Novim Zakonom o otocima unapređuju se sadašnje mjere i donosi niz novih za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs.
Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog.
Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.
Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, izjavila je ministrica.
- Cilj je omogućiti povezivanje otoka sa susjednim otocima, odnosno kopnom, tijekom cijele kalendarske godine, rekla je Mikuš -Žigman.
Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom.
Iako je više od 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica te dodala da godišnje oko 5000 otočana koristi tu mjeru.
- Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, rekla je Mikuš-Žigman.
Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele nepovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje drugih načina vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda.
Programom Hrvatski otočni proizvod do autohtonih proizvoda
Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda te sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.
Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva i poduzetništva. Tako se zadržava mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.
- Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe ulaganjem u infrastrukturu, stambenim zbrinjavanjem medicinskog osoblja te poboljšanjem materijalnih prava, rekla je ministrica regionalnog razvoja.
- Otoci su naš vrijedan resurs o kojem treba brinuti i upravo odredbama novog zakona predlažemo to činiti, rekla je Mikuš-Žigman.