Saborska oporba ponovila je nezadovoljstvo uvođenjem alternativnog mirovinskog fonda s garancijom države, pitajući hoće li novci od mirovina završiti kod Pavla Vujnovca, dok su vladajući isticali kako je cilj mirovinske reforme povećati prinose obveznih fondova i buduće mirovine.
Državni tajnik u Ministarstvu rada , mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, predstavljajući u ponedjeljak prijedloge izmjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu, istaknuo je da je osnovni cilj jačanje drugog i trećeg stupa i povećanje prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.
Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Mini mirovinska reforma, uz ostalo propisuje obveze ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
Vidiš naglašava da alternativni investicijski fondovi već postoje u Hrvatskoj i mirovinski fondovi u njih ulažu. To nije ništa novo i riječ je o standardnom obliku ulaganja, rekao je.
Oporba: Alternativni investicijski fond s garancijom države ne postoji nigdje u svijetu
Oporba, međutim smatra da se radi o fondu riskantnog kapitala koji ne bi trebao biti dio mirovinske reforme, navodeći da takav alternativni investicijski fond s garancijom države ne postoji nigdje u svijetu. Pita i hoće li ti novci završiti kod tajkuna Pavla Vujnovca koji će njime kupiti Fortenovu.
Alternativni investicijski fond osniva se kako bi se mirovinama hrvatskih građana ponovno financirali projekti tajkuna Pavle Vujnovca, kazao je
Nikola Grmoja (Most).
Damir Bajs (Fokus) ustvrdio je da će tim fondom upravljati vjerojatno HDZ-ovac i da će raspolagati s oko milijardu eura, a da Vlada to forsira vjerojatno zbog refinanciranja i spasa Fortenove.
- Radi se o presedanu u svijetu, osnivanjem ovakvog fonda HDZ-u se daje financijski izdašan model proširenja klijentelističkog koruptivnog modela upravljanja, ocijenila je
Natalija Martinčević (Reformisti).
Puljak amandmanom želi zabraniti alternativnom fondu da ulaže u Hrvatsku
Marijana Puljak (Centar) drži da je je riječ je o prikrivenoj državnoj subvenciji. I ona tvrdi da će ti novci završiti kod Vujnovca koji uskoro izlazi na burzu i da će time kupiti Fortenovu. Zbog toga je najavila amandman da se zabrani alternativnom investicijskom fondu da ulaže u Hrvatsku.
Gdje u svijetu postoji takav alternativni investicijski fond s državom garancijom, upitala je Puljak državnog tajnika na što je on poručio kako činjenica da imamo nešto specifično u Hrvatskoj nije loše.
- Ako nema drugih država koje to imaju možda će nakon ovih zakonskih izmjena osnovati takav fond , kazao je Vidiš, istaknuvši kako ga osobno zanima interes hrvatskih građana.
Davor Bernardić (Socijaldemokrati) podsjetio je da su mirovinski fondovi na Agrokoru izgubili skoro milijardu kuna.
- Ima razloga za sumnju kada ovakav prijedlog dolazi u zadnjim minutama mandata, pred izbornu godinu, rekao je.
Hoće li biti izvanredne sjednice?
Glasovanjem u petak Sabor završava jesensko zasjedanje. Prije toga zastupnici će raspraviti o još 17 točaka dnevnog reda. Već dulje se govori o mogućoj izvanrednoj sjednici Sabora. Šanse za to su, kaže novinarka
Tatjana Munižaba 50:50.
- Razgovarala sam o tome s najmjerodavnijom osobom koja kaže da je na dnevnome redu 'mnogo, mnogo neraspravljenih točaka, ali će konačnu odluku o mogućoj izvanrednoj sjednici koja bi mogla potrajati do Božića - donijeti do kraja tjedna', kazala je.
Na dnevnom redu je više od 200 neraspravljenih točaka dnevnog reda, a neke se vuku i godinu, dvije. Iskustvo mi govori da će pitanje izvanredne sjednice Sabora ovisiti o ovotjednoj sjednici Vlade i tome hoće li Vlada u saborsku proceduru uputiti zakonske prijedloge koji bi na snagu trebali stupiti s 1. siječnja slijedeće, superizborne godine, dodala je Munižaba.