09:00 / 30.09.2021.

Autor: B.A./Hina/HRT

U Saboru o novom zakonu o referendumu

Branko Bačić

Branko Bačić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Na današnjem dnevnom redu sjednice Hrvatskog sabora bila je samo jedna točka - prijedlog novog zakona o referendumu. Više od 40 zastupnika prijavilo se za raspravu o Vladinoj namjeri da, kako tvrdi, olakša provedbu referendumskih inicijativa. Pa se tako, među ostalim, rok za prikupljanje potpisa planira produljiti na 30 dana, a lokalna vlast morala bi bez naknade osigurati dovoljan broj mjesta za prikupljanje potpisa. Svi saborski klubovi slažu se da je institut referenduma nužno bolje urediti, ali razilaze se u tome - kako ga urediti!? 


Novi će zakon omogućiti da se glas građana bolje i jače čuje u demokratskom ozračju, ocijenio je Branko Bačić (HDZ), koji se nije suglasio s oporbenim tvrdnjama da su građanske, odnosno narodne inicijative bespredmetne jer nisu imale epilog u referendumu.

Godine 2009. sakupljen je velik broj potpisa oko Zakona o radu, referendum se, istina, nije održao, ali je Vlada u skladu s referendumskim pitanjem uskladila radno zakonodavstvo, dakle glas građana se praktično realizirao kroz izmjenu zakona, poručio je.

Nino Raspudić (Most) istaknuo je, međutim, da u razvijenim demokracijama zakon o referendumu služi da bi se on održao, a kod nas da bi se onemogućio. Bojim se da je i novi zakon na tom tragu, rekao je Raspudić, nezadovoljan što se ne predviđa mogućnost elektroničkog potpisivanja.

- Nema razloga da se ono ne uvede preko sustava e-građani, kazao je i ustvrdio kako je previsok prag od 10 posto potpisa ukupnog broja birača za raspisivanje državnog referenduma. U Švicarskoj, koja ima 7,3 milijuna stanovnika, dovoljno je 50 tisuća potpisa u sto dana, naglasio je.

Iako drži da je novi zakon "načelno" dobar, Dalija Orešković (Centar) upozorila je kako je propustio urediti elektronski način prikupljanja potpisa i elektroničko glasovanje.

Orešković: Ministar nije dorastao izazovima vremena

To je poraz resornog ministra i Vlade, zakoni moraju biti doneseni u skladu s vremenom, u zakonu nema ni 'd' od digitalizacije, time je ministar Malenica pokazao da nije dorastao izazovima vremena, kazala je Orešković.

Pohvalila je što je novu ulogu dobilo Državno izborno povjerenstvo, "rijetka instituciju koja se uspjela izgraditi kao neovisna i implementirati dobra informatička rješenja".

Darko Klasić (HSLS) predložio je pak da se elektroničko glasovanje uvede kao dodatna mogućnost, nikako obaveza, a radi početka digitalnog iskustva u izbornim procesima.

Suverenist Hrvoje Zekanović pozvao je resorno Ministarstvo pravosuđa da požuri proceduru donošenja novog zakona kako bi se po njemu mogao održati referendum o uvođenju eura kojeg organiziraju, a za kojega će se potpisi prikupljati od 24. listopada do 7. studenoga.

Vlada će napraviti sve da se taj referendum ne dogodi, još nemamo sređene biračke popise, morat ćemo skupiti 400 tisuća potpisa, kazao je.

Benčić: Smanjiti broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma

Sandra Benčić
 (Klub Zeleno-lijevog bloka) zatražila je da se omogući lakša i jednostavnija provedba referenduma, odnosno da se promjenom Ustava smanji broj potpisa potrebnih za njegovo raspisivanje.


Benčić smatra kako bi pet posto prikupljenih potpisa bilo sasvim dovoljno, jer je u nekim zemljama taj postotak i niži, dok je u Italiji, primjerice, samo jedan posto. 


Logika ustavnopravne zaštite ljudskih prava i sloboda je da štiti ustavnost od arbitrarnog odlučivanja i samovolje većine. Ustavni sud štiti jednakost i ravnopravnost građana i ljudskih prava kako neki građani ne bi postali građani drugog reda i zato je potrebna ocjena ustavnosti referendumskih pitanja, poručila je u saborskoj raspravi o prijedlogu novog zakona o referendumu.

I iz SDSS-a drže da je previsok prag od 10 posto potrebnih potpisa i te da ga treba spustiti. Postotak podupiratelja referendumskog pitanja ne smije biti manji od trećine ukupno upisanih birača, temeljne ustavne vrijednosti treba zaštiti od referendumskih inicijativa, a o pravima bilo kojih manjina ne može se odlučivati na referendumu, kazala je Anja Šimpraga.


Marija Selak Raspudić (klub Mosta) zatražila je da se uvede mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa, budući da se to pokazalo kao provedivo rješenje prigodom popisa stanovništva. Također je zatražila smanjenje potrebnog praga prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma, osobito onih na lokalnoj razini na kojima je prag čak 20 posto, što je gotovo nemoguće prikupiti, na pet posto.

Nadalje, smatra da bi i protureferendumska inicijativa također trebala skupiti pet posto potpisa, jer drži da nije prihvatljivo da potpise skupljaju samo oni koji traže referendumsko izjašnjavanje.


Katarina Peović (klub HSS-a i Radničke fronte) izrazila je zadovoljstvo što je HDZ u raspravi prihvatio prijedlog da se o ustavnosti referendumskog pitanja odlučuje prije prikupljanja potpisa.

Sabor o Prijedlogu zakona o referendumu

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da novi zakon o referendumu donosi brojne novine koje će omogućiti veću transparentnost i otvorenost postupka, što su zastupnici uglavnom podržali ali i iznijeli neke dodatne prijedloge za poboljšanje. Za raspravu se javilo više od 40 zastupnika.


- Uklanjaju se nedorečenosti i neusklađenosti zakona, osigurava transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma, djelotvorniji utjecaj građana u donošenju političkih odluka, kazao je ministar Ivan Malenica predstavljajući zastupnicima prijedlog zakona o referendumu. Po prvi puta se uređuje institut referendumskog potpisa, što sve mora sadržavati da bi bio pravovaljan, uvodi se Državno izborno povjerenstvo kao nadležno tijelo koje prati referendumsku inicijativu, uvode jasni rokovi, te omogućuje provjera potpisa, dodao je.

Više od 40 zastupnika prijavilo se za raspravu o Vladinoj namjeri da, kako tvrdi, olakša provedbu referendumskih inicijativa. Svi saborski klubovi slažu se da je institut referenduma nužno bolje urediti, ali razilaze se na pitanju: Kako? 

- Ova izmjena, sama za sebe nije dovoljna. Bez izmjene ustava RH kojima ćemo jasno definirati da postoje određene teme, poput prava manjina i njihovog umanjivanja, oko kojih se ne može prvovoditi referendum - ovo neće biti dovoljno, smatra Peđa Grbin (SDP).

- Sve promjene koje se predlažu su kozmetičke naravi jer je u Hrvatskoj iznimno teško prikupiti 370 tisuća potpisa, smatra Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti).

- Ne možemo u ovome trenutku govoriti da je ovaj zakon loš. Za sve je to potrebna izmjena Ustava. Ovaj je zakon u skladu s ustavom i drugačiji ne može biti, rekao je Branko Bačić (HDZ).

- U zrelim demokracijama Zakon o referendumu služi da bi se referendum omogućio, a dosad je kod nas služio da se referendum onemogući i oteža koliko je god to moguće, kazao je Nino Raspudić (Most).

Ova Vlada nema strah od naroda, ima legitimitet dobiven na izborima, odgovorio je na kritike ministar Ivan Malenica.  

Minuta šutnje, počast Borisu Špremu

Na početku današnje sjednice minutom šutnje odana je počast bivšem predsjedniku Sabora Borisu Špremu (SDP) koji je preminuo prije devet godina.

- Šprem je bio drag i cijenjen kolega među zastupnicima različitih političkih opcija, tijekom života obnašao je brojne odgovorne dužnost, a prerana smrt prekinula ga je upravo na dužnosti predsjednika Sabora, podsjetio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i pozvao zastupnike da mu odaju počast. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!