zaštititi prava svih koji se nalaze na tržištu.

- Moramo zaštiti i krajnjeg korisnika, onog koji će doći u trgovinu i nešto kupiti, da kupuje kvalitetno i po mogućnosti domaće, poručila je Anka Mrak Taritaš (Glas).

Martina Grman Kizivat (SDP) ocijenila je da će predloženi zakon dodatno povećati uvoz i ponovno pozvala da se povuče iz procedure i pripremi novi te jasnije definira krajnja prodajna cijena.

- U svim zemljama EU poljoprivrednik je važan, važno je štititi domaće i autohtono te male i srednje poljoprivrednike, a mi čak ni Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi nismo ih zaštitili i oni ostaju najosjetljivija i najslabija karika i za njih zaštite opet nema, rekla je Grman Kizivat.

Željko Lenart (HSS) ocijenio je da u Hrvatskoj vrijedi zakon da "velika riba jede malu ribu".

- Veliki trgovački centri preuzeli su opskrbu tržišta, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva propadaju, ustvrdio je.

Hrvatski suverenisti predlažu zakon o dodatnim poslovima

Hrvatski suverenisti danas su u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona o dodatnim poslovima kojim bi se hrvatskim radnicima omogućila dodatna zarade kroz obavljanje najviše dva dodatna posla istovremeno kod različitih poslodavaca.

Zahvaljujući našem prijedlogu zakona, radnici, ako to žele, moći će popraviti svoje kućne budžete dodatnim poslovima, istaknuo je saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre na konferenciji za novinare u Saboru.

Kao ključnu prednost dodatnog posla istaknuo je izuzimanje plaće ostvarene dodatnim poslom od poreza na dohodak, prireza na porez na dohodak te drugih poreza te kod umirovljenika neobustavljanje isplate mirovine.

- Posao bi se ugovarao između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca, pojasnio je.

- Naš prijedlog zakona štiti poslodavce poštujući zakonsku zabranu natjecanja, a radnike propisivanjem radnog vremena, omogućavanjem obavljanja najviše dva dodatna posla istovremeno i određivanjem plaće i isplate plaće, kazao je Milanović Litre.

Prema prijedlogu Hrvatskih suverenista radnici dodatne poslove ne bi mogli sklapati s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama.

Mogli bi obavljati najviše dva dodatna posla istovremeno kod različitih poslodavaca i to ne duže od 30 sati tjedno, dok bi se najviša mjesečna plaća koju bi radnik mogao ostvariti obavljanjem pojedinog dodatnog posla utvrđivala u bruto iznosu od 60 posto bruto iznosa propisane mjesečne minimalne plaće u Hrvatskoj.

Pozivajući se na primjer Njemačke gdje skoro svaki četvrti građanin radi dodatan posao takozvani mini job Milanović Litre je naglasio kako su se i u Hrvatskom s obzirom na stanje na tržištu rada, te potrebu sprječavanja demografskog pada i stope iseljavanja, stvorila potreba za uvođenjem pravnog temelja za nove oblike zapošljavanja.

Pretpostavlja također da bi se reguliranjem dodatnog posla mogao smanjiti udio rada na crno i sive ekonomije.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!