Sabor prihvatio premijerovo izvješće o radu Vlade

U proračunu za iduću godinu planirat ćemo da država financira jedan obrok dnevno u svim osnovnim školama od 1. do 8. razreda, kazao je Plenković.

Obroci za 311.000 djece

Naveo je kako će to državu stajati 550 milijuna kuna, a tom mjerom će se osigurati obroci za 311.000 djece, od kojih je gotovo 80.000 u siromaštvu.

Premijer je u svom izvješću najavio i povećanje minimalne plaće, koja će od 1. siječnja iznositi 700 eura bruto ili 560 eura neto, što je oko 4220 kuna.

Kada je riječ o rastu BDP-a, Plenković je kazao kako se očekuje da će ove godine biti na razini od 5,7 posto, što je gotovo dvostruko više od Vladinih dosadašnjih projekcija.

Najavio je i novi cilj Vlade - da do kraja mandata prosječna neto plaća dosegne 8200 kuna ili 1088 eura.

Najavio je također reguliranje rada trgovina nedjeljom uz 16 radnih nedjelja, reformu zdravstva i ulaganja u sportsku infrastrukturu.

Premijer je poručio da živimo u kriznim vremenima koja su promijenila naše živote, ugrozila gospodarstvo i životni standard, ali je Hrvatska u svim krizama pokazala otpornost.

Sabor nije pritom prihvatio zaključak Vesne Vučemilović (Suverenisti) kojim bi, kako tvrdi, Vlada dokazala da nije umiješana u aferu INA.

Uoči glasovanja Božo Petrov (Most) poručio je kako bi volio živjeti u državi koju opisuje Plenkoviću u svojim izvješćima. Je li vi izađete među ljude, popričate s ljudima i pitate kako su, upitao je Petrov vladajuće.

Premijer govori kako živimo dobro, zašto je onda 10 posto mladog aktivnog stanovništva otišlo van, govori o borbi protiv korupcije, a istovremeno pokušava ugasiti Antikorupcijsko vijeće i bježi od njega, govori o dizanju plaća, a 25 posto ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, rekao je Petrov.

Vlada i HDZ bilježe pomake u korupciji

Sabina Glasovac (SDP) ustvrdila je kako je svima jasno da u Hrvatskoj nema pomaka s ovom Vladom i nabrojila da nema pomaka u zdravstvu, obrazovanju, regionalnoj upravi, obnovi... Jedino gdje Vlada i HDZ bilježe pomake je korupcija, kazala je.

Uzvratio im je Branko Bačić (HDZ) ustvrdivši da je zahvaljujući Vladi Hrvatska stabilna i sigurna država, i to razdoblju kada prolazimo kroz krizna vremena uvjetovana pandemijom i agresijom na Ukrajinu.

Na vrhuncu krize Hrvatska bilježi drugi najveći rast gospodarstva u EU, nikad veći broj zaposlenih i manji broj nezaposlenih, te rast prosječne plaća za 34 posto, naveo je Bačić.

Njegovo izlaganje nakratko su omele zastupnice Kluba zeleno-lijevog bloka bukom u klupi pa ih je opomenuo predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Ne mogu bukom na stranu staviti uspjehe koje Hrvatska bilježi, poručio je Bačić.

Sabor: U dnevnom redu zahtjev oporbe o istražnom povjerenstvu za naftu i plin

Hrvatski sabor u petak je u svoj dnevni red uvrstio 15 novih točaka, među kojima su drugi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna te prijedlog ujedinjene oporbe da se osnuje povjerenstvo koje bi istražilo učinkovitost upravljanja hrvatskim naftnim i plinskim resursima.

Prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo potpisalo je 25 zastupnika.

Dnevni red dopunjen je Izvješćem o obrani za 2021. te Vladinim prijedlogom da se dužnosti predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) razriješi Danijel Žamboki na osobni zahtjev, te član Vijeća Dalibor Pudić zbog isteka mandata.

HERA se našla pod povećalom javnosti zbog njene sporne uloge u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Ininog plina uz štetu veću od milijarde kuna. HERA-inu ulogu u toj aferi kritizirao je i saborski Odbor za gospodarstvo, na kojemu je zatražen odlazak čelnih ljudi te Agencije.

Sabor: Upis u zemljišne knjige isključivo elektronički

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o zemljišnim knjigama, a prijedlozi za upis u te knjige podnosit će se isključivo elektronički, putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom.

- Ostavit ćemo tri mjeseca nakon što Zakon stupi na snagu da se prijedlog za upis još uvijek može podnijeti izravno na sud ili putem pošte. Nakon tri mjeseca, to više neće biti moguće, naglasio je nedavno državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić.

Taj način podnošenja bit će financijski povoljniji za građane - za sudsku pristojbu ubuduće bi plaćali 225 kuna, umjesto sadašnjih 250.

Osim toga, postupak osnivanja i obnove zemljišnih knjiga može se povjeriti javnim bilježnicima kao povjerenicima suda.

To će ovisiti od suda do suda i od procjene predsjednika suda, ako u zemljišno- knjižnim odjelima suda nema dovoljno službenika, predsjednik suda će zatražiti suglasnost od Ministarstva pravosuđa da se uključi javne bilježnike kao povjerenike suda.

Krug ovlaštenika koji imaju neposredan pristup zemljišnim knjigama proširuje se još i na centre za socijalnu skrb.

Benčić (ZLB): HDZ "namjerno i svjesno" odbacio mehanizam zaštite građana u dugovima

Sabor je izmijenio i zakone o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju kojima se, zbog uvođenja eura, uređuju i parametri u vezi s promjenjivim kamatnim stopama, referentnim kamatnim stopama itd.

Nakon Vlade, i Sabor je odbio zahtjev Zeleno-lijevog bloka (ZLB) da se onemogući prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja ili pojedincima koje potrošače ne štite na razini financijskih institucija.

Zastupnica tog Kluba Sandra Benčić prozvala je vladajuće, odnosno HDZ, da je "namjerno i svjesno" odbacio mogućnost da građanima dade mehanizam zaštite od lihvarenja na crnom tržištu trgovanja dugovima.

- Pune dvije godine govorimo o prodaji dugova građana subjektima koji djeluju na nereguliranom tržištu, kazala je.

Sabor je u drugo čitanje poslao izmjene Zakona o radu, prijedloge zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, o sportu, o službenoj iskaznici itd.

'Ne' zahtjevu ZLB da se onemogući prodaja potrošačkih kredita agencijama

Vladin predstavnik odbio je u petak zahtjev Zeleno- lijevog bloka (ZLB) da se onemogući prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja ili pojedincima koje potrošače ne štite na razini financijskih institucija.

Svoj zahtjev Klub ZLB formalizirao je kroz amandman na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju o kojima će Hrvatski sabor danas glasovati.

Vladin predstavnik odbio je i zahtjev toga Kluba da Sabor obveže Vladu da u 30 dana u javno savjetovanje uputi zakon kojim se reguliraju pravne osobe koje trguju dugovima građana i pravnih osoba.

Bojan Glavašević (ZLB) nije bio zadovoljan takvim ishodom.

- Imamo tisuće svjedočanstva o tome kako dužnici dođu u nepovoljniji položaj. Tko nadzire hoće li oni biti u lošijem položaju ili ne?, pitao je.

Vladin predstavnik tumači da je kupoprodaja plasmana banaka trenutno uređena dvama zakonima, da je i sada propisano da je prodavatelj dužan osigurati da potrošači ne dođu u nepovoljniji položaj.

Glavašević: HNB nema podatke o broju i strukturi prodanih dugova

Kazao je i kako države članice EU imaju obvezu u svoja zakonodavstva prenijeti Direktivu o pružateljima usluga servisiranja kredita i kupcima kredita, te kako će radi toga i u Hrvatskoj biti osnovana radna skupina koja će tijekom 2023. izraditi prijedlog zakona o subjektima koji otkupljuju i naplaćuju potraživanja.

- Nema potrebe čekati direktivu, ustrajao je Glavašević, pa Vladina predstavnika upitao za čiji interes radi.

Naveo je i kako je od HNB-a tražio podatke o broju i strukturi dugova koje su kreditne institucije prodale trećim stranama, ali da je dobio odgovor da Banka te podatke nema.

- HNB mora odobriti svaku takvu transakciju. Pa tko onda, ako nema HNB, ima podatke o tome što se zbiva, tko štiti građane?, ustrajao je zastupnik.

Vladin predstavnik Josip Salapić odbio je oporbene amandmane na izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, među njima i onaj Dalije Orešković (Centar) da javni bilježnici ne provode postupak osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga.

Salapić tumači da će njihov angažman ubrzati spomenuti postupak na područjima gdje nema dovoljno kadrova za to.

- To će ovisiti od suda do suda. Ako predsjednik suda zatraži od ministra pravosuđa suglasnost za angažiranje bilježnika, oni će se moći angažirati kao povjerenici sudova, kazao je.

Jasno je da ih se uvodi jer nedostaje kadrova, a njih nedostaje jer su slabo plaćeni i rade u lošim uvjetima, kazala je zastupnica, pa istaknula da bilježnici nisu usko specijalizirani za postupak obnove i osnivanja zemljišnih knjiga. No, i da jesu, to je zadaća države koju ona ne bi smjela davati drugima, rekla je Orešković.