Sabor obilježio Crvenu srijedu i upozorio na progon kršćana

20.11.2026.

12:48

Autor: M.B./HRT

Crvena srijeda u Saboru
Crvena srijeda u Saboru
Foto: Patrik Macek / PIXSELL

U organizaciji zastupnice Marijane Petir u Hrvatskom saboru je u petak obilježena Crvena srijeda, međunarodna inicijativa papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji kojom se upozorava na progon kršćana u svijetu i poziva na zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja.

Prema podacima međunarodnih organizacija, svaki sedmi kršćanin u svijetu je progonjen. Hrvatska svoj doprinos daje stipendiranjem 35 mladih kršćana iz zemalja u razvoju. 

- Kršćani su danas najprogonjenija vjerska zajednica u svijetu - oko 400 milijuna naše braće i sestara su progonjeni. Problem postoji u čal 165 zemalja svijeta, rekao je mons. dr. sc. Nikola Eterović, nadbiskup i apostolski nuncij.

- Studirat ću poslovanje i ekonomiju s ciljem da su doma vratim sa znanjem potrebnim za osnaživanje mladih i obnovu našeg društva iznutra, rekao je Nafee Farah, tipendist iz Sirije.




Stipendije doprinos za ublažavanje progona


Kao dugogodišnja organizatorica obilježavanja Crvene srijede, Petir je istaknula da joj je cilj skrenuti pažnju javnosti, medija i donositelja odluka na razmjere progona kršćana i potrebu konkretnog djelovanja.

Prema izvješćima međunarodnih organizacija koje prate stanje vjerskih sloboda, kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu, naglasila je.

Organizacija Open Doors u izvješću za 2026. godinu navodi da se više od 388 milijuna kršćana suočava s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin u svijetu, upozorila je Petir.

Iako je naglasak Crvene srijede na progonjenim kršćanima, njezina je poruka univerzalna jer je sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja temeljno ljudsko pravo zajamčeno i Općom deklaracijom o ljudskim pravima, poručila je Petir.

Dodala je da hrvatski programi humanitarne pomoći i razvojne suradnje daju značajan doprinos ublažavanju posljedica progona.

O tim je programima govorio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, istaknuvši program Hrvatske za stipendiranje mladih kršćana iz zemalja u razvoju. Njime se mladim pripadnicima kršćanskih zajednica iz zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije omogućuje pristup visokom obrazovanju u Hrvatskoj.

35 stipendija


Program obuhvaća 35 stipendista iz Sirije, Pakistana, Palestine, Iraka, Nigerije, Nigera, Etiopije, Benina, Demokratske Republike Kongo i Indije, uključujući 13 novih stipendista iz 2026. godine, rekao je ministar.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner ocijenio je da smo mlada država, ali izuzetno zrela kada se radi o građanskim slobodama, međusobnom uvažavanju i vladinom angažmanu na transparentan način, osobito kad su u pitanju osjetljive teme ljudskih prava, vjerskih sloboda, mira, sigurnosti i stabilnosti.

- Samo međusobno uvažavanje, empatija i potreba za mirom mogu zaustaviti progone, nerazumijevanja i zastrašivanja, poručio je.

Skupu su se na hrvatskom jeziku obratili i stipendisti Nafea Farak iz Sirije i Musham Shahbaz iz Pakistana, pripadnici kršćanske zajednice progonjeni u svojim zemljama, uz poruku da Crvena srijeda podsjeća zajednice koje pate da nisu zaboravljene te da žele pomagati ljudima čiji se glasovi ne čuju.

Umirovljeni apostolski nuncij nadbiskup Nikola Eterović ustvrdio je da je vjerska sloboda jedno od temeljnih ljudskih prava, a ne privilegij.

Gotovo 5,4 milijarde ljudi živi u državama bez pune vjerske slobode


Upozorio je da je stanje vjerskih sloboda u svijetu zabrinjavajuće te naglasio kako, prema izvješću Religious Freedom in the World Report 2025 zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, gotovo 5,4 milijarde osoba živi u 65 država u kojima nema pune vjerske slobode, što čini 65 posto svjetske populacije.

Naveo je i podatke World Watch List 2026 organizacije Open Doors, prema kojima je u posljednjih 12 mjeseci zbog svoje vjere ubijeno 4849 kršćana, od kojih čak 93 posto dolazi iz subsaharske Afrike.

Izvještaj nevladine organizacije Opservatorij za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi za prošlu godinu dokumentira 2465 zločina i incidenata usmjerenih protiv kršćana diljem europskog kontinenta - najviše u Francuskoj (843), Ujedinjenom Kraljevstvu (624), Njemačkoj (337) i Austriji (134), dok se Hrvatska spominje sporadično, uglavnom kroz pojedinačne incidente vandalizma ili administrativne sporove", rekao je nadbiskup.

U Europi je zabilježeno 395 napada na pojedince, što predstavlja porast od 44 posto u odnosu na 2024. godinu, dodao je, naglasivši da se Sveta Stolica bori protiv svakog vjerskog fundamentalizma, kao i protiv zlouporabe vjere u političke svrhe.

Citirajući papu Lava XIV., rekao je da se rat nikada ne može voditi u ime Božje. Za nas vjernike, boriti se u ime religije zapravo znači napadati samu religiju. Ne postoji sveti rat, samo je mir svet, rekao je.

Petir je u Saboru okupila predstavnike vjerskih zajednica, državnih institucija, akademske zajednice, medija i civilnog društva kako bi zajedno poslali poruku protiv vjerske netrpeljivosti, a u prilog slobodi savjesti, međureligijskom dijalogu, mirnom suživotu i poštovanju ljudskog dostojanstva.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!