Vladajući žele zakonom potaknuti mirenje, oporba pita zašto ono nije već zaživjelo

Prijedlogom zakona o mirnom rješavanju sporova o kojem raspravlja Sabor želi se ubrzati postupke i potaknuti sudionike na mirno rješavanje sporova, rekao je ministar pravosuđa Ivan Malenica, no neki su oporbeni zastupnici upitali zašto mirenje već nije zaživjelo.

Prijenos sjednice pratite u nastavku:

Prijedlog novog zakona predviđa osnivanje Centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu.

Centar će biti javna ustanova koja će poticati mirenje, akreditirati institucije za mirno rješavanje sporova, voditi Registar medijatora i procjenitelja, akreditirati programe edukacija za pojedine vrste sporova, provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora i procjenitelja te na zahtjev stranke imenovati osobe koje će provoditi postupak mirnog rješavanja spora.

Centar će imati podružnice u Osijeku, Rijeci i Splitu.

Očekivani početak rada Centra za mirno rješenje sporova kao javne ustanove i tri podružnice je lipanj ove godine.

Novim zakonom uvodi se i obaveza strankama da prije pokretanja parničnog ili drugog postupka pokušaju riješiti spor mirnim putem.

Ako prethodno nije proveden postupak mirnog rješavanja spora, sudovi će kod pokretanja parnica uputiti stranke da u roku od osam dana poduzmu radnju u cilju mirnog rješavanja spora. Postupak medijacije dovršit će se u roku od 60 dana.

Zakon o mirnom rješavanju sporova jedan je od indikatora Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se donosi radi unaprjeđenja sustava mirnog rješavanja sporova u Hrvatskoj. Mirno rješavanje sporova kao alternativa dugotrajnim sudskim postupcima građanima osigurava pravnu sigurnost, postizanje dogovora u brzom i jeftinijem postupku. Građani, uz pomoć medijatora, lakše, učinkovitije i brže dolaze do rješenja.

Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o vodama kojima se poboljšava pristup pitkoj vodi za sve stanovnike, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine.

Uvodi se i obaveza procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe, u svrhu smanjenja gubitaka na prihvatljivu razinu, kao i obaveza procjene rizika od onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. To uključuje identifikaciju opasnosti i opasnih događaja (izvora onečišćenja), a sve u cilju zaštite zdravlja ljudi od potencijalnih štetnih učinaka uslijed konzumiranja takve vode. 

Cilj: unaprjeđenje postupka mirenja

Novi zakon Vlada, po riječima ministra, predlaže s ciljem unaprjeđenja postupka mirenja, osiguranja veće dostupnosti mirnog rješavanja sporova i ubrzanja postupka.

- Hrvatski sudovi godišnje riješe više od milijun predmeta i smatramo da je dio tih predmeta moguće riješiti alternativnim putem, odnosno mirnim rješavanjem sporova, rekao je ministar.

Ustvrdio je da institut mirenja ima prednosti jer je dobrovoljan, brži i jeftiniji pri čemu pravna sigurnost uključenih u postupak mirenja nije umanjena jer stranke bilo kada mogu prekinuti taj postupak i spor riješiti na sudu.

Primarni cilj novog zakonodavnog okvira je, poručio je ministar, potaknuti sudionike na opcije mirnog rješavanja sporova jer ono otvara mogućnost jačanja cjelokupnog pravosudnog sustava.

Hrvatska je prvi put donijela zakon o mirenju 2003. radi pristupanja EU, nakon čega su uslijedile izmjene 2011., no primijećeno je da medijacija nije polučila rezultate niti je primjenjiva u praksi zbog čega se, kazao je ministar, donosi novi zakon.

Zastupnica Centra Dalija Orešković upitala je ministra kako mogu krojiti odijelo ako prethodno nisu uzeli mjeru, jer su prvo trebali utvrditi zbog čega mirenje u Hrvatskoj nije zaživjelo i zbog čega ministarstvo nema rezultate o broju postupaka mirenja i ishodu.

Ministar je odgovorio da su odlučili izraditi novi zakon jer su vidjeli da se minoran broj slučajeva rješava u postupku mirenja iako na sudove godišnje dolazi više od milijun predmeta.

Prijedlog novog zakona predviđa osnivanje centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu te podružnice u Osijeku, Rijeci i Splitu koji bi trebali početi raditi do kraja lipnja.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) smatra kako je taj rok kratak.

- To mi se čini jako brzo, s obzirom na to da je danas 13. travnja. Zar je to nekakav napad optimizma u ministarstvu jer znamo kako sporo djeluje javna uprava, upozorila je Nađ.

Malenica: Smisao formiranja centra je da se država institucionalno počne brinuti o postupcima mirenja

Malenica joj je odgovorio da paralelno uz zakonski prijedlog rade na aktivnostima za uspostavu centra i ispostava za mirenje te se nada da je kraj lipnja adekvatan cilj.

Nezavisna zastupnica Marina Opačak Bilić upitala je zbog čega postoji potreba za osnivanjem novog centra za mirno rješavanje sporova kad već postoji takva praksa zbog čega se stječe dojam dodatne birokratizacije.

No, ministar je odgovorio da su se dosad uglavnom neprofitne organizacije i udruge bavile postupcima mirenja dok država nije imala informaciju što se događa.

- Smisao formiranja samog centra za mirenja je da se država institucionalno počne brinuti o postupcima mirenja, kazao je ministar, ustvrdivši da čitav koncept neće imati smisla ako ne uspostavimo ustrojstvenu jedinicu koja će se isključivo baviti postupcima mirenja.

Nataša Tramišak (HDZ) rekla je kako je jasno da se zakonom jača institut mirenja i kultura rješavanja sporova, što je dobar put da se rastereti sudove.

Miro Bulj (Most) upozorio je da je najveći problem nepovjerenje građana u pravosuđe pa građani očekuju da se rješavaju problemi, a ne da se zamagljuju oči.

Ministar je međutim naglasio da reforma pravosuđa i promjene ne dolaze preko noći, a predloženi zakon je mali segment promjena koji čine u pravosuđu u smjeru povećanja učinkovitosti.

Zaključio je da samo donošenje zakona neće dovesti do povećanja postupaka mirenja osim ako ne dođe do promicanja i poticanja kulture mirnog rješavanja sporova.

- Zakon je samo dobra osnova koja će omogućiti centru za mirenje da promovira, educira miritelje i vodi registar medijatora te u javnosti potiče stranke da postupke rješavaju mirnim putem, kazao je.