Sabor o zakonima iz sektora poljoprivrede

Danas bi zastupnici u Hrvatskom saboru, nakon jučerašnjeg intenzivnog i burnog dana, trebali imati mirnije tonove, gdje će raspravljati o četiri zakonska prijedloga iz područja poljoprivrede. Ali teško da se neće izvan sabornice spominjati i ostavka ministra financija i opoziv ministra zdravstva. HRT-ova novinarka Tatjana Munižaba javila se za Vijesti HRT-a iz Hrvatskog sabora, kazavši kako će uskoro bivši ministar financija Zdravko Marić postati tema saborskih reakcija nakon njegove konferencije za medije, koja će se održati nakon sjednice Vlade.

Na konferenciji za novinare, Marić bi podrobnije trebao dati obrazloženje svoje ostavke. Ministar zdravstva Vili Beroš i dalje će ostati ministar, nakon jučerašnje rasprave u Saboru, a to će se potvrditi sutra iza deset sati kada je planirano glasovanje. Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je oporbi izravno rekao kako Beroš ima njegovu neupitnu potporu.

Treći ministar, ministar europskih i vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, također će ostati ministar nakon glasanja o iskazivanju povjerenja, odnosno iskazivanju nepovjerenju njemu, što je tražio desni dio oporbe, predvođeni Hrvatskim suverenistima.

To će biti zadnje glasanje do dvomjesečne stanke, sljedeći petak. A idući petak, 15. srpnja, budući ministar financija Marko Primorac postat će novi ministar, kada će i prisegnuti.

Oporba: Zakon o zdravlju životinja je nejasan i nečitljiv

Dio saborske oporbe ustvrdio je u četvrtak da je Vladin prijedlog zakona o zdravlju životinja nejasan i nečitljiv za krajnje korisnike. Vladin predstavnik to odbacuje i tumači da se njime zamjenjuje dosadašnji zakon i 59 pravilnika, a time i pojednostavljuju stvari.

Zakon je nejasan i nečitljiv, na to je upozoreno i u javnoj raspravi, pa treba ili pojednostaviti jezik samog zakona ili napraviti priručnik da se ljudima olakša, rekao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) u raspravi o tom prijedlogu.

I Davor Dretar (DP) pita hoće li se nadležno Ministarstvo poljoprivrede potruditi da zakon približi ljudima, jer je izuzetno nečitljiv i običnom čovjeku nerazumljiv.

Vladin predstavnik Šime Mršić to odbacuje. Tumači kako se predloženim zakonom nacionalno zakonodavstvo koje se tiče zdravlja životinja stavlja izvan snage, a time i 59 pravilnika, što će, kaže, smanjiti administrativni dio i pojednostaviti stvari.

Zdravlje životinja, precizirao je, uključuje iskorjenjivanje i kontrolu bolesti životinja, registraciju, označavanje, sljedivost životinja, promet životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla unutar EU te nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca.

Brčić: Trošak zbrinjavanja psa lutalice je 4000 kuna

I oporbeni i vladajući upozoravaju da se sve više općina i gradova suočava s problemom zbrinjavanja nečipiranih životinja lutalica koji su opasnost za prenošenje zaraznih bolesti.

Trošak zbrinjavanja jednog psa lutalice je oko 4000 kuna, pa je to veliki teret za lokalne jedinice, kaže Luka Brčić (HDZ).

Novost je, kaže Mršić, da će i skloništa za životinje, bilo da se radi o domaćim životinjama ili kućnim ljubimcima, biti moguće financirati iz Programa ruralnog razvoja što će olakšati općinama, gradovima i županijama da se što kvalitetnije skrbe o napuštenim životinjama.

Miro Bulj (Most) podsjeća kako se Sinj nedavno suočio da zbrinjavanjem napuštenih krava koje su živjele u neuvjetnim okolnostima.

Lokalna samouprava ih nije mogla preuzeti, jer je županija bila dužna imati jedno sklonište, kazao je Bulj, zanimajući se do kud se stiglo s povlačenjem sredstava, te je li se Splitsko-dalmatinska županija javila za ta sredstva.

Imamo intenzivnu komunikaciju sa županijama oko izgradnje skloništa, no još nije otvoren natječaj, pa se nisu ni mogle javiti za izgradnju skloništa, odgovara Mršić.

Hajduković i Vili Matula (ZLB) predlažu da se skrati rok za mikročipiranje pasa. Po prijedlogu, svi psi moraju biti označeni najkasnije 90 dana od dana štenjenja, no nema zapreke da taj rok bude 60 dana od dana štenjenja, kazali su.

Petir: Lani je lutalo 3850 goveda

Marijanu Petir (NZ) zanima zašto se u javnosti barata podatkom o 60.000 lutajućih goveda, kad ih je po podacima Uprave za veterinarstvo lani bilo 3850.

Mršić navodi kako broj lutajućih goveda čini jedan posto goveda (u prometu) na godišnjoj razini. Ako se zna da godišnje imamo 350.000 goveda u prometu, lutajućih je 3500-3600, kaže i precizira kako je brojka od 60.000 kumulativna, odnosno zbroj od 2003. godine.

No, na godišnjoj razini broj lutajućih goveda varira od 10-ak tisuća do lanjskih 3850, rekao je Mršić i naglasio da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo veterinarski pregled gospodarstava za što je ove godine izdvojeno 15-ak milijuna kuna.

Nadamo se uskoro cjelovitom pregledu kako bi imali realna prikaz stanja na terenu, rekao je Mršić.