07:00 / 23.04.2021.

Autor: HRT/Hina/D.D.

Sabor: Promovirati i nagrađivati volonterski rad

Sabor glasuje o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti

Sabor glasuje o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti

Foto: Marko Lukunic / HRT

I vladajući i oporba u petak su, u saborskoj raspravi o izmjenama Zakon o volonterstvu, bili složni u ocjeni da su volonteri koji nesebično daju svoje znanje i vještine dragocjeni za društvo, a naglasili su i potrebu većeg promoviranja i nagrađivanja volonterskog rada.

- Volonterstvo je zaista dragocjeno za društvo gdje volonter daje nesebično i svoje znanje i vještine i svoje slobodno radno vrijeme na raspolaganje, istaknula je Nada Murganić (HDZ). S ciljem dodatne promocije volontiranja predložila je vrednovanje tog rada primjerice kroz bodovanje pri upisu na studij.

- Zašto ne bi djeca imala neke dodatne bodove za volontiranje, prednosti za upis u srednju školu, ili fakultete, pita također Rada Borić (Klub zeleno-lijevog bloka).

Da treba dodatno vrednovati volonterski rad smatra i Andreja Marić (SDP) posebno istaknuvši liječnike volontere koji su nesebično pomagali tijekom pandemije i potresa. Za studente volontere predlaže dodatno bodovanje na fakultetu u smislu izbornih predmeta.

Marija Selak Raspudić (Most) naglašava prednosti sudjelovanja u volonterskim aktivnostima ali pri apliciranju za inozemne stipendije. Ukoliko je sustav dobro ustanovljen od volonterstva možete profitirati, ustvrdila je Selak Raspudić (Most).

- Volontiranje mora biti i dio odgoja, dio učenja u vrtićima i osnovnim školama, dodala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Upozorava međutim kako volontiranje nikako ne može biti zamjena za stažiranje ili pripravništvo.

Ivana Posavce Krivec (SDP) kazala je da taj oblik društvene aktivnosti treba izdizati kao najveće vrijednosti društva, dalje razvijati i prilagođavati.

- Volonterstvo je područje koje se iznimno brzo razvija i raste, u 2019. imali smo 64 280 volontera i preko tri milijuna sati volontiranja, kazala je Vesna Bedeković (HDZ).

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) do 2026. godine su prijedlozi projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna. Temeljne su mu komponente: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta područja, je i inicijativa obnova zgrada.

U sklopu tih komponenti su 22 tematske potkomponente u kojima se pobroeane specifične reforme i investicijske potrebe. Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54 posto tražene alokacije NPOO-a.

Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15 posto (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 posto ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12 posto alokacije (5,9 milijarde kuna).

Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. Hrvatskoj su, u sklopu tog Mehanizma, na raspolaganju nepovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisuje se suvremeni način zaštite bankomata usmjeren na zaštitu novca.

Mjerom uvođenja sustava zaštite koji nakon neovlaštenog prodora u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postići će se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa.

Izmjenama Zakona o dentalnoj medicini dentalnim higijeničarima će se omogućiti pristup tržištu rada. Time će se pridonijeti zaštiti oralnog zdravlja i povećanju kvalitete zdravstvenih usluga.

U opisu poslova dentalnog higijeničara bili bi priprema pacijenata za pregled, upoznavanje s preventivom oralnog zdravlja, izbjeljivanje zubi i ostali pomoćni poslovi prema uputama doktora dentalne medicine.

Glasovat će se o i četiri izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU u prošloj i pretprošloj godini.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je od pristupanja Uniji do 30. lipnja 2020. uplatila u europski proračun oko 24 milijarde kuna, dok joj je iz njega uplaćeno 6,6 milijardi eura, odnosno oko 50 milijardi kuna.

U okviru fondova i programa obuhvaćenih Izvješćem u državni je proračun od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. uplaćena milijarda eura, odnosno 7,6 milijardi kuna.

Također će se glasovati i o Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske od 2013. do 2019., koje pokazuje da odumiru naselja u pograničnim i brdsko-planinskim područjima, a koncentriraju se u središnjoj Hrvatskoj i Zagrebu.

Zastupnici će glasovati i o Godišnjem izvješću o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

U 2019. Komisija je u radu imala 1365 žalbenih predmeta, od kojih je 1209 bilo novo zaprimljenih, što je 3,3 posto više u odnosu na godinu prije.

Najveći broj žalbi odnosio se na fazu odluke o odabiru (66 posto), no nastavljen je trend velikog broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (32 posto), što se velikim dijelom može pripisati jedinstvenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.

Glasovanje je predviđeno u podne.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!