Humanitarnu pomoć treba 339 milijuna ljudi, za četvrtinu više nego lani

Vladin predstavnik Zdenko Lucić u četvrtak je u Hrvatskom saboru iznio UN-ovu procjenu za ovu godinu prema kojoj je 339 milijuna ljudi u potrebi za humanitarnom pomoći, što je za četvrtinu više u odnosu na prošlu godinu.

Očekujemo da će nove, kao i aktualne krize čak i povećati iznesene brojke, rekao je Lucić predstavljajući novi, modernizirani zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

Naglasio je i kako je preko 222 milijuna ljudi, dvostruko više nego prije dvije godine, izloženo akutnoj nesigurnosti hrane.

UN je proglasio najveću globalnu krizu hrane u modernoj povijesti, rekao je Lucić navodeći i podatak da je broj raseljenih osoba koncem 2022. prešao povijesnih 100 milijuna ljudi.

Raspudić: Sredstva ne idu izravno zemljama, nego posrednicima

Zastupnici ne spore da Hrvatska, koja je i sama nekada primala pomoć, treba pomoći drugima, no Nino Raspudić (Most) smatra da treba vidjeti kome je ta pomoć namijenjena i koji se rezultati postižu.

Pomoć se, primjerice, slala i Sudanu, no ne izravno, nego MMF-u za tobožnji otpis duga, kazao je zastupnik, ističući kako je osnovni problem što velik dio sredstva ne ide izravno zemljama kojima želimo pomoći, nego posredno, a novi zakon to ne rješava.

Nikola Bartulica (DP) ističe kako je na razini EU od 2016. Afganistan zemlja koja prima najveće iznose međunarodne pomoći. U studenom 2020., EU je odobrila pet milijardi eura pomoći, s obzirom da su sada talibani na vlasti, možete li tvrditi da je taj novac poreznih obveznika dobro potrošen, pitao je Lucića?

Neovisno tko je gdje na vlasti, važno je pomoći ljudima u potrebi, ne gledati tko je na vlasti, odgovorio mu je Vladin predstavnik.

Petir: Hrvatski Caritas ključan za pomoć Siriji

Marijana Petir (NZ) primjećuje kako novi zakon uvodi načelo da će i udruge civilnog društva sudjelovati u projektima, pa poziva da se utvrdi da je riječ o pouzdanim partnerima koji imaju razgranate mreže za pomoć.

Kod nedavnog potresa u Turskoj i Siriji, kao država mogli smo slati pomoć u Tursku, zbog sankcija, ne i u Siriju, pa je pomoć tamo dostavljena isključivo zahvaljujući Hrvatskom Caritasu koji je imao svoje kanale, kazala je.

Koliku je pomoć Hrvatska uputila potresom pogođenoj Turskoj i Siriji, zanimalo je Andreju Marić (SDP).

Ukupna pomoć prema Turskoj je pet milijuna eura, a prema Siriji oko 400 tisuća eura, rekao je Vladin predstavnik.

Damir Bajs (Fokus) drži kako bi, uz civilno društvo, u provedbu pomoći i razvojnih projekata trebalo uključiti i gradove, sjedišta županija, a Bojan Glavašević (NZ) propituje zašto se Vlada odlučila za decentralizirani model pomoći, umjesto za model jedne agencije za razvojnu pomoć. Argumenti su jednostavnost, veća transparentnost, kazao je.

Ivana Kirin (HDZ) zanimalo je kojim je zemljama i po kojim kriterijima Hrvatska donirala veće količine cjepiva tijekom pandemije?

Zemljama koje su izrazile potrebu za donacijama, rekao je Lucić.

Capelli: U 40 godina 900 hrvatskih državljana preminulo zbog klimatskih promjena

Gari Capelli (HDZ) istaknuo je kako se u moramo usklađivati sa klimatskim promjenama i Pariškim sporazumom, jer po jednom podatku, od 1980. do 2020, čak je 900 naših hrvatskih državljana preminulo s obzirom na klimatske promjene, kazao je.

Što to znači, zanimalo je Raspudića koji se upitao hoćemo li napraviti trg žrtva klimatskih promjena i imati godišnju komemoraciju za te ljude.

Postignut najviši postotak razriješenosti kaznenih djela

Hrvatska je policija sve sigurnosne izazove u 2021. dočekala spremna, navodi se u Izvješću o radu policije za 2021. kojeg će Hrvatski sabor, uz izvješće za 2020., raspraviti danas.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina ističe da je policija u 2021. svojim proaktivnim djelovanjem pružila adekvatne odgovore na sve izazove te održala povoljno stanje javnog reda i mira kao i stanje kriminaliteta.

- U 2021. godini, od hrvatske samostalnosti, postignut je najviši postotak razriješenosti kaznenih djela koji iznosi 73,1 posto, ističe ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Nastavljen je višegodišnji trend smanjenja imovinskih kaznenih djela i trend smanjenja broja ubojstava.

Policija je prijavila 70 posto više kaznenih djela koruptivnog karaktera te 46 posto više počinitelja nego godinu ranije.

Istraženo je 11,6 posto više kaznenih djela vezanih uz suzbijanje organiziranog kriminaliteta. Prijavljeno je 100 kaznenih djela ratnih zločina, odnosno dvostruko više nego godinu prije.

Ostvareno je 7,5 posto više zapljena droga, uz rekordne količine zaplijenjenog heroina, kokaina, kanabisa i kemijskih droga.

Također, došlo je do značajnog smanjenja nezakonitih prelazaka državne granice te do povećanja (od 37 posto) prijavljenih kaznenih djela krijumčarenja osoba. U 2020. bilo je više od 29 tisuća pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice, u 2021. oko 17 tisuća što je smanjenje od 40,2 posto.

U 2021. godini zabilježeno je 77 napada na policajce, što je za 7,2 posto manje nego 2020. kada su bila 83 napada.

Te je godine donijet šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, a cilj mu je do 2030. prepoloviti broj smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u prometu.