08:14 / 06.06.2019.

Autor: I.H./Hina

Sabor o ribarstvu, poljoprivredi i informiranju

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Novi zakon o slatkovodnom ribarstvu trebao bi stvoriti kvalitetnije i učinkovitije pretpostavke za reguliranje obavljanja sportskog i gospodarskog ribolova na kopnenim ribolovnim vodama te provođenje inspekcijskog nadzora nad sudionicima, navodi se u obrazloženju zakona.
Hrvatska u slatkovodnom ribarstvu ima velik potencijal koji nedovoljno koristi, što se ogleda i u maloj potrošnji ribe, suglasili su se u četvrtak saborski zastupnici raspravljajući o Konačnom prijedlogu zakona o slatkovodnom ribarstvu.

- Od osam kilograma ribe, koliko godišnje pojede po stanovniku, samo kilogram je slatkovodne, kaže Alen Prelec (SDP) dodajući da se u Portugalu po stanovniku pojede 55 kilograma.

Pritom navodi zanimljive podatke iz 2015./2016. o površini ribnjaka i proizvodnji šarana.

- Imamo više ribnjaka, a manje ribe. Je li to crno tržište, treba li nas to zabrinuti ili možda Hrvati ne jedu malo ribe, nego je kupuju na crnom tržištu? upitao je.

Na isti problem upozorava i Davor Vlaović (HSS) koji, također, navodi da taj sektor opterećuju visoke nakade, nerješeno pitanje šteta od ribojednih ptica, smanjeni poticaji...

HDZ-ov Anđelko Stričak podsjeća da je do 1991., odnosno do Domovinskog rata, naše slatkovodno ribarstvo bilo vrlo razvijeno, samo šarana proizvodilo se 15 tisuća tona, danas sve slatkovodne ribe manje od četiri tisuće tona. Niz je razloga za to, od nesređenog poljoprivrednog zemljišta i tržišta, do rasta cijene inputa, a pada prihoda, naveo je.

Model 'ulovi pa plati'

Mostov Miro Bulj ustrajava da riblji fond ugrožava onečišćenje rijeka.

- Nezamislivo je da je Krka, koja utječe u Nacionalni park,  onečišćena, da se u Splitu više dana mjesečno ne može koristiti voda iz Jadra, pa kako će onda u njima opstati riba? upitao je.

Oporbeni zastupnici izrazili su bojazan da će se zloupotrijebiti model 'ulovi pa plati' koji športskim ribolovcima omogućuje da dio ulovljene ribe prodaju na tržištu, no državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković to otklanja.

- Ribolovna dozvola u Hrvatskoj košta 400 kuna, a za sportski ribolov u susjednoj Sloveniji i do tri tisuće eura, navela je.

Novi zakon o slatkovodnom ribarstvu dio poslova i naknada vezan uz gospodarski ribolov prebacuje županijama, olakšava posao korisnicima. Uvodi, naime,  elektroničku bazu podataka u slatkovodnom ribarstvu, aplikaciju za elektroničku kupnju dozvola za ribolov, bezgotovinsku naplatu i raspodjelu sredstava. Ribičke dozvole ubuduće će se moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja.

Od 1. do 30 lipnja iduće godine popisujemo poljoprivredu

Od 1. do 30. lipnja iduće godine, Hrvatska će provesti popis poljoprivrede, zakon koji to omogućava u četvrtak je dobio podršku u Hrvatskom saboru iako je oporba Vladi zamjerila što ga je poslala u hitnu proceduru.

U popisu će sudjelovati oko tri tisuće popisivača, kontrolora, koordinatora, a za taj posao država je osigurala 34 milijuna kuna. Popis će obuhvatiti poljoprivredna gospodarstva s više od 0,4 hektara korištene površine i najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda ili  maslinika. Neće se popisivati povrtnjaci za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara.

Sabor raspravio izvješće povjerenika za informiranje

Tijela javne vlasti općenito postaju odgovornija prema svojim obvezama, no istovremeno neka od njih otežavaju provedbu zakona, i to najčešće odugovlačenjem ili izbjegavanjem davanja informacije. S druge strane, građani postaju sve svjesniji svojih prava na pristup informacijama, rekao je povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan.

Analizirajući zakonitost odlučivanja tijela javne vlasti, utvrđeno je da su žalbe građana u velikoj mjeri osnovane - preko 50 posto odbijajućih rješenja tijela javne vlasti je nezakonito. Ipak, ističe Pičuljan, to je smanjenje u odnosu na 2017., kada je poništeno 68,4 posto rješenja.

Od oko 6000 državnih i javnih tijela najviše zahtjeva za pristup informacijama upućeno je Hrvatskim vodama, ministarstvima graditeljstva i unutarnjih poslova i Gradu Zagrebu, dok njih 2560 nije zaprimilo ni jedan zahtjev.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!