Oporba o međudržavnom posvojenju: Država svu odgovornost prebacuje na posvojitelje

Saborski zastupnici uglavnom su podržali dodatnu zakonsku regulaciju i jačanje instituta posvajanja djece iz trećih zemljama, no dio oporba prigovara da država svu odgovornost prebacuje na posvojitelje.

Zakonom se poštuje forma a ne sadržaj, ne može biti rješenje da se cijela odgovornost prebacuje na posvojitelje, da moraju sakupiti još jedan pečat, kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS) u raspravi o dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu kojima se uređuje područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.

Koliko pečata posvojitelji trebaju sakupiti i koji je zadnji, da bi dokazali legalnost strane sudske odluke o posvojenju djeteta, zanimalo je zastupnicu.

Prvi pečat i potpis je od strane predsjednika suda kojim jamči za presudu svog suda, potom ide pečat Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova i na kraju naše veleposlanstvo zajedno s veleposlanstvom treće države daju nadovjeru, pojasnila je postupak pune legalizacije državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić.

Naglasila je da se na taj način želi ojačati zakonodavni okvir koji regulira postupak priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju i time će se povećati pravna sigurnost kod međunarodnih posvojenja.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) rekla je kako je od ministarstva očekivala sveobuhvatnije rješenje međudržavnih posvojenja.

- Izmjena jednog članka očito nije dovoljna, legalizacija odluke je i dalje na posvojiteljima i država ne želi preuzeti odgovornost i pomoći posvojiteljima, ustvrdila je.

"Komunikacija s trećim državama često ostaje bez odgovora"

- Uvjet da sudovi traže putem diplomatskih predstavništva provjeru autentičnosti stranih presuda i odluka bio bi teško ostvariv i odugovlačio postupke jer komunikacija s trećim državama često ostaje bez odgovora, odgovorila je Šimundža Nikolić.

Marko Milanović Litre (Suverenisti) drži da postupke ne treba ubrzati jer se radi o interesima djece i provjera bi trebala biti rigorozna.

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) smatra pak da se predloženim minimalnim izmjenama neće ni kontrolirati niti nadzirati posvojenje kao ni ojačati institut posvojenja iz trećih zemlja.

- Dopunama zakona, koje će Hrvatski sabor donijeti u hitnom postupku, uređuje se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj. Osim toga, svatko tko se odluči posvajati dijete iz države koja nije potpisnica Konvencije o zaštiti djece dužan je u suradnji s hrvatskim tijelima informirati o državi u kojoj misli posvojiti dijete, navela je državna tajnica.

- Pojednostavljeno, svaki dokument koji bi trebao doći u Hrvatsku po temelju kojeg bi se posvojila djeca trebala bi biti ovjerena od našeg diplomatskog predstavništva, kazao je Damir Bajs, Klub zastupnika Fokus-Reformisti. 

Zastupnik Nikola Grmoja (Most) prozvao je HDZ da je svojim politikama doveo do iseljavanja iz Hrvatske, zbog čega uvozimo radnu snagu, te se upitao tko će tu živjeti i hoćemo li moći pustiti djecu da slobodno šeću gradovima ili ćemo imati geta kao drugi europski gradovi? Hoće li Hrvatska uopće biti onakva kakvu je znamo, upitao se Grmoja u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.

HDZ je prozvao za niz afera, među onim, za toleriranje korupcije, prekrajanje izbornih jedinica. Ustvrdio je i da je DORH stavljen pod potpunu kontrolu vladajućih, umrtvljeno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

HDZ-ovi zastupnici odgovorili su mu da je izvan teme te da je zanimljivo da za afere proziva samo njih, ne i SDP.

Borić Grmoji: Gladni ste drame, vi ste SDP-ov ministrant

Nama nameće afere, ali nikada ne spominje SDP-ovu sortirnicu, rekao mu je Josip Borić (HDZ), spočitnuvši mu da je gladan drame, te ga nazvao SDP-ovim ministrantom.

- Uživam sam protiv toliko HDZ-ovaca koji mi nemaju što predbaciti, a samo jedna njihova afera, poput INA-e, vrijedi milijardu kuna, rekao je Grmoja pa dobio treću opomenu.

Kad je riječ o samom zakonu, zastupnici ne dvoje o važnosti pravosudne suradnje u kaznenim stvarima s članicama EU, no Vesnu Nađ (Socijaldemokrat) zanima je li se što pomaknulo u suradnji s BiH i Srbijom, posebno kad se radi o osobama s dvojnim državljanstvom koje su tamo zbrisale?

- Imamo određene ugovore s BiH, godinama ih nastojimo osnažiti, no još uvijek nismo postigli dogovor da bi problem mogli riješiti brzo, rekla je Vladina predstavnica Šimundža Nikolić.

Daliju Orešković (Centar) zanimalo je pak koja tijela, stručnjaci u okviru EK rade analize kada su kaznenopravna pitanja na stolu?

EK, ocjenjujući kako su njeni obvezujući pravni dokumenti prenijeti u nacionalni pravni sustav neke države, mora koristiti i neovisne stručnjake iz te države, rekla je Šimundža Nikolić.  

- Morate poznavati nacionalni pravni sustav da bi vidjeli je li neka odredba direktive prenijeta u odgovarajuće akte, dodala ja.

Sabor osmi put mijenja predmetni Zakon, nakon što je Hrvatska od EK dobila Pismo službene obavijesti da nije prenijela ili nije pravilno prenijela neke odredbe Okvirne odluke, npr. o privremenom transferu, razlozima za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga itd.

Ne radi se o nikakvom kažnjavanju Hrvatske, to je upozorenje u redovitom ocjenjivanju EK, naglasila je Vladina predstavnica, navodeći da je još 15 država članica dobilo upozorenje da nisu kako treba prenijeli u svoja zakonodavstva odredbe o europskom uhidbenom nalogu.

Da bi izbjegla kazne, Hrvatska je sukladno uputama pristupila izmjenama Zakona, rekla je Šimundža Nikolić.