Miletić: Roditelji godišnje kroz članarine ulože u sport 480 milijuna kuna

24.11.2022.

Zadnja izmjena 13:00

Autor: T.D./HRT/Hina

Marin Miletić

Marin Miletić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

 Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić upozorio je u četvrtak kako roditelji svake godine kroz plaćanje članarina za djecu ulažu u sport 480 milijuna kuna, te je pitao kako se novim zakonom o sportu planira njima pomoći.


Članarine prosječno iznose oko 200 kuna mjesečno i to plaćaju roditelji pritisnuti inflacijom. Hoće li se zakonom njima konkretno pomoći, upitao je Miletić u saborskoj raspravi o konačnom tekstu novog zakona o sportu.

Hvali povećanje izdvajanja za sport i kaže od preko 220 tisuća sportaša samo 15 tisuća ne plaća članarine.

I Andreja Marić (SDP) ističe da si mnogi roditelji ne mogu priuštiti plaćanje članarine nezadovoljna što nije prihvaćen prijedlog o vaučerima za djecu.

Državni tajnik Družak: Sport dostupnim svima

Državi tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak, koji je zastupnicima predstavio zakon, kazao je da se razmišljalo o vaučerima ali da Hrvatska mora pratiti pravila na razini EU.

No ističe, zakonom se osigurava izravno izdvajane iz državnog proračuna za županijske sportske zajednice što do sada nije bilo moguće i to za sufinanciranje troškova stručnog rada i poboljšanje materijalnih uvjeta za programe za djecu i mlade do 18 godina.

Osim toga, kroz nacionalne stipendije za sportaše prve, druge i treće kategorije rasteretit će se lokalni proračuni i ta sredstva moći će se prenamijeniti za pomoć drugima.

- Kroz Europski socijalni fond osigurano je preko 10 milijuna eura za projekte za potporu sportu na lokalnoj razini, dodao je Družak.

Naveo je i da se ulaže u sportsku infrastrukturu, od 2018. Vlada je uložila preko 80 milijuna kuna u obnovu 174 sportska objekta na razini lokalne zajednice, a iduće godine plan je 48 milijuna kuna.

Cilj je učiniti sport dostupnim svima, od rekreativaca do vrhunskih sportašu, na području cijele Hrvatske, naglasio je Družak.

Prema najnovijim podacima EU-a, Hrvatska je na gornjem dijelu ljestvice po rekreativnom bavljenju sportom, pandemija je na neki način potaknula ljude na sport, a za rekreativni sport ne treba neka posebna infrastruktura, a rekreirati se može i u prirodi, kazao je Družak na opasku Vesne Vučemilović (Suverenisti) da se 60 posto stanovnika ne bavi nikakvom sportskom aktivnošću, a tek je svako četvrto dijete uključeno u neki sportski klub.

Vukas: Osam od 151 zastupnika raspravlja o sportu

Osim o samom zakonu, zastupnici su govorili o nekim recentnim događajima vezanim za sport. Nikša Vukas (Socijaldemokrati) odbacio je kritike koje je Sabor dobio jer je odlučio prekinuti zasjedanje za utakmice svjetskog prvenstva između Hrvatske i Maroka. Slušali smo da će ta dva sata srušiti svijet, a danas nas je ovdje osam od 151 zastupnika i raspravljamo o sportu, nacionalno važnoj temi, kazao je.

Kolege je pozvao da već jednom prestanu s populizmom, licemjerjem i aktivizmom, spočitnuvši im da su mnogi jučer imali navijačke kape i šalove.

Marko Milanović Litre (HS) čudio se brzini kojom je Fifa srezala nakane određenih reprezentacija da u Kataru promiču LGBTQ propagandu. To je čudno, jer se deklariraju kao inkluzivna skupina, kazao je te naveo kako se na Svjetskom nogometnom prvenstvu jasno može vidjeti veza sporta, politike i društva.

Grmoja traži potporu za amandman Mosta za pomoć stradalnicima na Banovini

Predstavnici Mosta u četvrtak su u Sisku govorili o amandmanu na državni proračun za iduću godinu po kojem bi se za oko pet tisuća stanovnika Banovine, koji su još u kontejnerima, osigurala pomoć od 200 eura na mjesec.


Kao zastupnik izabran u VI. izbornoj jedinici, saborski zastupnik Nikola Grmoja je rekao kako je uputio amandman na proračun Republike Hrvatske da se svim građanima koji su još u kontejnerima, a takvih je gotovo pet tisuća, kao pomoć isplati 200 eura na mjesec.

Kako je rekao, prilikom rebalansa prijedlog je bio pomoć od tisuću kuna, a budući da je novi proračun prikazan u eurima, taj je prijedlog korigiran na 200 eura.

- Svjestan sam da je riječ o velikim financijskim sredstvima ako se uzme u obzir cijela proračunska godina. Ipak, verujem da bi ta izdašna financijska sredstva za ljude u kontejnerima potakla Vladu da ubrza proces obnove, rekao je Grmoja.

Pozvao je sve zastupnike iz VI. izborne jedinice, posebno gradonačelnicu Petrinje Magdalenu Komes, da prilikom prihvaćanja proračuna podupru taj amandman. Kako je rekao, ne radi se o populizmu jer - "kad Vlada nešto daje, to je odmjereno, planirano, razvojno, socijalno i solidarno, ali kada nešto dolazi iz oporbe, to je populizam".

Zaključio je kako ljudi u kontejnerima zaslužuju takvu pomoć jer već treću zimu dočekuju u nehumanim uvjetima.

Vijećnica Županijske skupštine iz redova Mosta Ljiljana Lampert iz Kutine upozorila je na ozbiljno stanje nakon potresa budući da će većina stradalih i treću zimu dočekati u kontejnerima.

- Činjenica je da se Sisačko-moslavačka županija zauzima za obnovu društvenih objekata, ali obiteljske kuće su još uvijek skoro netaknute. Zbog toga pozivamo sve odgovorne u Vladi Republike Hrvatske da nešto poduzmu kako bi se što prije iskoristila sredstva predviđena za obnovu, rekla je Lampert.

Jeckov (SDSS): Stati na kraj ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov pozvala je u četvrtak da se donošenjem odgovarajućeg zakona stane na kraj ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju za koje smatra da nerijetko dovode do zanemarivanja starijih osoba.


- Riječ je o posebnoj vrsti lešinarskog biznisa, vrsti ugovora koje EU ne poznaje a kod nas je vrlo učestao, kojih se u našoj zemlji godišnje zaključi između četiri i sedam tisuća, kazala je Jeckov u slobodnom iznošenju stajalište u ime Kluba SDSS-a.

Ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju odmah nakon potpisa ili otiska prsta davatelj usluge postaje vlasnikom nekretnine, takve ugovore sklapaju uglavnom starije osobe narušenog zdravlja koje se ne mogu brinuti o sebi, bez dovoljno informacija o svojim pravima.

To otvara prostor za zloupotrebe koje nerijetko dovode do ekonomskog nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba, upozorila je zastupnica i pozvala da se donošenjem adekvatnog zakona konačno stane na kraj toj "mafijaškoj priči, predatorskom lovu i lešinarskom biznisu".

Na proračun za 2023. podneseno 435 amandmana, manje nego lani

Saborski zastupnici podnijeli su 435 amandmana na predloženi državni proračun za iduću godinu, što znači da bi izjašnjavanje o njima moglo potrajati 15-ak sati, najavio je u četvrtak zastupnicima predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

O amandmanima će se raspravljati u ponedjeljak, a ako za svaki potrošimo dvije, dvije i pol minute, to je 900 minuta, odnosno 15-ak sati, kazao je.

I za glasovanje o amandmanima, u utorak, trebat će tri do četiri sata, dodao je.

Maratonska rasprava o proračunu trajala je više od deset sati, počela je u srijedu poslijepodne i završila u četvrtak oko tri sata.

Iako ih je puno, broj amandmana koje su zastupnici podnijeli ove godine manji je od lanjskog kada ih je bilo 475, 40 više nego ove godine.

Glavninu amandmana, uobičajeno su, podnijeli oporbeni zastupnici.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!