08:15 / 12.05.2022.

Autor: M.M./HRT

Saborski odbor za zdravstvo odbacio je SDP-ov prijedlog Zakona o pobačaju

Tatjana Munižaba

Tatjana Munižaba

Foto: Dnevnik / HRT

Pet godina nakon rješenja Ustavnog suda kojim je obvezao Hrvatski sabor da donese novi Zakon o medicinskom postupku prekida trudnoće, prijedlog tog zakona dolazi na dnevni red. Ali SDP-ov prijedlog. Rasprava je danas poslijepodne, a glasanje sutra. HRT-ova reporterka Tatjana Munižaba kazala je za podnevni Dnevnik HTV-a da se zna sudbina SDP-ova oporbenog prijedloga Zakona o pobačaju, još od listopada 2020. godine. 

Saborski odbor za zdravstvo bez rasprave odbacio je SDP-ov prijedlog Zakona o pobačaju

Dakle, od onoga trenutka kada su zakonski prijedlog uputili u saborsku proceduru, jer da je drugačije, onda bi HDZ u proteklih pet godina slijedio rješenje Ustavnog suda i predložio svoj prijedlog zakona, a ne bi čekao da mu oporba nametne svoj.

Saborski odbor za zdravstvo jutros je imao svoju sjednicu, gdje je predsjednik SDP-a došao predstaviti svoj zakonski prijedlog Zakona o pobačaju. Na taj prijedlog Vlada se nije očitovala niti je na sjednici odbora poslala svog predstavnika.

Vladajuća većina, u tom saborskom odboru, naravno HDZ-ova, nakon što je Peđa Grbin završio svoje izlaganje, nije prozborila o prijedlogu niti riječ, već ga je bez rasprave odbacila. Tako će biti sutra na glasovanju. S time da će se HDZ-ovim zastupnicima pridružit i neke desne oporbene stranke. 

Evo što su o prijedlogu rekli predstavnici nekih saborskih Klubova. 

Tijekom poslijepodneva na dnevnom redu će se naći i SDP-ov prijedlog zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće. Kako bi se SDP-ov zakon našao na dnevnom redu sjednice, oporbene stranke iskoristile su instrument prikupljanja potpisa da bi ga pogurale na raspravu. Na to ih je potaknuo slučaj trudnice Mirele Čavajde, koji je u javnosti aktualizirao temu prava žena na pobačaj. 

Među ostalim, SDP predlaže da se razdoblje u kojem bi žena imala pravo na pobačaj na zahtjev poveća s 10 na 12 tjedana od začeća te da maloljetnice u dobi od 16 do 18 godina mogu podnijeti zahtjev za prekid trudnoće bez suglasnosti roditelja. Predlažu i da troškove pobačaja, sterilizacije i kontracepcije u cijelosti snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te uvođenje obveze rada liječnika bez priziva savjesti u bolnicama i klinikama kako bi usluga bila dostupna u svim ustanovama.

Da se donese novi zakon o pobačaju, pozvao je i Ustavni sud rješenjem iz 2017. godine jer je sadašnji zakon, koji je donesen u bivšem sustavu (1978.), zastario. Novim zakonom, naveo je, propisale bi se edukativne i preventivne mjere, tako da prekid trudnoće bude iznimka.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak kako u ovom trenutku Vlada ne namjerava mijenjati zakon koji regulira prekid trudnoće, dodajući da je okvir odluke Ustavnog suda jasan i samo govori o tome da bi se trebale poduzeti određene stvari kako bi se zakon modificirao, ali se ništa supstantivno u njemu ne bi promijenilo, nego je više riječ o dodatnim informacijama i naporima kako bi u konačnici bilo što manje pobačaja.

Parolin: Priznanje je bilo čin potpore legalitetu i legitimitetu Hrvatske

Vatikansko priznanje Hrvatske prije 30 godina ostat će upamćeno kao čin snažne i odlučujuće potpore legalitetu i legitimitetu hrvatske države pred međunarodnom zajednicom, izjavio je u četvrtak državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin.

Parolin se nalazi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj povodom dviju obljetnica - 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice i 25 godina od ratifikacije triju ugovora između dviju strana o pravnim pitanjima, suradnji na području odgoja i kulture, te o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH.

- Sveta Stolica je priznajući Hrvatsku dala snažnu i odlučujuću potporu legalitetu i legitimitetu hrvatske države pred međunarodnom zajednicom, rekao je Parolin u govoru u Hrvatskom saboru.

- Taj čin i danas predstavlja znak snažne vjere, povjerenja, bliskosti, predanosti i međusobne potpore, dodao je. 

Golemu zaslugu za priznanje pripisao je svetom Ivanu Pavlu II.


Učinio je to beskompromisno i bez oklijevanja zbog svog čvrstog uvjerenja u pravednost tog cilja i njegovu utemeljenost u međunarodnom javnom pravu, posebice prava hrvatskog naroda na samoopredjeljenje, naglasio je.

Papa je to potvrdio sa svoja tri pastoralna pohoda Hrvatskoj od kojih je svaki bio "duboko značajan, pravno i duhovno u svom povijesnom trenutku".

Ivan Pavao II. prvi je put posjetio Hrvatsku tijekom Domovinskog rata 1994., drugi put prilikom proglašenja kardinala Alojzija Stepinca 1998. blaženim i treći puta 2003. kada je, kako je rekao Parolin, "mlada hrvatska država već bila zrelija".

Po njegovim riječima, taj je papa osobito poštovao hrvatski narod i prema njemu gaji izuzetnu ljubav i duboko razumijevanje.

- Možda kao nitko drugi, taj papa, papa Poljak, shvaćao je teško breme povijesti, nepravde i patnje kojima su Hrvati bili izloženi kao slavenski narod u svojoj stoljetnoj težnji za vlastitom državom, rekao je vatikanski državni tajnik.

Ništa nova u Stepinčevoj kanonizaciji

Personifikaciju postojanosti i nepokolebljivosti Hrvata u vjeri Ivan Pavao II. vidio je u kardinalu Aloziju Stepincu kojeg je 1998. tijekom pastoralnog pohoda Hrvatskoj u Mariji Bistrici proglasio blaženikom i mučenikom, rekao je Parolin.

Dan ranije, Parolin je na konferenciji za novinare, međutim, rekao da se za sada nije ništa promijenilo vezano uz kanonizaciju blaženoga Stepinca jer papa Franjo ostaje uvjeren da "ta kanonizacija mora biti trenutak zajedništva za cijelu Crkvu, a ne razlog konflikta ili suprotstavljanja".

Govoreći o ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice istaknuo je da oni nisu na uštrb ostalih vjerskih zajednica.

- Naprotiv, oni mogu poslužiti kao model za ljude ostalih konfesija, rekao je Parolin.

Zagreb: Kardinal Pietro Parolin obratio se zastupnicima u Hrvatskom saboru

Zagreb: Kardinal Pietro Parolin obratio se zastupnicima u Hrvatskom saboru

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina primio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković, a nakon govora u Saboru i predsjednik države Zoran Milanović.

Saborski zastupnici danas će raspravljati i o Vladinu prijedlogu zakona o kulturnim vijećima i financiranju potreba u kulturi kojim se unaprjeđuje, pojednostavnjuje i učinkovitije uređuje financiranje javnih potreba u kulturi.

Tim zakonom, među ostalim, omogućit će se i višegodišnje financiranje, što je, ističe ministrica kulture, vrlo važno za sektor kulture i za sigurnost, stabilnost i mogućnost planiranja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!