Sabor o Strategiji poljoprivrede do 2030.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u Hrvatskom saboru predstavila je Strategiju poljoprivrede do 2030., krovni dokument kojim se želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje. Naglasila je da su definirani ciljevi i mjere za unapređenje poljoprivrednog sektora i ruralnog prostora. Bilo je 40 replika na ministričino izlaganje. Rasprava će trajati satima, jer se za nju prijavilo više od 40 klubova zastupnika i zastupnika, javila je Tatjana Munižaba u podnevnom Dnevniku. 

Burno prijepodne u Hrvatskom saboru, a takav će, po svemu sudeći, biti i ostatak dana. Na dnevni je red došao strateški dokument za opstanak, preobrazbu i razvoj naše poljoprivrede. Čak je 12 klubova zastupnika tražilo stanku prije nego što je resorna ministrica Marija Vučković išta rekla. Bili su to mahom oporbeni klubovi koji su stanku tražili kako bi poručili da će ova cjelodnevna rasprava biti besmislena, jer strategija je popis lijepih želja koje se neće ostvariti.

Resorno ministarstvo za klubove zastupnika pripremilo je i prigodne darove, no ni to ih nije odobrovoljilo, kazala je Tatjana Munižaba. Štoviše, Dalija Orešković (Kluba zastupnika Centra i Građansko-liberalnog saveza) poručila je da se to nije moglo dogoditi mimo znanja predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. 

- Optužujete me da znam nešto što ne znam, nema ništa s tim, odgovorio joj je Jandroković.

- Željeli smo iskazati poštovanje na jednak način svim klubovima, prilično skromno košta, manje nego stickovi koji su prije nas neki znali dijeliti, rekla je ministrica Marija Vučković.

Siniša Hajduković (Klub socijaldemokrata) rekao je da ga je sram što je Strategija pisana na temelju izvješća Svjetske banke koja je koristila podatke iz 2017., kada je stanje u poljoprivredi bilo bitno različito.

Nikola Grmoja (Most) kazao je da je zemlja prazna, što je sigurna ugroza.

- Isto kao što je sigurnosna ugroza korumpirani ministar energetike, a i vi ste bili u toj aferi "Vjetroelektrane" i vaši najbliži suradnici, rekao je.

- Što se tiče mene, ja ću svoje iskaze davati, kolega Grmoja, možete samo sanjati moj odnos prema javnim sredstvima, odgovorila je ministrica.

Vučković: Rast poljoprivredne proizvodnje 

- Poljoprivredna proizvodnja ne pada, nego raste, podaci za prvih 11 mjeseci prošle godine govore da su značajno rasli i uvoz i izvoz, ali je izvoz rastao brže. Poljoprivredna proizvodnja ne pada, nego kontinuirano raste posljednjih pet godina, po procjeni Državnog zavoda za statistiku, u 2021. rasla je po stopi od 8,1%, navela je ministrica u raspravi.

Odbacila je kritike oporbe koja je prozvala Vladu da vodi promašenu politiku u poljoprivredi što se ogleda u praznim selima, zapuštenim poljima, rastu uvoza, istaknuvši da imamo pozitivne pomake u vanjsko-trgovinskoj bilanci.

- Deficit se neće smanjiti odjednom, čarobnim štapićem, smanjivat će se ulaganjem u konkurentnost i produktivnost, naglasila je.

 Ostvarivim drži cilj zacrtan u Strategiji da se do 2030. vrijednost poljoprivredne proizvodnju poveća sa 20 na 30 milijardi kuna godišnje.

Godišnji rast prosječno oko 4%

- Taj cilj predviđa rast između 4% i 4,5% u prosjeku godišnje, odgovorila je Marijani Petir (NZ), podsjetivši da je Vlada i ranije odgovarala na izazove, pa i na posljednji energetski šok.

-  U Vladinom paketu osmislili smo posebna sredstva pomoći poljoprivredi i ribarstvu vrijedna 250 milijuna kuna, istaknula je.

 Nije precizno odgovorila na pitanje Vesne Vučemilović (HS) hoće li Hrvatska 2030. proizvoditi dovoljno mesa, mlijeka, voća i povrća za svoje stanovništvo.

- Moje je pitanje bilo direktno, vaš odgovor je mogao biti 'da' ili 'ne', vaš ću odgovor protumačiti kao 'ne', konstatirala je zastupnica.

 Bez odgovora je ostalo i pitanje Marijana Pavličeka (HS) koji je udio hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na policama trgovačkih lanaca?

Potpuno netočnim je nazvala tvrdnje Kreše Beljaka (HSS) da Ministarstvo poljoprivrede zapošljava 3.200 osoba, plus ergele u Đakovu i Lipiku gdje je više zaposlenih nego konja.

- Ministarstvo broji približno 900 ljudi, rekla je Vučković.

Marin Mandarić, HDZ-ov zastupnik iz Đakova, dodao kako je u ergelama 30-ak zaposlenih, a broj konja u njima desetak puta viši.

Zaštita izraza prošek

Vučković je opetovala kako Hrvatska ima pravo ustrajati na zaštiti izraza prošek.

- Imamo dokaze da se desertno vino spominjalo još u 16. stoljeću, odgovorila je Marku Milanoviću Litri (HS) koji se zanimao u kojoj je fazi hrvatski zahtjev za zaštitu prošeka?

Zahtjev za zaštitu izraza prošek podnesen je 2013., nakon sedam godina Europska komisija procijenila je da sadrži potrebne elemente za korak dalje, a takav je korak je na talijanskoj strani iznjedrio negativne reakcije zbog prosecca, kazala je.

Navela je i da je izrada Strategije, odnosno sporazum sa Svjetskom bankom, koji joj je prethodio, vrijedio 2, 5 milijuna eura, dok je sama Strategija plod Ministarstva.

 HDZ-ovi zastupnici redom su hvalili Strategiju uvjeravajući da će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, važnim su označili snažniji doticaj sa turističkim sektorom i rast proizvođačkih organizacija.

- Tri su stvari presudne, iz sirovinske prijeći u proizvođačku fazu, odgovoriti na izazov klimatskih promjena, osnažiti udruživanje, jer samo nam je 0, 24 posto poljoprivrednika udruženo, istaknuo je Goran Ivanović (HDZ).

Ciljevi strategije

Ministrica navodi kako ta strategija donosi viziju razvoja poljoprivrednog sektora u idućih 10 godina, utvrđuje razvojne potrebe, ciljeve, prioritete i aktivnosti kojima će se ostvariti strateški ciljevi poljoprivredne politike.

Strategija ima četiri cilja: povećati produktivnost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačati održivost i otpornost poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnoviti ruralno gospodarstvo i unaprijediti uvjete života u ruralnim područjima te poticati inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Ministrica ističe i kako Strategija poljoprivrede do 2030. prepoznaje potencijale za razvoj poljoprivredne proizvodnje u smjeru proizvoda viših dodanih vrijednosti te komplementarnih aktivnosti na ruralnom području poput turizma, usluga biogospodarstva, bolje povezanosti s prehrambenom industrijom, digitalizaciju.

Osnovni joj je zahtjev učinkovitije korištenje javnih novčanih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj. Naglašava i kako će se mjere poljoprivredne politike u najvećoj mjeri financirati iz proračuna EU za poljoprivredu i državnog proračuna.

- Do 2027. Hrvatskoj je iz proračuna EU dostupno oko pet milijardi eura, odnosno procijenjeno je da će do 2030. za provedbu ciljeva i prioriteta Strategije poljoprivrede do 2030. biti utrošeno 7,5 milijardi eura, kaže ministrica poljoprivrede.

- Osobito je važno povećati produktivnost, poticati poljoprivredna gospodarstva, posebice male i mlade poljoprivrednike, u tom pogledu uz nacionalna sredstva bit će nam važno i pet milijardi eura iz EU fondova, ističe premijer Andrej Plenković.