Saborski zastupnici podržali prijedlog Rezolucije o debljini

 I vladajući i oporba podržali su u petak u Saboru prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku da se usvoji Rezolucija o debljini, upozorivši da Hrvatska ima najveći postotak pretilih osoba u EU i založivši se za zdravu prehranu u vrtićima i školama i propagiranje kretanja i sporta. 

Rezolucijom se predlaže da sve nadležne institucije poduzmu sve odgovarajuće korake iz djelokruga svojih odgovornosti u vezi sa sprječavanjem, dijagnosticiranjem i liječenjem debljine u svrhu smanjenja broja oboljelih od debljine.

Uz to, predlaže se da promiču zdrave načine života, osobito zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne mase, nepušenje, izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i kontrolu povišenih vrijednosti tlaka i masnoća.

Uime predlagatelja Renata Sabljar Dračevac rekla je bi donošenje Rezolucije trebao biti jedan od doprinosa smanjenu prevalencije prekomjerne težine, unaprjeđenju zdravlja, sprječavanja bolesti i podizanje kvalitete i duljine života svih nas, a pogotovo mladih naraštaja. Istaknula je i potrebu da zdrave životne navike postanu stil života svih nas.

Upozorila je da, po podacima Eurostata, Hrvatska uz Maltu ima od svih zemalja EU najveću prevalenciju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Iznijela je podatak da je 2019. samo 34 posto odraslih u Hrvatskoj imalo normalnu tjelesnu masu, a čak 65 posto prekomjernu, od čega 23 posto njih debljinu.

Sabljar Dračevac upozorila je i kako procjene pokazuju da će udio osoba s debljinom u Hrvatskoj do 2030. iznositi 32,4 posto. Također, procjenjuje se da će udio djece s debljinom u toj godini iznositi 23,19 posto za dob od pet do 9 godina te njih 16,37 posto za dob od 10 do 19 godina.

Hrvatska u vrhu po broju pušača i konzumaciji alkohola

Upozorivši kako Hrvatska ima najveći postotak pretilih i s prekomjernom tjelesnom masom u EU, Andreja Marić (Klub SDP-a) rekla je da smo u vrhu i po broju pušača te konzumaciji alkohola.

Založila se za zdravu prehranu u vrtićima i školama jer se time preveniraju kronične nezarazne bolesti u odrasloj populaciji koje su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta. "Upravo u dječjoj dobi formiraju se zdrave prehrambene navike i svijest o potrebi provođenja redovite tjelovježbe. Osobito velik problem su, uz pretilost i nedovoljnu tjelesna aktivnost, kardiovaskularne i zloćudne bolesti i šećerna bolest te kronične respiratorne bolesti", kazala je.

Navevši da u borbi protiv debljine ne pomažu "čarobne tablete i dijete", Marin Miletić (Klub Mosta) pozvao je na potrebu što većeg kretanja i bilo koji oblik rekreacije. Smatra da bi država iz osnovnih i srednjih škola trebala izbaciti automate sa slatkišima i gaziranim pićima.

- Koje tvrtke stoje iza toga i koji interesni lobiji da mi našim klincima dajemo da jedu junk food i da piju gazirana pića koji su ogroman uzrok pretilosti i debljine, upitao se.

 Smatra da nadležno ministarstvo može jednim potezom riješiti taj gordijski čvor.

Sabor: Zakon o osobnoj asistenciji poslan u drugo čitanje

Uz pohvale vladajućih i ocjenu oporbenih zastupnika da Vladin Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji ide u dobrom smjeru, ali da je u njemu još niz pitanja otvoren, Hrvatski sabor u petak je spomenuti zakon poslao u drugo čitanje.

- Ulaganje u osobe s invaliditetom (OSI) nije milostinja nego socijalno investiranje, rekao je Davorko Vidović (Socijaldemokrati).

- Ovo nije samo socijalno, nego i radno-pravno pitanje i tu imamo najviše skepsi, kazala je Katarina Peović (RF).

Anka Mrak Taritaš (Glas) napomenula je da treba donijeti osam pravilnika za provedbu zakona i da je resorni ministar obećao da će oni doći na raspravu u Sabor.

Dragana Jeckov (SDSS) ističe da se kroz zakon povećava cijena sata usluge asistenata, broj korisnika, omogućuje pristupačnost osobnog asistenta u cijeloj državi.

Nada Murganić (HDZ) opetuje da Hrvatska prvi puta donosi ovakav zakon, da će se asistencijske usluge, koje OSI omogućuju da se potpunije uključe u društvo, umjesto projektno, financirati iz državnoga proračuna.

- Sada je trošak tih usluga 20 milijuna eura, u buduće će biti 150 milijuna eura, naglasila je.

Udomitelji dobili svoj dan, 31. svibnja

Oko 2.500 hrvatskih udomitelja dobilo je svoj dan, Hrvatski sabor jednoglasno je u petak proglasio 31. svibnja Nacionalnim danom udomiteljstva.

Prilika je to za veću društvenu vidljivost i priznanje ljudima koji pružaju ljubav i skrb udomljenim osobama, posebno djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, u Hrvatskoj ih je oko 2500, od čega oko 1300 za djecu, ostali udomljuju odrasle osobe.

Globalna inicijativa World Foster Day da se 31. svibnja obilježava kao svjetski dan udomiteljstva.

Sabor je donio Zakon o gnojidbenim proizvodima, a u drugo je čitanje poslao zakonski prijedlog o izvanparničnom postupku

Prihvatio je, odnosno primio na znanje, desetak izvješća, među njima i o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 2019. do 2021., o pravu na pristup informacijama za 2020. i 2021., o poslovanju Hrvatske radiotelevizije od 2019. do 2021.

Prihvatio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2021. koje pokazuje da je u toj godini u otoke investirano rekordnih 4, 4 milijarde kuna, najviše ikada.

Suglasio se i da Valentina Turcu zamijeni Leonarda Jakovinu u odboru Nagrade Vladimir Nazor.

Sabor danas zaključuje aktualnu sjednicu i uzima stanku za Uskrs.

- Svima vama želim sretan Uskrs, rekao je zastupnicima predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Najveći kršćanski blagdan čestitao je i svim hrvatskim građanima, Hrvaticama i Hrvatima diljem svijeta.