07:16 / 16.11.2018.

Autor: D.M./HRT

Sabor o zaštiti od poplava i zakonu o otocima

Foto: PatrikMacek/PIXSELL

Foto: PatrikMacek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Sabor rad nastavlja raspravom o Prijedlogu zakona o zaštiti od poplava u slijevu rijeke Kupe. Na dnevnom redu je i konačni prijedlog Zakona o otocima.
Donošenjem Zakona o zaštiti od poplava u slivu rijeke Kupe godišnja ugroza stanovništva od poplava smanjit će se na tom području za čak 14 puta, a prosječne godišnje direktne i indirektne štete za 85 posto, istaknuo je ministar ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predstavljajući zakonski prijedlog kojeg su podržali i vladajući i oporba.

Kako je naveo, projekt procijenjene vrijednosti oko 900 milijuna kuna obuhvaća gradnju nasipa i drugih zaštitnih regulacijskih vodnih građevina na karlovačkom i sisačkom području te u Odranskom polju. Uključuje i gradnju pregrade Brodarci s pratećim objektima te prokopa Korana s pratećim objektima, a sufinancirat će se sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Izradi posebnog zakona, dodao je, pristupilo se kako bi se projekt realizirao u što kraćem roku te se do kraja 2019. očekuje odobrenje za projekt, a do kraja 2023. izgradnja regulacijske i zaštitne vodne građevine. Ne izgradi li se sustav zaštite od poplava štete mogu iznositi preko četiri milijarde kuna, upozorio je Ćorić.

Pomoći otocima ali i 'otocima na kopnu'

Hrvatskim otocima i tamošnjem stanovništvu treba pomoći, složili su se u petak i vladajući i oporba tijekom saborske rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o otocima, no iz redova oporbe primjedbe su upućivane na račun neriješenog pitanja alohtone divljači, uvođenja i financiranja otočnih koordinatora, a neki zastupnici s kontinenta pozivali su vladu da pomogne i 'otocima na kopnu'.

Ministrica Gabrijela Žalac istaknula je kako su 1244 naših otoka hrvatski biseri o kojima treba voditi računa. Na 19 naseljenih otoka 2011. zabilježen je, kazala je, rast broja stanovništva. "Uvjerena sam da će se predloženim mjerama učiniti otoke atraktivnim za život, poručila je Žalac. U otoke je, kazala je, od 2004. do 2017. uloženo 22 milijarde kuna. Europski fondovi su uložili 1,5 milijardu kuna za 64 otočka projekta. "Cilj zakona je usklađenje i koherentnost s europskom politikom, naglasila je ministrica.

Ključnim u novom zakonu označava se uvođenje pojmova otočani, otočnost te novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka. Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu. Zakon obuhvaća mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.

SDP: I otoci na kopnu trebaju pomoć

Otočanima svakako treba pomoći, istaknuo je SDP-ov Alen Prelec dodajući međutim da i otoci na kopnu trebaju pomoć. "O otocima i otočnoj populaciji treba brinuti, ali i Slavoniji, Baranji, Zapadnom Srijemu i cijeloj toj regiji pomoć je jako važna. Govorim o jasnim i ciljanim investicijama i pomoći. Unatoč namjerama koje vlada promovira, stanovništvo tamo odlazi. Pomozimo otocima na kopnu, suglasio se i SDP-ov Domagoj Hajduković.

Predlagatelj, i unatoč obećanjima, nije uvažio primjedbe stanovništva cresko-lošinjskog područja koji se tiče problema alohtone divljači na Cresu koja, tvrdi, ugrožava i sigurnost stanovnika i domaćih životinja i poljoprivrede, poručio je SDP-ov Željko Jovanović. Upozorio je kako je prije 15 godina na cresko-lošinjskom otočju bilo 25 do 30 tisuća ovaca, danas ih ima 12 tisuća, a divljih svinja pet puta više.

Zakon uvodi otočne koordinatore čiji će rad financirati Ministarstvo putem županijskih razvojnih agencija, a obavljali bi poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!