Sabor podržao zabranu aroma u grijanim duhanskim proizvodima i prodaju maloljetnicima

Zabranu aroma u grijanim duhanskim proizvodima i zabranu prodaje maloljetnicima proizvoda koji sadrže nikotin, uključujući i nikotinske vrećice, saborski zastupnici su u četvrtak jednoglasno pozdravili, ali i upozorili da su potrebni daljnji iskoraci u prevenciji pušenja.

Ovo je dobar put prevencije, arome u duhanskim proizvodima doprinose povećanoj upotrebi, posebno kod mladih, ustvrdio je Mislav Herman (HDZ) u raspravi o izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih i srodnih proizvoda.

Upitao je mogu li se očekivati i neke dodatne zakonske i preventivne mjere koje će doprinijeti cilju generacije bez duhana.

Slično je zanimalo i Ivanu Kekin (Možemo!) koja je navela da u Hrvatskoj 38 posto odraslih puši dok ih primjerice u Sloveniji puši 19 posto.

Da je potrebno više pažnje posvetiti prevenciji naglasio je i Dalibor Paus (IDS).

Naravno da moramo zajedno s ovim propisom potencijalno donijeti novi zakon koji će još bolje definirati proizvode koji se svakodnevno pojavljuju na tržištu, odgovorila im je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, koja je u Saboru predstavila zakonske izmjene.

U izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2017. godine, kako je navela, spomenuto je 500 različitih duhanskih proizvoda, a danas ih na tržištu postoji do 30 tisuća.

- Ono što ostaje otvoreno pitanje su arome u svim drugim proizvodima koji nisu grijani duhanski proizvodi, očito je da tu imamo još posla, kazala je.

Prema zakonskim izmjenama, koje se donose po hitnom postupku kako bi se u hrvatsku pravnu regulativu uvela EU direktiva, grijani duhanski proizvodi s aromama koji se već nalaze na tržištu Hrvatske moći će ostati u maloprodaji do isteka zaliha, ali najkasnije 90 dana od dana stupanja na snagu zakona. Arome u tekućinama ostaju dozvoljene.

Petrov: (Most): Na liječenje pušača godišnje se troši više od 200 milijuna eura

Vladajući i oporba podržali su zabranu aroma u grijanim duhanskim proizvodima i zabranu prodaje maloljetnicima proizvoda s nikotinom, uključujući i nikotinske vrećice, a Mostov Božo Petrov upozorio je da Hrvatska godišnje na liječenje pušača troši više od 200 milijuna eura.

- U Hrvatskoj je više od milijun pušača, a na njihovo se liječenje godišnje troši više od 200 milijuna eura, rekao je Petrov.

- To je svake tri godine jedna respektabilna bolnica u Hrvatskoj, ustvrdio je.

Upozorio je da se on donosi po hitnom postupku kako bi se izbjeglo financijske sankcije iz Bruxellesa. Predloženi zakon smatra tek minimalističkim poručivši kako nam trebaju puno jače mjere te najavio da će ih predložiti njihov klub. Smatra da će se kaznama stvoriti sivo tržište i neće se navesti ljude da prestanu pušiti.

I Branko Kolarić (Klub SDP-a) smatra da se uvođenjem Direktive EU neće ništa supstancijalno promijeniti u prevalenciji pušenja i ovisnosti u Hrvatskoj. Pozvao je zakonodavce da se odupru proizvođačima sredstava ovisnosti i lobijskim pritiscima jer su alkohol, pušenje, debljina, nekretanje i usamljenost pet vodećih razloga zašto pobolijevamo i ranije umiremo.

- Treba jedna zajednička akcija za sve čimbenike rizika, a posebno ovisnosti, jer ne možemo odvojeno raditi ovisnost od pušenja, od alkohola i drugih supstanci, poručio je.

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je grijani duhanski proizvodi uz dodatak arome koje maskiraju miris i okus duhanskih proizvoda samo psihološki doprinose percepciji da oni nisu štetni za zdravlje. Ta percepcija, upozorio je, još je izraženija kod mladih koji se rjeđe informiraju o štetnosti proizvoda, a češće slijede nove i njima zanimljive trendove.

Naglasio je i da brojni zdravstveni stručnjaci upozoravaju na širenje te pošasti u školama gdje učenici koriste proizvode koji, zahvaljujući aromama, ne ostavljaju dojam da se radi o duhanu. Iznio je i podatak da je u Hrvatskoj zabilježen porast grijanih duhanskih proizvoda za više od 10 posto, a najviše je to prisutno kod mladih. Smatra da zabrana mora biti uparena sa sveobuhvatnim i kontinuiranim preventivnim intervencijama tj. edukacijama u školama, javnim kampanjama i sl.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) je kazala kako svaki peti građanin koji umre u našoj zemlji umre od bolesti povezanih s pušenjem. Uz to, 20 posto djece u dobi od 15 do 16 godina dnevni su pušači.

- To je rezultat rada deset godina vlasti Andreja Plenkovića, ustvrdila je.

Navela je i da Slovenija želi do 2040. doći do pet posto pušača, dok Hrvatska nema ciljeve kako smanjiti broj pušača. Uz to, godinama nemamo akcijski plan, a zadnji je bio donesen za vrijeme SDP-ove vlade za vrijeme od 2013. do 2016.

Za razliku od nje, HDZ-ov Mislav Herman rekao je da izmjene zakona idu u korak s našom nacionalnom strategijom do 2030. godine kao i da se izmjenama želi postići da do 2040. manje od pet posto stanovništva puši, a konačni cilj je "stvaranje generacije bez duhana".