Oporba: Zbog prevelike nabavke cjepiva donirali smo više od 64 milijuna kuna

Početak saborske sjednice obilježila je rasprava o fenomenu žetončića u Saboru. Potaknuo ju je Nino Raspudić iz kluba Mosta. Bandić je bio rodonačelnik i prvi praktičar, a HDZ je sada politički konzument žetončića - političkih parazita, poručio je Raspudić, a njegovim se govorom osjetio prozvan HDS-ovac Hrvoje Zekanović, koji je iz oporbe prešao u saborsku većinu. Zekanovićeve optužbe na račun oporbe komentirao je i Marijan Pavliček, šef nekadašnje Zekanovićeve stranke - Hrvatskih suverenista.

Jeckov (SDSS): Slika Serbian family tree u Vinkovcima primjer mržnje

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) rekla je danas u Saboru da je slika na papiru Serbian family tree" pronađena u blizini pravoslavne crkve u Vinkovcima, primjer poziva na nasilje i mržnje zbog etničke pripadnosti.

Slika je školski primjer poziva na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenoj skupini zbog etničke pripadnosti, jasno prema kome, prema Srbima i srpskoj zajednici, prema pravoslavnim vjernicima, kazala je Jeckov u slobodnom iznošenju stajališta pokazujući crtež stabla na koji vise ljudi s natpisom Serbian family tree".

- Treba se ograditi od mrzitelja i ovakvim poruka i njihovih namjera jer su one opasne i pogubne za uređeno i civilizirano društvo, važno je reći ne takvim porukama, ne mržnji, poručila je zastupnica SDSS-a te poderala sliku i poručila da ona pripada u smeće.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) u slobodnom govoru negodovala je zbog dobivenog optužnog prijedloga DORH-a da je se kazni s 10 do 30 tisuća kuna zbog kršenja predizborne šutnje 2019. godine na europskim izborima, kada je objavila svoju sliku kako baca glasački listić u kutiju.

- Nije smiješno jer stvarno nemam 30 tisuća kuna , rekla je Peović podsjetivši da se DORH nedavno žalio na nedostatno osoblje i materijalne uvjete a bavi se njezinom slikom s Facebooka iz 2019..

- Nema nema boljeg načina za uništavanje političkih protivnika od financijskog pritiska, ustvrdila je.

Marijana Puljak negoduje zbog kazne Državnog inspektorata Ivici Puljku

Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) negodovala je pak zbog kazne Državnog inspektorata od 100 tisuća kuna njezinom suprugu, gradonačelniku Splita Ivici Puljku zbog navodnog kršenja zabrane radova na rekonstrukciji vodovoda i kanalizacije uz objekt Vila Dalmacija.

- I to je još jedna priča o uništavanju političkih protivnika, rekla je Puljak, dodavši kao je to prvi put u povijesti da gradonačelnik plaća kaznu iz vlastitog džepa za djelo koje nije počinio on već prethodnici.

- Stranka 'Muljak' odnosno Puljak su veliki borci za jednaku primjenu zakona za sve a sada čujemo da ne bi baš jednakost svih pred zakonom i voljeli bi da ih se izuzme i da budu iznad zakona , odgovorila joj je HDZ-ova zastupnica Danica Baričević (HDZ).

Goran Ivanović (HDZ) istaknuo je da zakon vrijedi za sve pa i njezinog supruga.

Natalija Martinčević (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika) u slobodnom govoru založila se za ukidanje imovinskog cenzusa kod prava na dječji doplatak i povećanje doplatka.

Istaknula je da dječji doplatak ne smije biti socijalna pomoć već pravo djeteta te predložila da fiksni iznos dječjeg doplatka za svu djecu bude 100 eura, za djecu s teškoćama prvog i drugog stupnja 150 eura, a za djecu s teškoćama trećeg i četvrtog stupnja 200 eura.

Oporba: Zbog prevelike nabavke cjepiva donirali smo više od 64 milijuna kuna

Oporbeni zastupnici upozorili su, tijekom rasprave o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2021. da smo, zato što smo nabavili previše cjepiva protiv Covida-19, samo u toj godini ga donirali u vrijednosti većoj od 64 milijuna kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić je, podnoseći izvješće, rekao da je službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. iznosila 624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8 posto u odnosu na 2020. Time je, poručio je, nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.

Lucić je pojasnio da je to povećanje dominantno generirano donacijama cjepiva protiv Covida-19 koje su dodijeljene bilateralnim putem te kroz multilateralni mehanizam za dijeljenje cjepiva Covax, a na što se odnosilo 10,3 posto ukupnog iznosa te pomoći.

Donirano je cjepiva protiv Covida-19 u vrijednosti 64 milijuna kuna i to BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Vijetnamu, Ruandi i Butanu, a putem mehanizma COVAX Siriji, Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu.

Lucić je kazao i da se znatno povećanje službene razvojne pomoći odnosi i na udjel doprinosa RH u Opći proračun EU koji se priznaje kao službena razvojna pomoć. Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529,96 milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na humanitarnu pomoć. Pri tome, najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila je BiH.

Raspudić: Uludo bačeno više od 64 milijuna kuna

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je da je zbog nerazumno velike nabave količine cjepiva protiv Covida-19 samo u 2021. godini kroz donaciju naša zemlja uludo bacila više od 64 milijuna kuna.

- Sada da to cjepivo ne bi trunulo i ne bi stvaralo dodatni trošak kao zbrinjavanje medicinskog otpada tu brigu ćemo prebaciti na drugoga pa ćemo ga donirati, kazao je.

Upitao se i koliko je doniranih cjepiva u zemljama kojima su donirane zaista utrošena a koliko ih je bačeno i zbrinuto kao medicinski otpad.

Na iznos sredstava za donirana cjepiva upozorio je i Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) ocijenivši da se radi o ozbiljnom novcu. Naveo je i da se u izvješću, među ostalim, spominje i projekt u suradnji s Ministarstvom branitelja posvećen jačanju kapaciteta u pronalasku nestalih osoba u vrijednosti 20.000 kuna.

No, rekao je, ne spominje se i jako potrebna suradnja sa Srbijom na području nestalih osoba jer naša zemlja još uvijek traži oko 2000 nestalih osoba.

- Očigledno na ovom području nikakve suradnje sa Srbijom nema niti kroz službenu razvojnu pomoć niti kroz bilo koji drugi mehanizam koji hrvatska vlada i država mogu pokrenuti, rekao je.

Knjiženje članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojna pomoć

Dretar problematičnim smatra knjiženje članarina naše zemlje u međunarodnim organizacijama kao službenu razvojnu pomoć upitavši se i na koji način se ta sredstva usmjeravaju troše.

Na problem knjiženja članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojnu pomoć upozorio je i Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) iako to metodologija dozvoljava.

Smatra i da ono što izdvajamo za službenu razvojnu pomoć mora imati takav učinak da osnažuje međunarodni položaj i ugled naše zemlje, osobito u susjedstvu. Ali, ocijenio je, to trenutno nije slučaj.

I Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati) smatra da bi razvojna međunarodna pomoć trebala biti usmjerena na povećanje ugleda i vidljivosti RH u regiji i svijetu. Istaknuo je i da je interes naše zemlje da države u regiji što prije postanu članice EU i NATO-a jer je to bitno zbog stabilnosti i ekonomije Hrvatske i susjednih zemalja.

O poslovanju Hrvatske radiotelevizije

Hrvatski sabor danas raspravlja i o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2019., 2020. i 2021. godinu.

U petak o Sporazumu Hrvatske i Izraela o suradnji na području javne sigurnosti

U nastavku tjedna, Sabor će sutra raspravljati o prijedlogu zakona o izvanparničnom postupku kojim se uz ostalo rješavanje određenih vrsta izvanparničnih postupaka povjerava javnim bilježnicima kao povjerenicima suda (sporazumni razvod braka, proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti, sporazumno uređenje međa i razvrgnuće suvlasničke zajednice).

Isti dan na dnevnom redu je i Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu. Ukupno dodijeljene državne potpore u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su ukupno 12,6 milijardi kuna a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.

Saborski zastupnici će tjedan zaključiti raspravom u petak o Sporazumu Hrvatske i Izraela o suradnji na području javne sigurnosti te o konačnom tekstu zakona o gnojidbenim proizvodima.