Zastupnici podržali tri zakona kojima se proširuje popis bolesti povezanih s azbestom

Saborski zastupnici podržali su tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu, kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a time i pravo na novčanu naknadu, jer je azbest izrazito opasna kancerogena tvar.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da sve vrste azbestnih vlakana izazivaju ozbiljnu opasnost za zdravlje i bilo koja zgrada sagrađena prije 2000. godine može ga sadržavati.

- Ako je u dobrom stanju azbest je siguran sve dok se materijal ne ošteti i u zraku dospiju njegova vlakna, kazala je.

Zakoni se usklađuju s EU Direktivom od 22. studenog 2023. o zaštiti radnika od rizika povezanih sa izlaganjem azbestom na radu kojom je azbest određen kao izrazito opasna kancerogena tvar te, prema europskoj statistici profesionalnih bolesti, predstavlja uzrok raka povezanih s radom u čak 78 posto slučajeva.

Ministrica je upozorila da od trenutka izlaganja do samog početka bolesti može proći prosječno do 30 godina.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu proširuje se popis bolesti na maligne tumore jajnika, maligne tumore probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma), a i izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu proširuje se popis profesionalnih bolesti za koje se radnicima priznaje pravo na novčanu naknadu temeljem odštetnog zahtjeva.

- To, navela je Hrstić, uključuje maligne tumore probavnog sustava, maligne tumore dišnog sustava te maligne tumore jajnika. Uz to, izmjenama zakona mijenja se način isplate novčane naknade tako da se umjesto dosadašnje obročne isplate kroz razdoblje od tri godine propisuje jednokratna isplata cijelog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva, kojeg osniva Vlada RH.

Hrstić je navela i da se prijedlogom Zakona o listi profesionalnih bolesti utvrđuje proširena lista profesionalnih bolesti koje uključuju rak probavnih organa, rak jajnika te profesionalne bolesti uzrokovane izlaganju azbestu. Izmjenama se uspostavlja i pravna osnova za priznavanje svih relevantnih profesionalnih bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu, čime se omogućuje oboljelim radnicima ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Hrstić: U ovom trenutku nemamo povećanje broja oboljelih od karcinoma jajnika ili probavnog sustava

Ivicu Baksu (NPS) zanimalo je što će biti s onim radnicima koji su bili izloženi azbestu prije 20 ili 30 godina i nemaju potrebnu dokumentaciju jer su tvrtke nestale, a mjerenja izloženosti nikada nisu bila provedena.

 Ministrica je odgovorila je da se kroz anamnestičke podatke i druge podatke to može dokazati na Povjerenstvu za rješavanje odštetnih zahtjeva.

Mislav Herman (HDZ) pitao je da li se očekuje proširenje liste profesionalnih zloćudnih bolesti, a Hrstić je odgovorila da je dobro što se azbest više ne koristi kao prije.

No, kod svake priznate profesionalne bolesti prati se broj oboljenja te će se onda kroz registar za rak jasno upisivati da se radi o bolesti karcinoma jajnika ili probavnog sustava koja je neposredno uzrokovana azbestom.

HDZ-ovog Marina Piletića zanimalo je imamo li smanjenje oboljelih od azbesta pri čemu je Hrstić rekla da u ovom trenutku nemamo povećanje broja oboljelih od karcinoma jajnika ili probavnog sustava. No, sada kad su te bolesti u uvrštene na listu profesionalnih bolesti, pratiti će se hoće li se povećati broj oboljelih.

SDP-ova Marija Lugarić upozorila je da se upravo iz zgrade Vjesnika koja je izgorjela u požaru uklanja 50 tona azbesta te ju je zanimalo gdje će taj izrazito opasni materijal završiti.

Ministrica joj je odgovorila da nema informacije koja će biti lokacija, ali ne sumnja da će azbest biti zbrinut kako treba da ne šteti građanima niti ikome drugom.

Paus: Bilo bi dobro da javnost zna koju metodu koristimo za zbrinjavanje azbesta

Tijekom rasprave zastupnici su pozdravili predložene zakone, ali su oporbeni zastupnici upozoravali na problem zbrinjavanja azbesta u okolišu i drugdje.

Osvrćući se na problem azbesta prilikom rušenja zgrade Vjesnika, Branko Kolarić (Klub SDP-a) smatra da kod rušenja, osim radnika koji su blizu, građani ne bi trebali biti zabrinuti jer ne postoji opasnost od azbesta.

- Zavod za javno zdravstvo prati lebdeće čestice i trenutno oko Vjesnika nema ništa što bi bilo u crvenom, kazao je.

Naveo je da su iz predloženih zakona ispuštene supruge radnika tvornica azbesta koje su prale njihovu odjeću dugi niz godina i s kojih su letjela azbestna vlakna. No, neke od njih su dobile rak jajnika, ali nisu obuhvaćene zakonom.

I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da se azbest sa zgrade Vjesnika uklanja promptno dok se u Drnišu, u bivšoj vojarni Trbounje, azbest uklanja desetljećima.

Naveo je da je na svakom rebalansu proračuna amandmanima tražio sredstva za sanaciju azbestnih ploča koje su se urušile na 20 hangara, a sanacija nikako da krene. Sada, naveo je, postoji plan sanacije tih azbestnih ploča koji bi trebao biti gotov do lipnja ove godine.

- Mi moramo na jednaki način pristupati problemima. Nisu manje važni ljudi u Drnišu nego u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i slično, rekao je.

Ne sumnjajući da će se azbest sa zgrade Vjesnika ukloniti po svim propisima, Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a) upitao se na koji način i kojom tehnologijom će on biti zbrinut.

Smatra da bi bilo dobro da javnost zna koju metodu mi koristimo za zbrinjavanje azbesta.