13:06 / 16.02.2022.

Autor: HRT/IMS/J.L.

Sabor: Strukovno obrazovanje uskladiti sa tržištem rada

Sjednica Sabora

Sjednica Sabora

Foto: HTV / HRT

Sabor je radni tjedan otvorio raspravom o izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju kojima se definira učenje temeljeno na radu i gdje se ono može odvijati - u školi, kod poslodavca ili u regionalnom centru kompetentnosti. Obrazložio ih je Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Saborski zastupnici nisu sporili da strukovno obrazovanje treba bolje uskladiti sa potrebama tržišta rada, no dio ih dvoji hoće li se to postići izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju koje, ističu, ne daju jasne odgovore na neka pitanja.

Takvo je pitanje mentorstva kod poslodavca, pa Miroslava Škoru (Klub Za pravednu Hrvatsku) zanima tko bira mentora učenicima na praksi, tko plaća njegovo obrazovanje.

- Mentora bira poslodavac, a njegovo daljnje obrazovanje neće biti trošak za poslodavca, plaćat će se kroz sustav Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih, rekao je Vladin predstavnik Tomislav Paljak u saborskoj raspravi i objasnio da će mentor morati položiti ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

- U Austriji, koja ima dugu praksu mentorstva, poslodavac bira mentore, a država ih financira, postoji kompetencija među poslodavcima, bolji su oni sa više certificiranih mentora, dodao je Marko Pavić (HDZ).

- Sa rakursa poslodavaca, mnogi nisu skloni uzimati učenike na praksu kad ih moraju plaćati, iako su učenici bijedno plaćeni, kazala je Katarina Peović (RF), dok je Marijana Puljak (Centar) pozvala da se poradi na kvaliteti praktične nastave.

- Tu nastavu treba povećati, istaknula je zastupnica i upitala razmišlja li se o tome da se praksa računa kao dodatno radno iskustvo.

- Imamo oko 300 ustanova strukovnog obrazovanja, sve se praske odvijaju ili u školama, ili kod poslodavaca, hoće li prema ovim izmjenama na svim područjima biti dovoljno licenciranih poslodavaca, odnosno mentora, pitao je Luka Brčić (HDZ).

Paljak mu je odgovorio da vjeruje da će motivirati poslodavce da šalju mentore na tu edukaciju.

Zastupnici su dotakli i pitanje stipendiranja strukovnih zanimanja.

Pavliček: Osam i pol tisuća učenika ostalo bez stipendija

- Što Vlada radi da motivira učenike da se upišu u obrtnička zanimanja, zanimalo je Marijana Pavličeka (HS) koji apostrofira da je Ministarstvo gospodarstva prije dva mjeseca ukinulo stipendije za obrtnička deficitarna zanimanja, pa je više od 8500 učenika ostalo bez njih.

- Izmjenama Zakona se prvi put žele uvesti jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija učenicima strukovnih programa, prijedlog je da se kriteriji utvrđuju uvažavajući potrebe gospodarstva i tržišta rada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, rekao je Paljak.

Krešu Beljaka
(HSS) zanimalo je planira li se ostaviti vjeronauk kao obvezni predmet za frizere i mehatroničare, ili pak povećati broj stručnih sati.

Državni tajnik protumačio je da je stvar kurikula kako će se nakon njegova donošenja razmotriti je li vjeronauk potreban u strukovnim zanimanjima.

Barbara Antolić Vupora (Socijaldemokrati) skrenula je pozornost na zastarjele udžbenike iz kojih uče budući zidari, tesari, a Paljak najavio kako uskoro slijede izmjene zakona o udžbenicima te će doći do promjena.


- Cilj je bolja usklađenost obrazovnog sustava sa tržištem rada te da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati u njemu i sudjelovati u razvoju društva, rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Uvodi se stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a provodit će ga povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, HGK-a i HOK-a.

Predviđeno je i mentoriranje kod poslodavca, utvrđuju se njegove obveze i uvjeti koje mora ispunjavati da bi bio mentor.

Pratite prijenos sjednice:

Zakon o sigurnosti na cestama 

Zastupnici će raspravljati i o Zakonu o sigurnosti na cestama koje su izazvale puno bure u javnosti jer bi slijedom njih liječnici prijavljivali privremenu nesposobnost svojih pacijenata da voze.

Obveza je liječnika da o tome upozori vozača, upozorenje evidentira u medicinskoj dokumentaciji i o tome obavijesti policijsku upravu ili policijsku postaju preko CEZIH-a, Centralnog informacijskog zdravstvenog sustava, objasnio je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predstavnici obiteljskih liječnika poručuju, međutim, da su im prioriteti privatnost i povjerljivost u odnosu sa pacijentom te ne žele biti dio represivnog sustava, osobe koje će nekome obustavljati vozačku dozvolu, bez mogućnosti odgode i žalbe.

Izmjenama, koje su u prvom čitanju, predlaže se i da se sa 500 na 1000 kuna poveća novčana kazna za neprilagođenu i nepropisnu brzinu zbog kojih je lani smrtno stradalo 99 osoba, odnosno 38% od ukupno stradalih 259 osoba.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!