Klešić: Zbog korupcije u EU-u godišnje nestaje 120 milijardi eura

Glavni državni revizor Ivan Klešić u četvrtak je, podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu svog ureda u prošloj godini, prenio procjenu da na razini EU-a u jednoj godini, kao posljedica korupcije, nestaje 120 milijardi eura.

- Kao posljedica korupcije nestaje 120 milijardi eura, a proračun Unije je 170 milijardi eura, odgovorio je Klešić HDZ-ovu Ivanu Kirinu, koji je konstatirao kako u Hrvatskoj postoji percepcija da prijevara i korupcije nema nigdje drugdje osim kod nas.

Klešić je upozorio na potrebu sustavnog uređenja plaća na svim razinama.

Plaće uređene s više od 300 zakona i propisa

- Uspostavljeni sustav plaća ne omogućava primjenu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, rekao je te naveo da je na temelju provedenih revizija utvrđeno da su plaće u državnom i javnom sektoru uređene s više od 300 zakona i drugih propisa.

- Na temelju njih obračunavaju se plaće temeljem tri osnovice te 567 dodataka i uvećanja plaća, rekao je te naglasio kako su "brojnost propisa i njihove izmjene utjecale na uspostavu sustava plaća koji sadržava više izuzetaka i posebnosti od utvrđenih redovnih pravila".

- Primjenom različitih osnovica i brojnih dodataka uspostavljen je sustav u kojem postoji dosta slučajeva u kojima visina plaće u manjoj mjeri ovisi o koeficijentu za određeno radno mjesto, a u većoj mjeri o različitim osnovicama i dodacima i uvećanjima plaće, dodao je Klešić.

Naveo je da su, primjerice, bruto plaće rukovoditelja pojedinih agencija i ustanova iznosile više od 83 tisuće kuna, što je dvostruko više od bruto plaće predsjednika Sabora, Vlade i države.

Lalovac: Tko bi bio ministar, kad netko u HNB-u ima plaću od 72 tisuće kuna?

- Naravno da je to nakaradno, to je poruka društvu da ima važnijih ljudi od premijera koji nosi najveći teret odgovornosti, kaže Boris Lalovac (SPD), pitajući se zašto bi netko htio bio ministar ili htio doći raditi u Ured za reviziju kad netko u HNB-u ima plaću od 72 tisuće kuna.

Glavni državni revizor izvijestio je kako su od predviđenih 299 revizija, u 2021. obavljene 254, a 45 započetih bit će završeno u ovoj godini.

- Sva izvješća dostavljena su Saboru i DORH-u te objavljena na našim mrežnim stranicama, osim izvješća o reviziji učinkovitosti upravljanja strateškim robnim zalihama za 2019. i 2020., koje je označeno kao vrlo tajno, rekao je i naglasio kako oznaku tajnosti s izvješća može skinuti Vlada, koja je oznaku stavila.

Klešić kaže da su revizijom utvrđene određene nepravilnosti i propusti u upravljanju strateškim robnim zalihama pa je Ravnateljstvu za robne zalihe dano 17 naloga i preporuka.

- Obveza je našeg Ureda to pratiti i ako se ne budu ispunjavale, stavit ćemo to DORH-u na daljnje postupanje, rekao je Klešić.

Naglasio je i da je Revizija provjeravala postupa li se prema njezinim prijašnjim nalozima te utvrdila da je od 1429 naloga, njih 62 posto provedeno, a 16 posto nije.

Zastupnici su redom hvalili rad Državne revizije, a Maju Grbu Bujević (HDZ) zanimalo je može li Revizija pregledati i više od 771 subjekta, koliko ih je pregledala lani.

Klešić: Imamo 15 tisuća obveznika i 225 ovlaštenih revizora

- Broj naših obveznika popeo se do 15 tisuća, prije tri godine ih je bilo 12 tisuća, a imamo 225 ovlaštenih revizora, s ljudima kojima raspolažemo to nije moguće, odgovorio joj je glavni revizor.

Pozvao je na donošenje zakona o plaćama u Državnom uredu za reviziju koji bi se osiguralo odgovarajuće vrednovanje rada revizora i stvorio preduvjete za napredovanje zaposlenika.

Posebnim izazovom označio je održavanje broja zaposlenika, odnosno zapošljavanje novih. 

- Koncem prošle godine od 370 sistematiziranih mjesta u Uredu popunjeno je bilo 305, iz Ureda je otišlo 12 zaposlenika. Teško je dobiti stručne i iskusne osobe koje su spremne obavljati složene poslove uz sadašnje plaće, rekao je Klešić.

HDZ: Revizija na nas nema primjedbi, a stalno nas prozivaju

HDZ-ovi saborski zastupnici u četvrtak su istaknuli kako HDZ od Državnog ureda za reviziju dobiva bezuvjetna mišljenja, no da ih unatoč tomu svakodnevno prozivaju iz stranaka koje su za svoj rad dobile uvjetna mišljenja.

Radi se, otkrio je Josip Borić (HDZ), o Stranki s imenom i prezimenom (SIP) i Domovinskom pokretu (DP).

- Stranka s imenom i prezimenom dobila je uvjetno mišljenje, od osam područja (nalaz) u četiri je vrlo loš, rekao je zastupnik u raspravi o radu Državnog ureda za reviziju u prošloj godini. Borić kaže da SIP postoji, ali se spojio sa strankom Centar, a jedna zastupnica (Dalija Orešković) deklarirala se kao članica te stranke.

- Pogledajmo tu transparentnost, koriste se sredstva države da bi se reklo da stranka više ne postoji, ali legalno funkcionira i podnosi izvještaje za koje Revizija kaže da su loši, konstatirao je.

- Presuda (suda) je malo teža od uvjetnog mišljenja Revizije, uzvratio mu je Zvane Brumnić, očito se referirajući na presudu HDZ-u za Fimi mediju.

I Branka Juričev Martinčev (HDZ) apostrofira kako HDZ od Revizije dobiva bezuvjetno mišljenje, a prozivaju je oni koji su u brojnim područjima dobili uvjetno mišljenje.

- Danas ni jedna stranka nije rekla da su im donatori bili i izvođači radova, a Revizija je utvrdila sedam takvih stranaka, rekla je zastupnica kojoj je glavni državni revizor Ivan Klešić potvrdio da su donacije područje najvećeg rizika kod stranaka, da mogu biti povezane s neetičkim postupanjima.

Klešić: Krenuli smo u reviziju Holdinga i Grada Zagreba

Dalija Orešković (Centar) uzvratila je da podržava svaki nadzor Revizije, da je zahvalna za njene preporuke. 

- Vama, kolega, hvala na reklami, rekla je HDZ-ovim zastupnicima.

- Vidimo sve i neće nam nitko govoriti da smo ovakvi i onakvi, a nalaz HDZ-a je bezuvjetan, uzvratio joj je Borić.

Izvješće DUR-a, koje govori o golemom poslu koji je taj ured lani obavio, dobio je pohvale i vladajućih i oporbe, no bilo je i izuzetaka.

- Izvješće je, u pogledu forme, dobro strukturirano, no u sadržajnom smislu je nezadovoljavajuće, ocijenila je Karolina Vidović Krišto (NZ), koja smatra da izvješće ne daje odgovor o kvaliteti trošenja novca poreznih obveznika ni o upravljanju imovinom hrvatskih građana.

Hrvoje Zekanović (NZ) ima svoje viđenje zašto izvješće Revizije podržavaju i oporba i vladajući. 

- To je jer ih držite u šaci, rekao je glavnom državnom revizoru, koji je otkrio i kad bi mogla biti gotova revizija Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba.

- Krenuli smo u njihovu reviziju, bit će duga i opsežna, mislim da će biti gotova da konca ove poslovne godine, odgovorio je Željku Sačiću (HS).