Sabor o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države

Sabor raspravlja o prijedlogu novog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, koji premijer ocjenjuje zaglavnim kamenom politike fiskalne i funkcionalne decentralizacije. Prijedlog zakona zastupnicima je predstavio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.  

Tko upravlja planinarskim objektima?

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da će Vlada i dalje upravljati planinarskim objektima osim u dijelu gdje se oni nalaze u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Time je odgovorio Urši Raukar-Gamulin (Klub Možemo!) koja je prije početka rasprave traženjem stanke pozdravila vladino odustajanje od novog modela gospodarenja planinarskim domovima ocjenjujući kako je njezina stranka time uspjela spasiti te domove od "nerealne i sumanute komercijalizacije".

Bačić je kazao da na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode postoje javne ustanove koje brinu o svim nekretninama u vlasništvu RH i time će i dalje nastaviti. Navevši kako je država vlasnik 40 planinarskih objekata, pojasnio je kako su željeli konstatirati kako njima upravlja npr. planinarski savez ili udruga bez naknade upiše u registar. 

- Samo smo htjeli da taj proces utvrđivanja pojedinog planinarskog objekta, njegovog statusa, tko njime upravlja i tko ga koristi i sl. provede npr. gradonačelnik Zagreba a ne ministar prostornog uređenja i državne imovine. To je bila naša intencija i tako će ostati i dalje, rekao je. Dodao je i da će dijelom daljnje decentralizacije, pored planinarskih objekata, biti obuhvaćeni i kampovi, neprocijenjeno građevinsko zemljište, rezidencijalni objekti i drugo.

Decentralizacija i upisi u registar

Bačić je naveo kako će se sada prijedlogom zakona određeni poslovi, koji su do sada bili isključivo u nadležnosti Vlade i ministarstava, prepuštaju na razinu županija i gradova tj. na 21 grad sjedišta županija te na četiri grada - Veliku Goricu, Vinkovce, Kaštela i Pula.

Naveo je i kako financijska decentralizacija podrazumijeva da će se sredstvima uprihođenima od raspolaganja državnom imovinom raspolagati tako da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čije se području nalazi pojedina nekretnina.

Bačić je kazao i kako u ovom trenutku u njegovom ministarstvu je u rješavanju ukupno 43.356 predmeta. Također, među inim, u internom Registru ministarstva upisano je 6.206 stanova ukupne površine 283.188 četvornih metara, 5067 poslovnih prostora ukupne površine 439.513 četvornih metara, 20.665 čestica, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta 40 planinarskih objekata.

Brojne replike i upravljanje praznim državnim stanovima

Tijekom brojnih replika HDZ-ovi zastupnici hvalili su decentralizaciju upravljanja državnom imovinom kako bi se učinkovitije rješavali imovinsko-pravna pitanja radi realizacije niza projekata dok je oporbu, među inim, zanimalo da li državne nekretnine na raspolaganju za upravljanje imaju 629 praznih državnih stanova.

SDP-ova Sanja Radolović upozorila je kako Državne nekretnine od 2016. godine nisu raspisale natječaj za njih, a Bačić je odgovorio da će kroz ovu godinu nastojati veliki broj stanova kojima upravljaju Državne nekretnine staviti u funkciju. "U deset mjeseci otkad sam na dužnosti uredili smo 156 stanova", odgovorio je Bačić.

Saborska oporba: Ministarstvo grca u problemima pa prebacuje odgovornost

Prijedlog novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama ide u smjeru prebacivanja odgovornosti na općine i županije, te ne adresira konkretne probleme kao što je pitanje stambene politike, ocijenila je saborska oporba.

- Imamo više od 40.000 neriješenih predmeta, a godišnje ih se riješi 300 dok na njima rade tri djelatnika. Sve bi to sada navrat-nanos, pod okriljem decentralizacije, trebale preuzeti jedinice lokalne samouprave, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, istaknula je Sanja Radolović (Klub SDP-a) nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da strateško, učinkovito i tržišno usmjereno raspolaganje državnom imovinom cilj novog zakona, s naglaskom na politiku decentralizacije.

Damir Spajić (Klub Domovinskog pokreta) ocijenio je da je cilj novog prijedloga povećanje šume propisa "kako bi se nastavile koruptivne prakse upravljanja državnom imovinom". Takvoj ocijeni su se priključile Darija Orešković i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a, SSIiPa) naglasivši potrebu popisa državne imovine i transparentnije upravljanje državnom imovinom.

Dosadašnji sustav stavljao je prevelik pritisak na lokalnu samoupravu pa je dobar smjer da se taj pritisak smanji, ocijenio je Tomislav Klarić (Klub HDZ-a) naglasivši da će novi zakon pridonijeti kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom.

Zastupnici su se u raspravi dotaknuli i stambene politike. Od 2016. nisu provođeni natječaji za javni najam stanova, rekla je Sanja Radolović (SDP) komentirajući rad Državnih nekretnina. Na pitanje javnog najma stanova i manjka stambene politike osvrnula se i Sandra Benčić (Klub Možemo!) naglašavajući da u prijedlogu zakon iznova izostaje prebacivanja stambenih nekretnina u stambeni fond.

- Zašto ako dokazano nemamo kapaciteta ni na jednoj razini za vođenje zasebne stambene politike dodjeljujemo zemljišta, ali ne dodjeljujemo i stanove pod uvjetom da su dio javnog fonda i da moraju ići u natječaje?, upitala je.

Naglasila je da se stanovi daju Državnim nekretninama na upravljanje koji te stanove prodaju i ne stavljaju ih pod stambeni fond.

- Prodan je 61 stan koji je u vlasništvu države i to uz prosječnu cijenu za cijeli stan od 34.000 eura, upozorila je Benčić.

Oporba o gospodarenju planinarskim domovima

Uoči rasprave o prijedlogu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Hrvatske, oporba je pozdravila odustajanje od gospodarenja planinarskim domovima ali i upozorila na neučinkovitost i netransparentnost trenutnog upravljanja imovinom.

- Pozdravljamo drukčiji način razmišljanja o upravljanju državnom imovinom. Ovo je vladino priznavanje o neučinkovitosti trenutnog centraliziranog sustava upravljanja državnom imovinom. Država ne zna kojom imovinom raspolaže i ne vjeruje sama sebi. Gradovi i općine moraju autonomno upravljati svojom imovinom osim onih koje su državi neophodne za sigurno funkcioniranje, kazao je Emil Daus (Klub IDS-a).

I Damir Bajs (Klub Fokus i Reformist) ocjenjuje kako je država odlučila da nije najbolji gospodar svoje imovine. Upitnim, međutim drži raspodjelu sredstava u novom prijedlogu prema kojem država, bez bilo kakvih troškova dobiva 60 posto ukupnosti prihoda.

Dalija Orešković (Klub GLAS, Centar i SsIP) ukazala je da u prijedlogu ne postoje rješenja za probleme korupcije. Dok se ne napravi popis imovine i vidi tko njome i kako upravlja, samo se kvarnim političarima daje da koriste moć u svoje svrhe, dodala je.

Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati) i Urša Raukar-Gamulin (Klub Možemo!) pozdravili su vladino odustajanje od novog modela gospodarenja planinarskim domovima. Planinarska infrastruktura ne može biti komercijalno eksploatirana, istaknuo je Hajduković. Ponovila se ista priča kao i sa Zakonom o pomorskom dobru. Spasili smo zajedno plaže tako i domove od nerealne i sumanute komercijalizacije, rekla je Raukar-Gamulin.

U nastavku tjedna Sabor će raspraviti još nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima i prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku u prvom čitanju kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.