Sabor o samo jednoj temi - Izvješću o provedbi razvojne pomoći inozemstvu za 2020.

09:10 / 17.06.2022.

Autor: M.M./HRT/Hina

Sabor idući tjedan neće zasjedati

Sabor idući tjedan neće zasjedati

Foto: Robert Anic / Pixsell

Hrvatski sabor raspravlja samo jednu točku dnevnog reda, Vladino Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu za 2020. Glasovati neće, a neće ni zasjedati idući tjedan.

Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot uoči rasprave o Vladinu izvješću zamjerio je Ministarstvu obrazovanja da je u Južnu Ameriku, gdje žive brojni hrvatski iseljenici, poslalo samo jednog profesora da ih poučava hrvatski jezik. 


Taj profesor, koji našu djecu poučava hrvatski jezik, trenutno živi u Argentini, dok Čile, kao država u kojoj su Hrvati "brend", nema ni jednog profesora koji poučava hrvatski jezik, rekao je Troskot.


Prema Vladinom izvješću, Hrvatska je za službenu razvojnu pomoć u 2020. godini izdvojila gotovo 517 milijuna kuna, 394 milijuna usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte. Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, a BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te na Kosovu. Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.

Ne protiveći se da Hrvatska financira Turkmenistan i Mongoliju, Troskot se upitao što se time zapravo želi pomoći. S druge strane, dobro je da dajemo sredstva za razne kulturne projekte u Južnoj Americi, no prava bi strategija bila da se uspostavi kontakt sa Hvatima u Latinskoj Americi, naglasio je.


- Imam dojam da pokušavate zadovoljiti brojke, pa (u službenu razvojnu pomoć) "trpate" svega i svačega, no nedostaje vizije, smjera, najviše interesa da tu napravite ozbiljnu stvar, rekao je Vladinu predstavniku Bojan Glavašević (ZLB) u saborskoj raspravi o Izvješću o službenoj razvojnoj pomoći (SRP) za 2020.

Ocijenio je da se u SRP knjiže i projekti koji ne bi trebali. Pomoć Hrvatima izvan Hrvatske, ili slanje naših policajaca na turističku sezonu u Crnu Goru, nisu SRP, kazao je Glavašević.

Knjiženje SRP po međunarodnoj metodologiji

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Zdenko Lucić protumačio je kako se knjiženje obavlja po propisanoj međunarodnoj metodologiji.

Oporbu su zanimali učinci sredstava izdvojenih za SRP, više od pola milijarde kuna.

- Ne znamo koji će biti efekti utrošenih sredstava, a trebali bismo, rekao je Željko Pavić (SDP) i naglasio kako bi pomoć koju dajemo trebala biti sustavno pripremljena ako želimo pomoći Hrvatima izvan Hrvatske, posebno onima u BiH.

Zurovec: Tko kontrolira tijek novca SRP?

I Andreju Marić (SDP) zanimalo je kako pomoć, konkretno jednokratne financijske potpore, dopiru do ljudi kojima ta pomoć treba. Prosječan Hrvat u BiH ne zna kako dodjeljujete pomoć i kako do nje doći, ustvrdila je.

Državni tajnik je odgovorio da se sve informacije mogu dobiti preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, koji na svojim stranicama objavljuje informacije i često je u BiH sa hrvatskom zajednicom.

Daria Zurovca (Fokus) zanimalo je koje institucije kontroliraju tijek novca SRP.

- Svaka institucija koja daje sredstva, zadužena je za kontrolu, rekao je Lucić.

Marijana Pavličeka (HS) zanimalo je kojim projektima i iznosima Hrvatska pomaže Hrvatima u Vojvodini kojih je, naveo je, trenutno oko 57.000 i žive u teškim financijskim prilikama.

Lucić ga je uputio da to može vidjeti u Izvješću.  


Bojana Glavaševića (ZLB) interesira smisao rasprave o izvješću starom dvije godine. Izvješća se podnose s razlogom, da se blagovremeno raspravi o sredstvima koja su razvojna pomoć, rekao je zastupnik i ustvrdio kako je Sabor danas mogao raspraviti i više od samo jedne točke.


Predsjednik Sabora Gordan Jandroković s njim se načelno suglasio, ali i objasnio kako je zbog dužine saborskih rasprava teško sve usuglasiti. Pritom je iznio i zanimljiv, španjolski primjer rada parlamenta. Saborsko izaslanstvo nedavno je bilo u Španjolskoj, kod njih točka traje dva sata, rasporede između stranaka tko će koliko govoriti, pa Most, primjerice, dobije 10 minuta i izabere tri zastupnika koji će o njoj govoriti, naveo je Jandroković. Kad bismo mi imali ograničenje i kad bi nam točke trajale određeno vrijeme, naravno ovisno o važnosti, onda bismo dnevni red zaista smanjili, no to je jedna od ideja za saborski Poslovnik, rekao je predsjednik Sabora.  

Izdvajanja porasla za 7,5 posto

Provedba Vladine službene razvojne pomoći inozemstvu za 2020. godinu u bitnome je odredila pandemija COVID-19.

Za službenu razvojnu pomoć u toj je godini izdvojeno gotovo 517 milijuna kuna, provedena su 424 projekta, a u provedbi je sudjelovalo 21 resorno tijelo. Od spomenutog iznosa 394 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte.

U odnosu na prethodnu, 2019. godinu, izdvajanja su porasla za 7,5 posto čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.

Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.

U provedbi programa i projekata službene razvojne pomoći u 2020. godini sudjelovalo je 10 ministarstava, 2 središnja državna ureda, 5 županija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

U toj godini, Hrvatska je izdvojila 7,4 milijuna kuna kao financijsku potporu novo uspostavljenom fondu UN-a za globalnu borbu protiv covid-19 i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dok je bilateralna humanitarna pomoć u medicinskoj opremi upućena Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Idući tjedan, u kojem Hrvatska u srijedu, 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe, Hrvatski sabor neće zasjedati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!