Saborska oporba podržala poticanje povratka na potpomognuta područja

Potpomognuta područja uskoro bi trebala dobiti novi model stambenog zbrinjavanja. Saborski zastupnici raspravljali su o izmjenama zakona čiji je cilj građanima omogućiti lakši put do krova nad glavom. Veći naglasak država će staviti na stanove u svojem vlasništvu. Saborska oporba podržala je ciljeve izmjena zakona uz određene sugestije i prijedloge.

Kuće na prodaju i prazne ljuljačke dokaz su da potpomognuta područja roda sve rjeđe posjećuje. Ministar graditeljstva Branko Bačić nade polaže u novo zakonsko rješenje. Novi model donosi mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu.

- Zakonskim izmjenama uvodi se novi model stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Tu je i darovanje građevnog materijala za popravak stana na zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće, naveo je Bačić.

- Ovo je samo jedan iskorak s obzirom da smo primijetili i da to naši sugrađani upravo na ovim prostorima i žele da im se daruje neuseljivi stan, a onda i uz građevinski materijal oni sami obnoviti, urediti, opremiti te iste stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, dodao je.

Oporba pozdravlja iskorake, ali smatra da probleme treba rješavati od temelja.

- Oko 25.000 naših sugrađana, odnosno njihovih obitelji, je kroz ovaj i prethodni Zakon stambeno zbrinuto na područjima posebne državne skrbi, na način da je za 14.000 obitelji, kućanstava riješeno stambeno pitanje, a njih 11.000 je u priuštivom najmu, rekao je Bačić predstavljajući Saboru novi model stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima kojim se uvodi i mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu.

Taj model donose izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koje su zastupnici HDZ-a redom hvalili, a oporba iskazala zadršku.

- Te izmjene su samo šminkanje mrtvaca koji se pokazao neefikasan, ocijenio je Ante Kujundžić (Most), pitajući se hoće li novi model uistinu koristiti onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje ili onima koji već imaju pet, šest, deset nekretnina.

Odgovorio mu je Nikola Mažar, Klub zastupnika HDZ-a.

- Taj mrtvac nudi hrvatskim građanima i mladim obiteljima da žive u državnim stanovima, zamislite, po zaštićenoj najamnini od 0,36 centeura po metru kvadratnom, što znači tko boravi u stanu od 50 metara kvadratnih, plaća najamninu od 18 eura, kazao je.

U protekle 22 godine država je na potpomognutim područjima stambeno zbrinula 25 tisuća građana.

- Zašto ministarstvo ne poveže sustav dodjele stanova s osiguravanjem deficitarnih kadrova, odnosno, da svi zajedno od ministarstva, regionalne i lokalne razine možda nađemo rješenje?, upitala je Ivana Marković, Klub zastupnika SDP-a.

- Sve stambene jedinice koje u ovom trenutku Republika Hrvatska putem našeg ministarstva gradi na prostorima koji predstavljaju potpomognuta područja, podrazumijevaju, i u dogovoru je jedinicom lokalne samouprave i na njihov prijedlog, osiguravanje stanova za njihove kadrovske potrebe, odgovorio je Bačić.

Sjednica Hrvatskog sabora:

- Podržavam povratak i ostanak ljudi na potpomognutim područjima, no bez povećanja fonda stanova mnoge obitelji ostat će na listama čekanja, izjavio je Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU/PIP-a). Ističe da je stambeno zabrinjavanje problem u cijeloj Hrvatskoj i jedino se kontinuiranim mjerama mogu očekivati pomaci.

Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) smatra da se trebaju bolje definirati kriteriji za stambeno zbrinjavanje kako se ne bi dogodilo da o dodjeli stanova odlučuje uzak krug ljudi "po nekim čudnim uvjetima". Ovisno o tome, SDP će u drugom čitanju podržati Zakon, najavila je.

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) smatra da zakonske izmjene idu u pravom smjeru, uz prijedlog određenih poboljšanja, primjerice da se pri utvrđivanju cijene kuća ili stanova uzmu u obzir dotadašnja ulaganja najmoprimaca. Rezervirana je prema formulaciji da lokalne jedinice mogu, a ne moraju, korisnicima na njihov zahtjev omogućiti otkup stambenih jedinica u svojem vlasništvu. Bačić je rekao da država ne može naložiti lokalnim jedinicama kako će raspolagati svojom imovinom.

Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima za hrvatske iseljenike i žrtve obiteljskog nasilja

Zakonom se omogućuje i stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji se vide na potpomognutim područjima, a proširuju se i mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji.

Draženka Polović (Možemo!) predložila je da žrtve nasilja imaju pravo na stambeno zbrinjavanje neovisno o tome nalaze li se na potpomognutom području, da se za dokazivanje statusa žrtve, uz nepravomoćne i pravomoćne presude, prihvaća i zapisnik policije ili rješenje o mjeri opreza. Predložila je i višekratno produljivanje trajanje prava, kao i mogućnost smještaja putem najma privatnih stanova, uz pokrivanje troškova iz državnog proračuna.

Omogućavanje stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika posebno je pohvalila Zdravka Bušić (HDZ). Kaže da Ured za Hrvate izvan RH prima puno upita o toj temi i iseljenike zanima kada će se moći prijaviti.

- Zakon stupa na snagu do kraja godine i tada kreće njegova provedba. Svi naši državljani koji se namjeravaju vratiti u Hrvatsku moći će podnijeti zahtjev Ministarstvu demografije i iseljeništva, nakon čega će se provesti postupak, odrediti lokacija koja je slobodna i krenuti u realizaciju putem županijskih povjerenstava, rekao je ministar Bačić.

- U ovom trenutku Hrvatska ima 1.200 praznih stambenih jedinica, a još po 300-tinjak kojima upravljaju Državne nekretnine i Uprava za stambeno zbrinjavanje. Uvjeren sam da ćemo osigurati stambene prostore za povratnike, dodao je Bačić na upit Stipe Mlinarića (DP) o tome imamo li dovoljno stambenog fonda.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) priznala je da su napravljeni određeni iskoraci, no ističe da država ne smije nekome biti majka, a nekome maćeha.

Prigovorila je i što nakon 35 godina još uvijek ne postoji baza podataka koja sadrži podatke o tome koliko je stanova u vlasništvu države, ministarstava, javnih poduzeća, gradova i općina, koliko ih je useljivo, a koliko neuseljivo.

Stambeno zbrinjavanje i za hrvatske useljenike

- Produžili smo rok zabrane otuđenja stambenih jedinica s tri na pet godina. Time želimo smanjiti mogućnost preprodaje, naglasio je.

Omogućuje se i stambeno zbrinjavanje hrvatskih useljenika i njihovih potomaka koji se vide na potpomognutim područjima, a proširuju se mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji.

- Do sada je to vrijedilo samo za osobe s pravomoćnom presudom. Sada će se i osobe s nepravomoćnom presudom moći stambeno zbrinuti, istaknuo je Bačić.

Naveo je i da će se bivšim nositeljima stanarskog prava umjesto stana ponuditi novčani iznos, po modelu sličnom onome za zaštićene najmoprimce.

Hrvatska, odgovorio je ministar HDZ-ovu Dariju Pušiću, vodi brigu i o Hrvatima u BiH, pa je, otkad se provodi Vladin Program pomoći za stambeno zbrinjavanje darovanjem građevinskog materijala u BiH obnovljeno 3000 stambenih jedinica.

- Pored toga, u nekoliko smo godina proveli program kojim pomažemo Hrvatima za razne gospodarske aktivnosti, a gradovima i općinama za razne komunalne aktivnosti. I ove smo godine osigurali 4,7 milijuna eura, od toga pola milijuna eura za građevinski materijal za 50 obiteljskih kuća, rekao je Bačić.

I dok se ovaj zakonski prijedlog odnosi na potpomognuta područja do kraja godine na nacionalnoj razini očekuju se još 3 prijedloga iz plana stambene politike, uključujući i priuštivo stanovanje.