07:00 / 04.02.2021.

Autor: HRT/Hina/V.G.

Burna rasprava o novom Zakonu o elektroničkim medijima

Nina Obuljen Koržinek

Nina Obuljen Koržinek

Foto: HRT / HTV

Saborski klubovi zastupnika uz manje su primjedbe podržali jaču zaštitu kreativnih industrija na internetu te bolju zaštitu autora, izvođača i nakladnika. Mnogo burnije rasprave izazvao je novi Zakon o elektroničkim medijima, koji preciznije definira obveze nakladnika vezano za komentare čitatelja.

COVID kriza razorno je utjecala na kreativne i kulturne industrije, uz avioprijevoz to je najviše pogođena industrija, istaknula je ministrica kulture i medija predstavljajući Hrvatskom saboru novi zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, čiju su zaštitu zastupnici pozdravili.

Donošenje tog zakona ključno je za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, rekla je Nina Obuljen Koržinek, navodeći da je njihov doprinos ekonomiji prije krize iznosio 4,6 posto u ukupnoj zaposlenosti te 6,3 posto u BDP-u.

U izvozu tih industrija postizali smo mnogo bolje rezultate, nego u izvozu nekih drugih roba i usluga, istaknula je ministrica i podsjetila kako je s COVID krizom mnogo toga prešlo u digitalnu sferu.

Predloženi zakon, navela je, naglasak stavlja upravo na definiranje, uređenje i zaštitu autorskih i srodnih prava u digitalnom okružju.

Zastupnici ne spore potrebu da se ta prava zaštite i u digitalnom okruženju, no ocjenjuju kako na zakonu još treba raditi, jer ima dosta nezadovoljnika.

Jedni od njih su novinari kojima smeta što poslodavac ima isključiva autorsko-imovinska prava na djelu koje je nastalo u njegovu okruženju, kazala je Marija Selak Raspudić (Most). Izvođačima pak smeta nedosljednost - novinari svoja prava ostvaruju kolektivno, dok izvođači to ne mogu, dodala je.


Ministrica tumači kako je različita situacija između novinara i izvođača; po predloženom ćemo osigurati da za sadržaje koje proizvode novinari i nakladnici netko počne dobivati naknadu, jer sada je ne dobiva nitko. Novinari će kroz svoju kolektivnu organizaciju dogovoriti postotak redistribucije, naglasila je Obuljen Koržinek.

Poremećaj se dogodio u digitalnom okruženju

Podsjetila je da je pitanje autorskih prava pitanje privatnog prava, i kako je u analognoj ekonomiji odnos diskografa i izvođača bio uređen kvalitetnim kolektivnim ugovorima.

Poremećaj se dogodio u digitalnom okruženju, a odredbe predloženog zakona postavile su dobar temelj da se kroz kolektivne ugovore između udruga koje predstavljaju nositelje prava, postignu dogovori, odgovorila je ministrica Viliju Matuli (ZLB) koji ističe da se po europskoj direktivi koju preuzimamo zahtijeva zaštita autora i izvođača.

Sabina Glasovac (SDP) pita je li zadovoljen princip pravednosti u situaciji kada autor dobiva 12 posto prihoda, diskografi više od 50 posto, a glavni izvođači, ako su dobre sreće, pet posto, a ako nisu nula posto.

Ministrica kulture i medija opetovala je da se predloženim zakonom namjerava naći održiv i pravičan okvir. U odnosu na sadašnji zakon, ovaj nudi značajan iskorak, i upućuje na principe na kojima reprezentativne udruge izvođača i diskografa moraju sklopiti kolektivni ugovor za autore, naglasila je.

Miroslav Škoro (DP) ističe da hrvatski izvođači u digitalnom okruženju ne dobivaju ništa. Mi se žurimo, prvi smo parlament u Europi koji o ovome raspravlja, Španjolci imaju neka rješenja, Nijemci ga traže, kazao je.

Što se tiče izvođača, nećemo se žuriti, zakon ćemo donijeti kad se steknu uvjeti, znate i sami koliko je to složeno, bili ste predsjednik diskografske udruge, odgovorila mu je ministrica.

Maja Grba Bujević (HDZ) pozdravlja bolju zaštitu autora, izvođača, nakladnika, no zanima je kakav će utjecaj zakon imati na obične građane. Neki izravni utjecaj na pojedinca vidim kroz liberalizaciju korištenja autorskog prava u obrazovne i znanstvene svrhe, što je bitno od učenika do starijih građana, odgovorila joj je Obuljen Koržinek.

Ispravljanje nepravdi

Trenutačno u nekim segmentima imamo nepravednu situaciju, rekao je Davor Ivo Stier (HDZ), navevši kako osoba koja napiše autorski članak u novinama, dobije za to naknadu od izdavača, no kasnije, kada to prenesu portali ili velike digitalne platforme, oni će zarađivati, a autor neće imati ništa.

Zakon stvara okvir da se ta nepravda popravi, kazala je Obuljen Koržinek . Izrazila je uvjerenje da će se novim zakonom i jasnijim pravilima postići veća pravna sigurnost za sve nositelje autorskih i srodnih prava.

Ministrica je također naglasila da se novim zakonom propisuje novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, odnosno ako se neki agregatori, poput Google newsa, koriste sadržajima koje objavljuju mediji i od toga zarađuju plasirajući reklame, bit će obvezni urediti pravo na prenošenje takvih sadržaja i nadoknaditi njihove autore.

Donijeti novi zakon o autorskim pravima

Anka Mrak Taritaš
(GLAS) podsjeća da sadašnji zakon o autorskim pravima datira iz 2003. kada još nije bilo Twittera, Facebooka, iTunesa, YouTubea ni pametnih telefona, ukazavši na potrebu donošenja novog zakona.

- Danas 24 sata možemo preko pametnih telefona biti uronjeni u autorska djela svih vrsta, kazala je Mrak Taritaš i dodala da to što nema granica ni prepreka ne znači da ne treba biti i nekih pravila i zaštite prava.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!