Radin: Žene su i dalje najčešće žrtve nasilja u obitelji

Hrvatski sabor na početku sjednice prisjetio se 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, ubijene tri žene, a djelatnica suda teško ozlijeđena. Sjednica je potom nastavljena raspravom prijedloga zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja gospodarske politike iz djelokruga Sabora. 

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin kazao je da su žene i dalje najčešće žrtve obiteljskog nasilja i da su u više od 90% žrtve svih kaznenih djela teškog nasilja u obitelji.

- Upravo smo mi zastupnici i zastupnice u Saboru dužni koristiti svaku priliku kako bismo otvoreno, kontinuirano i bezrezervno ukazivali na neprihvatljivost bilo kakvog nasilnog ponašanja, a osobito prema ženama i djeci. Žene su žrtve u gotovo 90 posto svih kaznenih djela teškog nasilja u obitelji. U proteklih pet godina u gotovo polovini svih ubojstava žrtve su bile žene, od čega su 75 posto slučajeva počinitelji bili ženama bliske osobe, rekao je Radin.

Istaknuo je da Vlada i Sabor kontinuirano unapređuju zakonska rješenja i protokole postupanja u slučaju nasilja nad ženama i i obitelji, kao i da je prošlog tjedana Vlada usvojila novi protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. U saborsku proceduru ponovno će uputiti niz izmjena više zakona kojima se osnažuju prava žrtava, kaznenog zakona, zakona o kaznenom postupku, zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zakona o sudovima i obiteljskog zakona, najavio je.

- Za nasilje nema opravdanja i ne možemo ga tolerirati ni u kakvom obliku. Svi mehanizmi u društvu trebaju biti usklađeni kako bi se trajno i sustavno osiguravala zaštita ranjivih skupina, podrška i pomoć žrtvama nasilja, a nasilnicima slala jasna poruka da će svaki takav zločin biti najteže sankcioniran, zaključio je Radin i pozvao na minutu šutnje za sve stradale žene žrtve nasilja.

Sabor: U kraćoj raspravi zastupnici podržali dva zakonska prijedloga

Saborski zastupnici su potom u nešto manje od sat vremena raspravili i podržali dvije točke na dnevnom redu, prijedloge zakona o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Sabora i o potvrđivanju Konvencije između Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina izvijestio je da je tijekom ljetne stanke, dok Sabor nije zasjedao, Vlada donijela dvije uredbe, dopunu Zakona o šumama i izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Predstavljajući Konvenciju između Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić istaknuo je da će se izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja potaknuti suradnja između dviju država, te će se postići brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohodaka.

Izvijestio je da ukupna robna razmjena s Kneževinom Andorom prošle godine iznosila 919.000 eura, izvoz iz Hrvatske iznosio je 176.000 eura, a uvoz 740.000 eura. Hrvatske je u Andoru izvozila duhanske prerađevine i tiskani materijal, a uvozila obuću i odjeću.

Temeljem tog Zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana, počevši od 15. prosinca 2023., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 15. prosinca 2024.

Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.