Sabor: Većina za nuklearnu energiju, oporba traži studije i jasne lokacije

Iako je većina saborskih klubova u četvrtak podržala Zakon o nuklearnoj energiji kao put prema energetskoj neovisnosti Hrvatske, oporba je oštro upozorila da se takva strateška odluka ne smije donositi bez suvremenih studija isplativosti i jasnih odgovora o lokacijama budućih postrojenja.

Prijenos saborske sjednice:

Ministar gospodarstva Ivan Šušnjar predstavio je u četvrtak u Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije, kojim se uspostavlja pravni okvir za razvoj nuklearne energetike s ciljem povećanja udjela nuklearne energije u proizvodnji električne energije do 2040..

- Hrvatska je u turbulentnom geopolitičkom, energetskom i tehnološkom razdoblju. Europa je jasno naglasila da do 2040. više od 90 posto električne energije mora dolaziti iz nisko-ugljičnih izvora, obnovljivih i nuklearnih, a bez nuklearne energije taj cilj gotovo je nemoguće ostvariti, ustvrdio je ministar Šušnjar.

Naglasio je da Hrvatska mora osigurati pouzdanu i pristupačnu energiju po stabilnoj cijeni, smanjiti emisije stakleničkih plinova te povećati energetsku sigurnost i konkurentnost gospodarstva.

- Hrvatska već jest nuklearna država jer imamo 40 godina iskustva s nuklearnom energijom, stručnjake, znanje i kompetencije, rekao je Šušnjar podsjetivši na hrvatski udio u Nuklearnoj elektrani Krško.

Istaknuo je da zakon ne određuje tehnologiju, lokaciju ni model financiranja eventualne nuklearne elektrane, nego stvara pravni okvir za izradu analiza, studija i energetskih planova.

Predviđeno je da Vlada u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu donese program aktivnosti za izradu Plana razvoja nuklearne energije, dok bi sam plan trebao biti donesen u roku od 12 mjeseci nakon toga.

Plan bi trebao sadržavati analizu potražnje za električnom energijom, procjenu ekonomskih učinaka, analizu tehnologija i mogućih lokacija te modele financiranja i procjenu tržišne održivosti projekta.

Šušnjar: Zakon prvi put formalno uključuje male modularne i mikro reaktore

Strateški cilj je da Hrvatska do 2040. proizvodi najmanje 30 posto električne energije iz nuklearnih izvora, gotovo dvostruko više nego danas, kada oko 16 posto dolazi iz udjela u Nuklearnoj elektrani Krško.

Šušnjar je naglasio da zakon prvi put formalno uključuje nove nuklearne tehnologije, poput malih modularnih reaktora, naprednih modularnih reaktora i mikroreaktora. Riječ je, rekao je, o tehnologijama koje su sigurnije, fleksibilnije i financijski pristupačnije te se mogu graditi bliže potrošačima energije, primjerice za opskrbu industrije ili velikih gradova.

- Nuklearna energija nije alternativa obnovljivim izvorima, nego njihova potpora. Zajedno stvaraju sustav koji je pouzdan, čist i stabilan, rekao je ministar Šušnjar.

Dodao je da razvoj nuklearne energetike nije samo energetski projekt nego i obrazovni, industrijski i tehnološki.

- Fakultet elektrotehnike i računarstva već je pokrenuo diplomski modul iz nuklearne energetike, dok Hrvatska elektroprivreda planira pokrenuti program stipendiranja studenata te sudjelovati u osnivanju centra izvrsnosti za nuklearnu energiju, rekao je.

Naglasio je da su sigurnost i zaštita okoliša "ključni prioriteti" te da Hrvatska već ima regulatorni sustav usklađen s europskim direktivama, uz planirano dodatno jačanje nadzora.

- Nikakva odluka o investiciji vrijednoj više milijardi eura ne može se donijeti bez studija, analiza i plana. Ovaj zakon upravo to omogućuje, rekao je Šušnjar, pozvavši zastupnike da podrže zakon.  

Zastupnici: O nuklearnoj energiji potrebna šira rasprava i konsenzus

Saborski zastupnici su u četvrtak, uz određeni oprez, podržali razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj u civilne svrhe, naglasivši važnost energetske sigurnosti, ali i važnost široke javne rasprave i konsenzusa o temi kao što je izgradnja nuklearne elektrane.

Nuklearna energija donosi energetsku sigurnost, suverenost i gospodarsku stabilnost, suglasili su se vladajući i oporba, raspravljajući o Prijedlogu zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se planira uspostaviti okvir za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama.

Hrvatskoj treba stabilna, pouzdana i čista energija, a to nuklearna energija jest, kazao je Marin Miletić (Most).

Sličnog je stava i Vesna Vučemilović (NZ) koja naglašava da živimo u složenim geopolitičkim okolnostima te da je ključno biti neovisan i samodostatan u proizvodnji energije.

Ivan Penava (DP) kaže da trenutna situacija na Bliskom istoku i izloženost građana rastu cijena zahtijevaju zakon kakav je predloženi, a koji donosi gospodarsku stabilnost.

To je potvrdio i Miro Totgergeli (HDZ) podsjetivši da nuklearne elektrane omogućuju predvidljiv trošak i stabilne cijene električne energije 24 sata dnevno, neovisno o vanjskim energetskim krizama.

Dalibor Paus (IDS) tvrdi da aktualna Strategija energetskog razvoja Hrvatske ne predviđa izgradnju nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju, a Anka Mrak Taritaš (GLAS) inzistira na tome da se moraju precizno definirati lokacije budućih postrojenja.

Marijana Puljak (Centar) poručila je da projekt koji će nadživjeti brojne vlade mora imati snažan parlamentarni nadzor i širok politički konsenzus.

U ovom trenutku nemamo ni odluku o lokaciji, ni o tehnologiji, niti jasan način financiranja, kazao je Marin Živković (Možemo!) koji jako ambicioznim smatra cilj da Hrvatska do 2040. godine proizvodi najmanje 30 posto električne energije iz nuklearnih izvora. 

Ministar: Zakon ne spominje nikakve lokacije, o tome će odlučivati struka

Jesmo i moramo biti ambiciozni, idemo u korak s najrazvijenijim ekonomijama svijeta, a razgovori s ponuđačima tehnologija daju nam za pravo da to može biti i bitno prije, odgovorio mu je ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je zakon predstavio zastupnicima.

Naveo je kako po brzini izgradnje nuklearnih elektrana prednjači Kina s 58 mjeseci, a da je ostatak svijeta na 62 mjeseca, čime je odgovori Borisu Piližoti (SDP) na pitanje o mogućim rokovima izgradnje i početku rada nuklearke.

Naglasio je da se kod donošenja odluka o nuklearnoj energiji predviđa najviša razina transparentnosti i uključivanje javnosti u sve procese, kao i edukacija, javno savjetovanje, procjena utjecaja na okoliš i na kraju zakon o kojem će odlučivati Sabor. Na ovoj temi ne treba politizirati jer je riječ o preozbiljnoj temi, pozvao je ministar Šušnjar više puta.

Zastupnici su u raspravi upozorili kako više pažnje treba posvetiti zbrinjavanju nuklearnog otpada. Ako sagradimo nuklearnu elektranu, moramo imati plan odlaganja otpada, poručili su Darko Klasić (HSLS) i Veselko Gabričević (HSU).

Hrvatska je donijela zakon o zbrinjavanju nisko i srednje radioaktivnog otpada u odlagalištu Čerkezovac koje je u izgradnji, tamo će se zbrinjavati po najvišim svjetskim i europskim standardima, dok se istrošeno nuklearno gorivo izvozi u inozemstvo, tamo obrađuje i skladišti, odgovorio je Šušnjar.

Odbacio je pritom tvrdnje Dragane Jeckov (SDSS) kako se spominju još neke lokacije, kao što su Dalj u općini Erdut i Prevlaka kod Ivanić-Grada. Zakon ne spominje nikakve lokacije, o tome će odlučivati struka, rekao je.

Ministar gospodarstva također je kazao da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju drugog bloka u NE Krško, što ne isključuje izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, kao ni sudjelovanje Slovenije ili nekih drugih u financiranju izgradnje nuklearke u Hrvatskoj "O tome će odlučivati struka", ponovio je Šušnjar, napomenuvši da će se o konkretnoj lokaciji nuklearke morati donijeti poseban zakon.

Sabor: Većina za nuklearnu energiju, oporba traži studije i jasne lokacije

Dalibor Domitrović (Klub zastupnika SDP) upozorio je na goleme rizike gradnje nuklearnih modula u zemlji koja nije 'financijski moćna'. Naglasio je da klub SDP-a nije načelno protiv nuklearne energije, već protiv načina na koji se zakon donosi bez usporednih studija s drugim izvorima.

- Sve se temelji na studijama iz prošlog stoljeća, a energetska mreža nam je dotrajala jer HDZ energetski sektor koristi kao bankomat za izvlačenje novca, ustvrdio je Domitrović. Poručio je da ne postoji izvanredna situacija koja bi opravdala ubrzano donošenje zakona, zbog čega će SDP ostati suzdržan prilikom glasanja o zakonu.

Na nerealne rokove i financijske rizike ukazao je i Marin Živković (Klub zastupnika Možemo!), istaknuvši da tehnološki razvijenim zemljama za izgradnju treba oko 20 godina, dok Hrvatska postavlja ciljeve do 2040. godine.

- Ovaj zakon je nelogičan jer postavlja cilj bez postojećeg temelja, upitan jer nemamo kapacitet za provedbu i rizičan jer troškovi i rizici nisu pod kontrolom, poručio je.

Pitanje lokacija i sudjelovanja javnosti otvorila je Dragana Jeckov (Klub zastupnika SDSS), podsjetivši na povijesna istraživanja Dalja, Prevlake i Vira. Posebno je problematizirala lokaciju u Dalju, pitajući se koliki će biti utjecaj na rijeku Dunav te hoće li se o tome razgovarati sa Srbijom.

- Mnogi izazovi ovog društva tradicionalno su povezani s lokacijama naseljenim srpskim stanovništvom. Želimo transparentnost i uključenost, a ne da nas se označava kao protivnike ideja", poručila je Jeckov, uputivši ministru pitanje može li se elektrana graditi u njegovu kraju, "gdje Neretva hladna teče".

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-GLAS-DOSIP) smatra da se od nuklearne energije ne smije odustati zbog klimatskih ciljeva i sigurnosti opskrbe, ali je upozorila da je havarija uvijek moguća i da je ključan problem zbrinjavanje otpada. "Hrvatska treba raspraviti može li uopće trpjeti nuklearnu elektranu. Ako netko misli da odluka može pasti za šest mjeseci, vara se", rekla je i objasnila kako se takav projekt može očekivati tek oko 2045. godine.

Damir Barbir (Klub Centra i NPS) istaknuo je da nuklearni program mora biti nacionalni projekt, a ne proces kojim upravlja uzak krug vlasti iz Zagreba. Naglasio je prednosti malih modularnih reaktora za stabilnost cijena, ali uz uvjet da lokalne zajednice budu potpuno uključene u odlučivanje o lokacijama. "Ako nuklearni program bude vođen kao nacionalni projekt, može postati važan dio energetske stabilnosti i gospodarskog razvoja", poručio je.

Dalibor Paus (Klub zastupnika IDS), naglasio je potrebu za povratkom na strateške osnove tvrdeći da ne postoji veza između energetske strategije i ovog zakona.

- Uzmimo korak unatrag, pitajmo građane. To mora biti naša zajednička odluka, a ne odluka donesena bez konsenzusa, apelirao je Paus.

Hrvatska uvozi polovicu električne energije, naftu i plin, što na s u kriznim situacijama čini ranjivima, ustvrdio je Darko Klasić iz Kluba HSLS-a.

- Odabir lokacije postat će prvoklasni politički sukob, ali nuklearna energija ostaje nužan izbor, posjetio je.

- Nuklearna energija je ubrojena u niskougljičnu i postala je energetsko sredstvo budućnosti, a Hrvatska ovime napokon hvata korak s trendovima, izjavila je Vesna Vučemilović (Klub zastupnika nezavisnih i HSU).

Posebno je istaknula prednosti tehnologije malih modularnih reaktora koji imaju vlastito hlađenje i ne moraju biti smješteni uz izvore hlađenja što širi mogućnosti izbora lokacije. Poručila je kako razvoj nuklearne energije ne zaustavlja implementaciju ostalih oblika energije te da je krajnje vrijeme da Hrvatska krene u tom smjeru.

Miro Totgergeli (Klub zastupnika HDZ) i Ivica Mesić (Klub zastupnika DP-a) poručili su kako je glasovanjem za taj zakon zapravo glasa o "samostalnosti i neovisnosti Hrvatske", pozvavši zastupnike da glasaju za zakon.