01:04 / 12.12.2019.

Autor: HRT/Hina

Sabor: Rasprava o Zakonu o pijetetu Vukovara

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Zakonom se definiraju mjesta, razdoblje i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, osniva se i posebno tijelo u kojem će biti predstavnici relevantnih državnih institucija i branitelja.
Pretposljednji dan jesenskog zasjedanja Hrvatski sabor počeo je raspravom o Prijedlogu zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Njime se definiraju mjesta, razdoblje i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, osniva se i posebno tijelo u kojem će biti predstavnici relevantnih državnih institucija i branitelja, a pratit će provedbu zakona i predlagati razvojne mjere za vukovarsko područje.

Vladin prijedlog da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta ne rješava nijedan ključni problem toga grada i ima predizbornu svrhu, smatra saborska oporba, dok su iz HDZ-a odbacili te teze, a ministar Tomo Medved poručio je kako Vlada pitanje Vukovara rješava cjelovito.

- Apsolutno odbijam tezu da je zakon vezan za bilo kakav oblik kampanje, rekao je ministar hrvatskih branitelja te podsjetio kako je Vlada još prije tri godine poručila da će donijeti zakon koji će vukovarsko područje definirati kao mjesto posebnog pijeteta. Vukovar '91 nije samo prošlost, nego i budućnost Hrvatske, istaknuo je Medved. Smatra kako se predloženim zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti.

- Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga prepoznajemo potrebu za proglašenje vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijetata, rekao je ministar u Hrvatskom saboru.

Miro Bulj (Most) ustvrdio je da se Vukovar koristi "isključivo i samo kao predizborno gorivo", da se zakonom ne rješavaju njegovi ključni problemi, pitanje dvojezičnosti i činjenica da zločinci još hodaju slobodno. Zatražio je da u zakon uđe pojam velikosrpske agresije. Nemamo ništa protiv ćirilice kao pisma, no "činjenica je da se pod njom klalo i palilo, izjavio je zastupnik, pitajući se zašto vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je na pod bacio ćirilični statut grada, sada nema primjedbi.

Hrvoje Zekanović (Hrast) zatražio je jasan odgovor na pitanja - rješava li se zakonom pitanje dvojezičnosti i hoće li njime biti zadovoljan i Marijan Živković, otac dvojice poginulih branitelja, kojemu se sudilo zbog razbijanja dvojezičnih ploča.

Ministar im je odgovorio kako su u izradi zakona sudjelovale udruge s područja Vukovara, gradonačelnik te kako je u nekoliko navrata i sam razgovarao sa Živkovićem.

Nezavisni zastupnik Tomislav Panenić u zakonu ne vidi ništa novoga što već ne postoji u Vukovaru, osim Vijeća za domovinski pijetet. Upitao je postoji li mogućnost, s obzirom na odredbu da se tijekom dolaska strane delegacije ističe zastava te države, istakne i zastava Srbije, ako dođe Aleksandar Vučić.

- Zastava na Memorijalnom groblju diže se kad dolazi delegacija koja odaje počast stranom dragovoljcu koji je branio Hrvatsku, uzvraća Medved.

Gordan Maras (SDP) smatra da bi u zakonu trebalo stajati da se pitanje Vukovara i njegove tragedije isključi iz predizbornih kampanja i pozvao HDZ da prigodničarski ne poteže pitanje Vukovara.

Oporbene tvrdnje odbacio je Josip Đakić (HDZ) koji za zakon kaže da dolazi u pravo vrijeme i kako će doprinijeti da se žrtve spominju s dužnim pijetetom, a mjesta stradavanja primjereno obilježavaju.

- Proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog pijeteta stvaramo pravni okvir za posebni, nacionalni status ovoga grada, kazala je Marijana Balić (HDZ), ističući da Vukovar zaslužuje posebnu pažnju kako bi postao gradom poželjnim za život.

Punu podršku zakonu daje i Klub stranke rada i solidarnosti jer, kako navodi Kažimir Varda, Vukovar ima simboličko, prijelomno, sudbonosno mjesto u hrvatskoj povijesti, simbol je otpora i zajedništva.

- Pijetet se ne da zakonski određivati, uzvraća Nenad Stazić (SDP), koji tvrdi da je korist od zakona "ravna nuli", da ima predizbornu svrhu, da već postoji zakon o obnovi i razvoju Vukovara iz 2001. kad je premijer bio SDP-ov Ivica Račan.

- Od Vukovara radite mauzolej, grobnicu, poručio je Srazić vladajućima i dodao kako je Vukovar duboko podijeljen, ljudi mu iseljavaju. Pobjegli su od vaših mjera i pomoći, rekao je i upitao vladajuće zašto ne naprave moderan, otvoren grad, zar su žrtve Škabrnje i Nadina manje bitne od vukovarskih. 

I Bojan Glavašević (Klub HSU/Snaga/nezavisni) drži da Vukovar ne treba biti mauzolej, nego hram života, te izražava bojazan da mu domovinski pijetet neće donijeti budućnost, nego ga vratiti u prošlost.

- Vukovar dijeli sudbinu Hrvatske, ako je u njoj dobro i Vukovaru će biti, ako želite da mu bude bolje nemojte ga stavljati pod stakleno zvono, dajte mu da živi život ostatka države, on je snažniji nego mislite, poručio je Glavašević vladajućima.

I Goran Beus Richembergh (Glas) upozorava da je unatrag pet godina, od prošlih predsjedničkih izbora, iz grada iselilo tri i pol tisuće ljudi.

Prema predloženom zakonu područjima posebnog domovinskog pijeteta određuju se Vukovar i naselje Bogdanovci. Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru središnje je mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta. Dani posebnog pijeteta uključuju dane od 17. do 21. studenoga, a zakon predviđa osnivanje Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, koje će činiti predstavnici 17 nadležnih institucija, tijela i udruga iz Domovinskog rata.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!