Oporba: Ne ograničavati pravo na osobnog asistenta

24.03.2023.

Zadnja izmjena 12:45

Autor: HTV/HRT

Jelena Miloš

Jelena Miloš

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji u petak je naišao na osudu saborske oporbe jer se, kažu, njime praktički ograničava pravo na osobnog asistenta uz roditelja njegovatelja pa se nadaju da će pritiskom, kao i u slučaju roditelja njegovatelja, uspjeti prisiliti Vladu na promjenu.

Jelena Miloš (Zeleno-lijevi blok) smatra da se ovim prijedlogom ograničavaju prava roditelja njegovatelja na osobne asistente.

Ovim Zakonom omogućuje se da roditelji njegovatelji imaju pravo samo na 22 sata mjesečno ovih usluga, dakle, to bi bilo 42,5 minute dnevno i to samo ona kućanstva koja imaju dva člana, to su de facto samohrani roditelji i ona kućanstva koja imaju dvije ili viša osoba s invaliditetom, kazala je Miloš novinarima.

Mi tražimo da se taj članak briše i da se, kao što je to i do sada bio slučaj, roditeljima njegovateljima omogući jednako pravo na osobnog asistenta, kao i svim drugim korisnicima jer ovo ne treba gledati kao nekakvu vrstu luksuza nego je to temeljno pravo i treba ga afirmirati kao temeljno pravo osoba s invaliditetom, apelirala je Miloš.

Roditelji njegovatelji brinu o svojoj djeci 24 sata dnevno bez ikakvog odmora i zaista mislimo da trebaju imati puni opseg tog prava. Da ne kažem da imaju mizernu naknadu od samo 4000 kuna. Nadamo se da će Ministarstvo sjesti s udrugama i omogućiti im puni opseg prava, a ne da se još jednom licitira ovim pravom kao da smo na nekakvoj dražbi, poručila je.Ponižavajuće je, prije svega, za korisnike da se na ovaj način licitira njihovim pravima. Pravo na osobnog asistenta je pravo svake osobe s invaliditetom. Ovo nije prvi put da Ministarstvo reagira na način da tek nakon što se dogodi nekakav javni pritisak se stvari popravljaju. A sve što oporba predlaže se omalovažava samo zato što je od oporbe, a to najviše ide na štetu korisnicima, zaključila je Miloš.

Marić: Predviđeno pravo na osobnog asistenta je premalo


Andreja Marić (SDP) smatra da je ovo svojevrsni popravni ispit za Vladu s obzirom na niz primjedbi, preko 900, koje su bile u e-savjetovanju. Dobar dio tih primjedbi, nažalost, nije prihvaćen, dosta ih je bilo vezano uz pravilnike i očekujemo da se donesu ti pravilnici i to u što kraćem roku jer je bez njih sve to skupa mrtvo slovo na papiru, upozorila je.

Predviđeno pravo na osobnog asistenta 22 sata mjesečno zaista je premalo, no, nadamo se da će se ta satnica promijeniti u prvom čitanju u Saboru, kao i skratiti rokovi za donošenje pravilnika, istaknula je, dodavši da ima još dosta prostora za poboljšanje prijedloge i da će Ministarstvo uvažiti primjedbe udruga.

Nikola Grmoja (Most) istaknuo je da će prijedlog da korisnici koji imaju roditelja njegovatelja ne mogu dobiti i osobnog asistenta Plenković mijenjati ako osjeti da će imati političku štetu.

Žalosno je da premijer ne vodi računa o najugroženijima u našem društvu nego o svom osobnom rejtingu. Mora se omogućiti da djeca imaju i osobnog asistenta zato što i roditelji njegovatelji imaju pravo na osobni život, imaju pravo nekad se odmoriti, otići u kazalište ili kino. Ako nemaju asistente, roditeljima njegovateljima oduzimamo pravo na bilo kakav socijalni život, istaknuo je.

Uvjeren sam da će vladajući, uz pritisak oporbe, medija i javnosti ipak na kraju morati na to pristati, smatra Grmoja.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) ocijenio je da vladajući šalju lošu poruku te se nada da će biti otvoreniji za oporbene prijedloge.

Prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji jutros je uvršten u saborski dnevni red.


Sabor: Kibernetički kriminal rastuća prijetnja pravima građana i gospodarstvu


Oporba i vladajući u petak su dali podršku zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Vlade Države Izraela o suradnji na području javne sigurnosti, upozorivši da je kibernetički kriminal rastuća prijetnja građanima i gospodarstvu te ističući potrebu zaštite osobnih podataka.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić je, predstavljajući zakon, rekao da je suradnja između Hrvatske i Izraela u borbi protiv kriminala vrlo uspješna ali se tijekom proteklih godina ukazala potreba za njenim proširenjem na području borbe protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti.

Pojasnio je da su Sporazumom uređena pitanja nadležnih tijela, dodatnih područja i oblika suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti, kibernetičkog kriminala, zaštite svjedoka, razmjene informacija i osobnih podataka.

Sporazum su 10. rujna 2019. potpisali u ime hrvatske Vlade njen potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a u ime izraelske Vlade ministar javne sigurnosti Gilad Erdan.

Petir: Proširena i produbljena suradnja između sigurnosnih agencija


Marijana Petir (Klub HDZ-a) rekla je da je Sporazumom proširena i produbljena suradnja između sigurnosnih agencija, prvenstveno ministarstava unutarnjih poslova u području kibernetičke sigurnosti te razmjene časnika i eksperata. Upozorila je i da počinitelji teških i organiziranih prekograničnih kaznenih djela pronalaze nove puteve i načine djelovanja kao i načine za izbjegavanje njihovog otkrivanja.


- Kibernetički kriminal rastuća je prijetnja temeljnim pravima građana i gospodarstvu kao i razvoju uspješnog i jedinstvenog digitalnog tržišta, kazala je. Navela je i kako, uz rast internetskog poslovanja banaka i trgovina, kibernetički kriminal može predstavljati priliku za ostvarenje velike dobiti kriminalcima, a u nadolazećim godinama bi se mogle povećati prijetnje poput kibernetičkog terorizma i hibridnih prijetnji.


I Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorio je da je u današnje vrijeme kibernetički kriminal vrlo ozbiljna prijetnja te je stoga i važna takva suradnja, posebice sa zemljama koje mogu razviti visokosofisticiranu i naprednu tehnologiju. No, smatra i da bi tu trebalo imati i obzira prema ljudskim pravima i pravu građana na privatnost.


Stoga je predložio amandman da se prilikom aktivnosti za nabavu opreme i usluga u taj zakon doda da je tijelo zaduženo za provedbu tog sporazuma dužno prije nabave opreme usluga napraviti procjenu učinaka uporaba te opreme i usluga u odnosu na poštivanje ljudskih prava građana. Također, trebalo bi provesti test razmjernosti od legitimnog interesa kojim se definira pod kojim se vezanim za poštivanje ljudskih prava pojedina oprema i usluge mogu koristiti u zemlji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!