21:58 / 27.11.2019.

Autor: HRT/Hina

Sabor o paketu poreznih zakona

-

-

Foto: - / -

Hrvatski sabor nastavio je sjednicu raspravom o paketu devet poreznih zakona među kojima su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i Zakona o porezu na dohodak.

Hrvatski sabor nastavio je sjednicu raspravom o paketu devet poreznih zakona među kojima su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i Zakona o porezu na dohodak. Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o porezu na dobit, Zakona administrativnoj suradnji u području poreza, Zakona o trošarinama te općeg poreznog zakona i Zakona o fiskalizaciji i prometu gotovinom.

U mandatu Plenkovićeve vlade porezno rasterećenje 9 milijardi kuna

Predstavljajući 4. krug porezne reforme ministar financija je istaknuo kako on donosi porezno rasterećenje od 2, 4 milijarde kuna. Najvažnijim je označio zadržavanje opće stope PDV-a od 25 posto, ukupni efekt te mjere je 1, 8 milijardi kuna.

Snižena stopa od 13 posto primjenjivat će za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. U odnosu na prvo saborsko čitanje, predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13 posto i za nositelja fonografskih prava, radi rasterećenja njihova poslovanja.

Kod poreza na dohodak osobni se odbitak diže s 3.800 na 4 tisuće kuna, a porezno će se rasteretiti mlade osobe. Za one do 25 godina porezna se obveza umanjuje sto posto, a za one od 25 do 30 godina 50 posto, kaže Marić i naglašava kako svi rođeni 1995. i kasnije spadaju u prvu skupinu.

Pri oporezivanju dobiti, limit za višu stopu od 18 posto diže se s 3 na 7, 5 milijuna kuna,  ističe ministar i tumači kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez po stopi od 12 posto.

- Do sada je to bilo 85 posto, naglasio je.

Četvrti krug porezne reforme donosi porezno rasterećenje od 2, 4 milijarde kuna, kad mu se dodaju tri prethodna dolazimo do gotovo 9 milijardi kuna rasterećenja, rekao je ministar financija.

Saborska oporba: Porezna reforma ne donosi rasterećenje niti ima jasan cilj

Saborska oporba u četvrtak je kritizirala četvrti krug porezne reforme tvrdeći da ne donosi porezno rasterećenje niti ima jasan cilj, dok su vladajući uvjeravali u suprotno.

Božo Petrov (Most) očekivao je hrabrije poteze Vlade tvrdeći da ne vidi mjere koje će utjecati na gospodarstvo i životni standard, primjerice one koje bi utjecale na demografiju, pripremile zemlju za eventualnu recesiju, jače porezno rasteretile gospodarstvo i smanjile javnu upravu.

Mrak-Taritaš: Odlučili smo biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a

- Meni ova porezna reforma izgleda kao da imate rupu u brodu koja pušta na sve strane, a vi bojite ogradu, kazao je Petrov.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ocijenila je kako u četvrtom krugu porezne reforme ne vidi jasan cilj niti što se želi postići.

- Vezali smo razvoj uz turizam i ubrzano razvijamo nekretninski biznis, pa ne vidim ništa drugo nego da smo odlučili biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a - sigurni smo, imamo dobru klimu, relativno je blizu, ustvrdila je.

Branko Grčić (SDP) tvrdi da temeljni cilj porezne reforme, porezno rasterećenje, nije ostvaren, jer se radi o manjim korekcijama u sustavu, a ne reformi.

- Od 2015. ukupni porezni prihodi u državnom proračunu porasli su za 15 milijardi kuna, a kada uključite sve porezne oblike u državi, i one na lokalnoj i regionalnoj razini, ukupno porezno opterećenje u apsolutnom iznosu je poraslo za 21 milijardu do kraja 2018., rekao je.

Da raste, a ne smanjuje se porezni pritisak drži i Davor Vlaović (HSS), te posebno ističe nedostatak poticaja za rast domaće poljoprivredne proizvodnje.

- Nažalost, prihodi od PDV-a rastu, ali na račun uvozne robe i usluga, istaknuo je Vlaović založivši se za smanjenje PDV-a na poljoprivredne prehrambene proizvode kako bi domaći proizvodi postali konkurentniji.

Giovanni Sponza (IDS) smatra da će se rasterećenje koje predlaže Vlada preliti na financijsko opterećenje općina i gradova.

Šuker: Povećanje poreznih prihoda zbog povećanja gospodarskih aktivnosti

Vladajući, međutim, uvjeravaju da porezna reforma donosi porezno rasterećenje.

Reformom je porezna presija hrvatskim građanima i gospodarstvu smanjena za skoro 9 milijardi kuna, tvrdi Ivan Šuker (HDZ), koji povećanje poreznih prihoda pripisuje povećanju gospodarskih aktivnosti.

- Onaj tko predlaže smanjenje poreza naprosto mora stvoriti uvjete da se povećaju prihodi, a da se ne poveća porezna presija. Porezna presija se povećava jedino ako vi dižete stopu poreza, a ako se na drugačiji način pune porezni prihodi, oni su posljedica povećanih gospodarskih aktivnosti, pojasnio je.

Jedino je bitno kod porezne reforme da ju građani osjete u svojim džepovima, naglasio je Stjepan Čuraj (HNS).

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!