08:12 / 24.02.2021.

Autor: HRT/Hina

U Saboru o izvršenju proračuna za 2019. i riječkom kafiću

Sjednica Hrvatskog sabora

Sjednica Hrvatskog sabora

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Zastupnici Hrvatskog sabora razmotrili su Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, a u raspravi je upozoreno da je Državni ured za reviziju za taj Godišnji izvještaj izrazio uvjetno mišljenje.


Zamjenica glavnog državnog revizora Nediljka Rogošić rekla je da je revizijom, između ostalog, utvrđeno da prijenosi sredstava između proračunskih korisnika državnog proračuna nisu pravilno iskazani na za to predviđenim računima Računskog plana proračuna, što je utjecalo na pravilnost iskazane strukture prihoda i rashoda. Pojasnila je kako prihodi i rashodi od prijenosa sredstava trebaju biti iskazani u istom iznosu, a rashodi od prijenosa sredstava veći su za 24.070.471 kuna od prihoda od prijenosa sredstava.

Izvijestila je i da su, u okviru rashoda za zaposlene, iskazani rashodi u iznosu 7, 815 milijardi kuna za plaće i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. S obzirom na to da su osnovne i srednje škole u najvećem dijelu proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ti rashodi su najvećim dijelom trebali biti iskazani u okviru rashoda za pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna.

Rogošić je rekla da su uočene nepravilnosti i u dodjeli potpore poslodavcima u iznosu 35,1 milijuna kuna koje propisuje Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Uz to, prihodi od konzularnih usluga iskazani su u iznosu izvršenih rashoda i izdataka iz sredstava ostvarenih iz konzularnih usluga pri čemu su prihodi iskazani za 20,6 milijuna kuna manje od stvarno ostvarenih.

Izvijestila je i da dio realiziranih tečajnih razlika te razlike proizašle iz primjene valutne klauzule, nastalih iz transakcija u vezi s javnim dugom, nisu evidentirane na način propisan Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, što je utjecalo na iskazanu visinu prihoda, rashoda, izdataka te razliku prihoda i rashoda državnog proračuna.

Napominjući kako se neke nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu, Martina Grman Kizivat (klub zastupnika SDP-a) rekla je da bi državni proračun, kao i njegovo izvršenje, trebali biti, ako ne besprijekorni, barem s manje nedostataka. 

Marin Mandarić
(klub zastupnika HDZ-a) rekao je kako uvjetno mišljenje ne znači da je proračun nezakonito izvršavan, već su dana mišljenja da neke stvari nisu najpravilnije iskazane u Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna RH za 2019. godinu ili ih je trebalo drugačije evidentirati. 

Rasprava o Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2019. godinu 

U raspravi o Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna RH za 2019. vladajući su isticali pozitivne rezultate, a oporbeni tvrdili kako je korona-kriza pokazala da je sve to bilo na "krhkim nogama".

- Proračunska 2019. godina bila je četvrta u nizu u kojoj je javni dug u BDP-u smanjivan te treća u nizu u kojoj je ostvaren proračunski višak, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Naveo je da je suficit u državnom proračunu u 2019. godini bio 1,553 milijarde kuna tj. 0,4 posto BDP-a. Pri tome, poručio je, suficit bi bio i veći da nisu morali isplatiti drugu polovicu protestiranih jamstava za brodogradilište Uljanik od oko dvije milijarde kuna.

Vezano uz rashodovnu stranu proračuna, Marić je rekao da je on bio u iznosu od 139,9 milijardi kuna, a na njegovo povećanje u odnosu na 2018. godinu od 7,9 posto utjecalo je pitanje iskoristivosti europskih fondova, povećanje mirovina te povećanje rashoda za zaposlene. Javni dug u BDP-u krajem te godine bio je na 73,2 posto BDP-a. Da nije bilo koronavirusa, mi bi krajem prošle godine javni dug doveli na razinu unutar 70 posto. Na žalost, zbog koronavirusa javni dug nam je prošle godine značajno rastao preko 86 posto BDP-a, kazao je.

Podsjećajući da je 2019. godina bila treća godina primjene trećeg kruga jedinstvene porezne reforme, Marić je rekao da je porezno rasterećenje imalo pozitivne refleksije na gospodarsku aktivnost, zapošljavanje, potrošnju i plaće te ostvarenje prihodne strane proračuna. Podsjetio je i da su te godine snižene stope PDV-a sa 13 posto na pet posto za svježe meso, svježu ribu, voće, povrće, jaja, lijekove i dječje pelene.

Napominjući kako je apsurdno da se sada raspravlja o izvršenju proračuna za 2019. godinu, Anka Mrak-Taritaš (Kluba zastupnika Centra i GLAS-a) rekla je da nas "ovaj povratak u 2019." vraća u neki paralelni svijet i ono nas uvjerava da je sve bilo najsjajnije moguće. S ve što je trebalo rasti - raslo je, a sve što je trebalo padati - padalo je, kazala je. No, dodala je, to se sve pokazalo da je bilo "krhkim nogama" jer se u prošloj godini sve što se planiralo na razini prihoda i rashoda u proračunu "okrenulo naglavačke" zbog teške krize u koju smo ušli zbog pandemije koronavirusa.

Upozorivši kako će 2021. godina biti izazovna, Boris Lalovac (klub zastupnika SDP-a) rekao je kako u Hrvatskom saboru što prije od Vlade očekuju plan oporavka, kako će se financirati turistička sezona ako banke uskrate financiranje gospodarstva te što će biti s hrvatskim građanima kada od travnja ili svibnja krene naplata rata kredita i sl.

Hrvoje Zekanović (Klub hrvatskih suverenista), za razliku od Lalovca, izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska ne ispunjava uvjete za uvođenje eura jer nam je visina javnog duga u BDP-u oko 86 posto. Kako je rekao, 2019. godina bila je "sjajna" jer su u njoj tekli "med i mlijeko", ovršeni išli na Havaje, blokirani u Australiju, a zapravo je bila "jad, bijeda i čemer".

Grozdana Perić (klub HDZ-a) istaknula je kako se - da u 2019. nisu ostvareni pozitivni rezultati - ne bi mogli ovako nositi sa sadašnjom pandemijom koronavirusa i posljedicama razornog potresa. 

Zastupnici su u povodu "Dana ružičastih majica" iznijeli svoja gledišta o vršnjačkom nasilju, nakon čega se prešlo i na nasilje odraslih, pri čemu se opet najžučljivije raspravljalo o tome kako SDP i HDZ tumače pojam verbalnog zlostavljanja i diskriminacije, u njihovu najnovijem obračunu izazvanom riječima vlasnika jednoga riječkog lokala koji je rekao da HDZ-ovci nisu poželjni u njegovu objektu.

Saborski zastupnik HDZ-a Mario Kapulica osvrnuo se na potez vlasnika kafića iz Rijeke upozorivši da se društveni odnosi ne mogu rješavati otvaranjem prostora za govor mržnje, a Arsen Bauk (SDP) ustvrdio da nije riječ o govoru mržnje ni diskriminaciji već o oštroj kritici vlasti.

Kapulica: Možda HDZ-ovce sutra neće puštati u dućane 

"AKo se nastavi politika podržavanja ne samo izjava nego i konkretnih akcija koje u hrvatsko društvo žele uvesti segregaciju, odnosno na predrasudama utemeljeno razdvajanje ljud,i ne bi me iznenadilo kada bi netko predložio da se u saborskom Poslovniku uvedu posebna pravila za one koji su prestali zasluživati uvažavanje njihova dostojanstva , a to su zastupnici HDZ-a, rekao je Kapulica u srijedu iznoseći stajalište Kluba HDZ-a.

Kapulica je napomenuo kako je već bilo predloženo da "HDZ-ovcima u crkvi treba uskratiti pričest", istaknuvši kako kako njihovu djecu "možda sutra netko neće primiti u dućan, ili će ih izbaciti iz tramvaja jer nisu predvidjeli mjesto za obojene, za obojene mržnjom koju netko usmjerava na njih i sve ono što je vezano uz HDZ".

Bauk: Premijer nas trola "monkey challengeom"

Arsen Bauk (Klub SDP-a) ocijenio je da slučaj ugostitelja iz Rijeke nije ni govor mržnje niti diskriminacija već kritika vlasti u vrijeme pandemije ustvrdivši da predsjednik Vlade i HDZ-a već tri dana provodi "monkey challenge i pokušava nas uvjeriti u nešto što ne stoji ".

Bauk  smatra kako nije u redu i nije ugodno reći da netko nije dobrodošao, ali da nije riječ o kaznenom djelu. I za potez portal Indexa ocijenio je da "nije dehumanizacija već također snažna i gruba kritika vlasti, ali ne do razine da nas premijer trola već nekoliko dana s monkey challengom.

"Ni u jednom od ovih slučajeva ne prepoznajem diskriminaciju niti išta što bi zahtijevalo reakciju pravne države, ustvrdio je Bauk i pozvao HDZ-ovce da, ako žele adekvatno reagirati na diskriminaciju, dođu na sastanak u Židovsku zajednicu o zabrani pozdrava ZDS.

Branko Bačić (HDZ) poručio je kako očekuju da sve demokratske stranke u Hrvatskoj osude govor mržnje, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozvao je sve da u sabornici izbjegavaju uvredljivo i diskriminirajuće govoriti o drugima jer, istaknuo je, ako se otvori tak put to je put bez povratka".

Zastupnik Marin Miletić (Most) izjavio je, osvrćući se na slučaj riječkog kafića, da se u javnost namjerno puštaju spinovi, odnosno "bacaju kosti" kako bi se građani bavili nebitnim, a ne bitnim stvarima kao što su iseljavanje i i katastrofalno demografsko stanje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!