Prevencija i edukacija glavni stupovi borbe protiv ovisnosti

Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030., kojoj je glavni cilj smanjenje potražnje i dostupnosti ilegalnih sredstava ovisnosti.

Strategija se odnosi na sve vrste ovisnosti, od alkohola preko duhana do droga, i jednoglasno je podupiru sve parlamentarne stranke. Pritom je istaknuto da posebnu pozornost treba posvetiti kockanju, klađenju i prekomjernom korištenju interneta - koji su se pokazali kao glavne pošasti ovog modernog, pandemijskog doba. Na njih su, kao i na problem alkohola od rane dobi, upozorili i zastupnici. 

Smanjiti potražnju i dostupnost ilegalnih sredstava jedan je od vodećih ciljeva Strategije koju je zastupnicima predstavila Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva. 

Na pitanje Ljubice Maksimčuk (HDZ) koliko je pandemija utjecala na porast ovisnosti,  rekla je da je činjenica da je utjecala na mentalno zdravlje u svim dobnim skupinama populacije, naročito na mlade, i najviše je doprinijela razvoju depresije kao i pogoršanju situacije s ovisnostima o igrama na sreću i internetu.

Renata Sabljar-Dračevac (Socijaldemokrati) postavila je pitanje o reklamiranju igara na sreću, ali i alkohola, a Andreja Marić (SDP) rekla je da je u Strategiji preskočena problematika energetskih pića, jer 70% učenika počinje piti u osnovnoj školi, a  61% ih miješa energetska pića s alkoholom.

Marin Miletić (Most) rekao je da 73% srednjoškolaca barem jednom je imalo problema s kockanjem, a 13% ima ozbiljan problem.

Vesna Bedeković (Klub zastupnika HDZ-a) istaknula je da je kod osoba ovisnih o kockanju povećan rizik od samoubojstva.

Bubaš je naglasila da je obitelj temeljna jedinica od koje sve kreće.

- Odrasla osoba koja vodi brigu o djetetu mora to činiti ozbiljno, paziti kako se ponaša, gdje boravi kada je izvan kuće, rekla je.

Četvrtina stanovnika Hrvatske konzumiralo je ilegalnu drogu barem jednom, puši svaka treća odrasla osoba, a 13% srednjoškolaca ima problema s kockanjem, nabrajali su saborski zastupnici ističući važnost prevencije i edukacije u borbi protiv ovisnosti.

Prevencija, osvješćivanje, edukacija i međuresorna suradnja temeljeni su stupovi borbe protiv ovisnost, naglašavali su zastupnici u raspravi o Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. koju su jednoglasno podržali.

Pogoršanju situacije s ovisnostima, naročito ponašajnih (kockanje, prekomjerno korištenje interneta) doprinijela je i pandemija koronavirusa i zato je važno intenzivirati djelovanje, poručili su.

- Još smo pod dojmom globalne pandemije COVID-a koja se na neki način ukrižila s epidemijom ovisnosti, kazao je Ivan Ćelić (HDZ).

Strategija definira prioritete, posebne ciljeve i mjere politike prema ovisnostima i ima za cilj smanjenje upotrebe legalnih i ilegalnih sredstava ovisnosti te razvoja ponašajnih ovisnosti.

Zabrinuti zbog ovisnosti mladih o kocki

Mostovi zastupnici posebno su ukazali na povećanje ovisnosti od kockanju kod mladih. Božo Petrov pozvao je na zabranu reklamiranja kockanja i online igara na sreću, uklanjanje kladomata iz kafića ali i povećanje poreza na igre na sreću.

Katarina Peović (RF) osvrnula se na kazne povezane s ovisnostima ustvrdivši da je odvraćajuća uloga kazni učinkovita samo za one s nižim primanjima, te je predložila da se kazne određuju prema imovinsko dohodovnom cenzusu.

- Relativno visoke kazne bogati mogu platiti bez problema, a nad siromašnima se provodi učinkovitost prevencije kroz prekršajne prijave, kazala je.

Marijana Puljak (Centar) navela je neke podatke o ovisnostima u Hrvatskoj.

- Prema europskom istraživanju iz 2019. Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima, oko 20% navelo je da je barem jednom u životu probalo drogu. Zbog problema s alkoholom godišnje se hospitalizira oko 8500 muškaraca i oko 1200 žena, kazala je.

I Davor Dretar (DP) važnost borbe protiv ovisnosti ilustrirao je podacima: Četvrtina stanovnika Hrvatske konzumiralo je ilegalnu drogu barem jednom, puši svaka treća odrasla osoba, a učenici u prosjeku potroše dva do tri sata dnevno na društvenim mrežama, a vikendom čak do šest sati.