Piletić: Cilj minireforme je povećati prinose mirovinskih fondova

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić poručio je u Saboru kako je osnovni cilj minireforme drugog i trećeg mirovinskog stupa povećati prinose mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati višim mirovinama.

Predlaže se omogućavanje kontroliranog preuzimanja većeg rizika kako bi se kroz dulje razdoblje povećali prinosi tako da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu obveznih mirovinskih fondova, kazao je Piletić predstavljajući paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

To su, primjerice, nekretnine i neuvrštene hipotekarne obveznice, uz istodobno propisivanje limita ulaganja u svaku klasu imovine. Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja za određene klase imovine, istaknuo je Piletić.

Važnija intervencija, istaknuo je ministar, je i propisivanje obveznog ulaganja najmanje 5 posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova, i to samo kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, takozvani strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Istodobno bi se smanjila obveza ulaganja u državne obveznice, što je u skladu s preporukama OECD-a.

Na upite iz oporbe koja država im je bila uzor kod prijedloga alternativnog investicijskog fonda s jamstvom države, Piletić je odgovorio protupitanjem - koja država u svijetu ima mogućnost izbora povoljnije mirovine. Institut institucionalnih ulaganja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU-u, jedan takav je Invest EU, takvo što postoji, koristi EU te druge članice, poručio je.

Uz ostalo, zakonskim izmjenama predlaže se i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0,5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0,27 na 0,25 posto, te postupno do 2029. na 0,2 posto.

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova također se predlaže liberaliziranje mogućnosti ulaganja u nove vrste imovine uz također smanjenje naknada.

Obvezni mirovinski fondovi na kraju listopada imali su ukupno 2,3 milijuna članova, a mirovinska društva upravljala su imovinom od 19,2 milijardi eura. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više od 436 tisuća članova s imovinom od 1,1 milijardi eura. Ove brojke upućuju na veliku važnost mirovinskih fondova u gospodarskom smislu, a njihovo poslovanje i struktura ulaganja predmet su posebnog interesa za financijski sustav i tržište kapitala, istaknuo je Piletić.

Oporba: Zakoni grubo zadiru u sustav mirovinske sigurnosti

I prije početka objedinjene rasprave o paketu izmjena zakona o sustavu mirovinskog osiguranja oporba je kroz zahtjeve za stankom upozoravala da se njima grubo zadire u sustav mirovinske sigurnosti dok su iz redova HDZ-a to opovrgavali.

Damir Bajs (Klub Fokus i Reformisti) upozorio je kako se predlaže uvođenje alternativnog investicijskog fonda kojim će upravljati država, koji je, smatra, fond rizičnog kapitala zbog ulaganja u obveznice koje nisu sigurne. Poručio je kako će Fokus tražiti da se to izbaci iz zakona jer drže da nema nikakve potrebe da riskantni investicijski fondovi s državnim jamstvom budu dio mirovinske reforme.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF) upozorila je da se izmjenama zakona i dalje liberalizira mirovinski sustav te individualizira odgovornost za 'bijedne i nikakve mirovine koje će imati umirovljenici i nakon te reforme'. Naglasila je kako nijedna zapadna zemlja nije napravila privatizaciju mirovinskog sustava, što smo mi napravili.

- Sada vidimo uz koga Vlada stoji. Vlada ne stoji uz umirovljenike, ona stoji uz nekretninski biznis koji spašava ovim reformama, spašava banke i spašava korporacije dok umirovljenike baca u još veće siromaštvo, poručila je.

Orešković: Bezobrazno i nemoralno posezanje u džepove umirovljenika

I Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP-a) smatra kako predloženim paketom izmjena zakona i sustava mirovinskog osiguranja grubo zadire u sustav mirovinske sigurnosti sadašnjih umirovljenika, ali i onih budućih.

- Ovakvo manipulatorsko posezanje za individualnom kapitaliziranom štednjom iz obaveznog sustava mirovinskog osiguranja u rizični alternativni fond, koji još i ne postoji, ne postoji nigdje u svijetu. Bezobrazno, nemoralno posezanje u džepove umirovljenika, rekla je.

Poručila je Silvanu Hrelji (HSU) da od njega očekuje kako neće podržati te zakone jer, smatra, u njima ništa dobro ne stoji. Hrelja joj je poručio da se on ne miješa u njezino viđenje politike te podsjetio da je odluku o mirovinskoj reformi 1999. donio Hrvatski sabor uz suglasnost svih socijalnih partnera.

- To pokušajte poštovati, poručio je.

Burić: Peović i Orešković kao babe Vange, gataju i straše umirovljenike

To je izazvalo i reakciju HDZ-ove Majde Burić koja smatra kako se "Peović i Orešković ponašaju kao babe Vange", proriču, gataju i straše umirovljenike umjesto da iznose točne podatke. Istaknula je kako su sve mirovine za mandata premijera Plenkovića rasle za više od 53 posto, a one najniže za čak 67 posto. No, Peović joj je poručila da iako su rasle mirovine, pala je kupovna moć i umirovljenici za bijednu mirovini ne mogu ništa kupiti.

Branko Grčić (SDP) upozorio je kako smo jučer saznali da je, unatoč značajnom iznosu koji će se iz proračuna u 2024. izdvojiti za mirovine, to samo redovno usklađenje mirovina i da tu nema nikakvog novca koji bi značio dodatnu pomoć umirovljenicima nakon tri godine borbe s visokom inflacijom koja je obezvrijedila mirovine i plaće.

Silvano Hrelja (HSU) rekao je kako je to dugo spreman paket zakona kako bi se pospješio rad drugog mirovinskog stupa i rezultati rada bili bolji. Naveo je primjer mirovinskih sustava u Nizozemskoj koji funkcioniraju isključivo na sustavu kapitalizirane štednje, imaju tisuće milijardi eura na raspolaganju, a socijalni partneri svaki mjesec razgovaraju o unapređenju tog stupa i takve vrste štednje.

- Majda Burić (Klub HDZ) istaknula je kako vlada kontinuirano tijekom cijelog mandata provodi reformu mirovinskog sustava s ciljem povećanja mirovina, njihove adekvatnosti te održivosti mirovinskog sustava. Istaknula je kako predloženim paketom zakona označava daljnji nastavak mirovinske reforme drugog i trećeg stupa unaprjeđuje se sustav individualne kapitalizirane štednje u cilju daljnjeg povećanja mirovina.

- Jedino jačanjem kombiniranog sustava mogu se osigurati više mirovine u budućnosti, poručila je.