Sabor: Imamo gotovo 1700 studijskih programa

07.12.2022.

Zadnja izmjena 20:55

Autor: Tatjana Munižaba/Dnevnik/IMS/I.Z./A.S./HRT/Hina

Besplatni će obroci biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola

Besplatni će obroci biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola

Foto: Patrik Maček / Pixsell

Zastupnici su se u srijedu, u saborskoj raspravi, suglasili da studijske programe, kojih je gotovo 1700, treba uskladiti s potrebama tržišta rada, a sustav cjelokupnog obrazovanja prilagoditi novim okolnostima. 

- Sve nas je manje, sve smo stariji, može li država izdržati čak devet javnih sveučilišta, 1679 studijskih programa, upitala se Marijana Puljak (Centar) u raspravi o konačnom tekstu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.

Austrija, dodala je, ima 400 studijskih programa.

Da Hrvatskoj treba restrukturiranje studijskih programa i samih ustanova, potkrijepila je podatkom o velikom broju neupisanih mjesta na sveučilištima i veleučilištima.

Puljak: Dramatičan pad upisanih u Dubrovniku i Puli

Dramatičan je pad broja upisanih u Dubrovniku, u Puli, kazala je i poručila kako je to imperativ za sveučilišta da rade na kvaliteti.

Sam pada broja upisanih studenata na visoka učilišta bit će najbolji pokretač promjena samih studija, ističe državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak.

Da sustav visokog obrazovanja i znanosti treba biti bolji i efikasniji, slaže se i Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) koji navodi kako je jedna od rang listi sveučilišta, nedavno zagrebačko Sveučilište rangirala između 1.201 i 1.300 mjesta.

- Čudi li nas onda da neki odabiru druge studije poput onog u Kragujevcu, koje je između 501. i 600. mjesta?, upitao se.

Da nemali broj studijskih programa ne opravdava postojanje, drži i Damir Bakić (ZLB). Oni koji to osporavaju nastoje očuvati status quo, a taj status u vremenu koje se ubrzava, nije samo stagnacija, to je put u isključenost i irelevantnost, upozorio je.

Naglasio je i kako će više od svih kriterija pomoći ako se pokuša iskreno odgovoriti na pitanje kolika je stvarna privlačnost naših studija u privlačenju stranih studenata i znanstvenika.


Radolović: Važna je usklađenost studija i potreba tržišta

Po novom zakonu, prijedlog studijskog programa, među inim, treba sadržavati i mišljenje Hrvatskog zavoda o usklađenosti studija s potrebama tržišta.

Podržavamo to, nikom nije cilj da su nam burze rada preplavljene ekonomistima, pravnicima, kazala je Sanja Radolović (SDP).

Nino Raspudić (Most) opetovao je kako je predloženi zakon protueuropski, kako se njime ne jača autonomija sveučilišta, nego se posve ukida u domeni odobravanja studijskih programa.

Ovaj prijedlog izvlašćuje sveučilište od postupka akreditacije čime se krši ustavna odredba da sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, kazao je i pohvalio što su poboljšani prostorni uvjeti za studiranje.

Dobro je da sada po studentu treba osigurati metar četvorni, a ne pola metra, no to je nedovoljno, kazao je.

Bedeković: Jača neovisnost Agencije

Zakon hvali HDZ-ova Vesna Bedeković, bitnim drži da se zahtjevi za pokretanje pojedinog postupka vanjskog vrednovanja neće podnositi Ministarstvu, nego Agenciji koja će donositi konačnu odluku. Time se, kaže, jača neovisnost Agencije.

Važnim označava i ujednačavanje svih vrsta visokih sveučilišta, bez obzira na osnivača, kad je riječ o dobivanju inicijalne akreditacije.

Sabor je raspravio i izmjene Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojima je, uz ostalo, predviđeno da se jedan član Upravnog vijeća Agencije bira kaopredstavnik radnika te da se predsjednik i članovi Vijeća biraju temeljem javnog poziva.

"Neke škole već imaju besplatne obroke"

U raspravi o dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju koje uređuju to pitanje, zastupnik Mosta Ante Kujundžić rekao je da je u Zmijavcima svako dijete obrok imalo još 2015. jer je lokalni dućan koji prodavao obroke dijelio ih svima, a onima koji nisu mogli platiti, platila je škola.

I Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) ističe da u nekim školama već funkcioniraju besplatni obroci, zahvaljujući suradnji s lokalnim jedinicama, primjerice u Daruvarskom Brestovcu i Ljudevit Selu.

Nekoj djeci školski je obrok jedini obrok u danu, upozorava Sabina Glasovac (Klub SDP-a). U prilog besplatnih obroka govori i podatak da u posljednje tri godine raste broj ovršnih postupaka nad roditeljima koji nisu mogli plaćati školske obroke, rekla je i dodala da bi o sličnom modelu trebalo razmisliti i za srednje škole. Tome se nada i Irena Šimunić (Klub Socijaldemokrati) navodeći da srednjoškolci zbog školskih i izvanškolskih aktivnosti velik dio dana provode izvan doma.

Besplatni obroci osigurat će zdravstveni i uravnoteženi obrok svim učenicima bez obzira na razlike, imat će pozitivan utjecaj na zdravlje učenika te učiniti važan korak prema istinski besplatnom obrazovanju, ali i izjednačavanju prilika, povećanoj uključenosti i socijalnoj koheziji, istaknuo je Damir Bakić (Klub zeleno-lijevog bloka).

Upozorivši na nedostatak blagovaonica i kuhinja u nekim školama, manjak osoblja i probleme u dostavi hrane zastupnici su također naglasili potrebu osiguravanja uvjeta i infrastrukture za provedu projekta u praksi. Rade Šimičević (Klub HDZ-a) rekao je da se u sustav obrazovanja kontinuirano ulaže te da vjeruje da će se svi nedostaci ukloniti i projekt besplatnih obroka primijeniti.

Osigurano 544,2 milijuna kuna

Sredstva za provedbu te mjere osigurana su u proračunu za iduću i projekcijama za 2024. i 2025. u godišnjem iznosu od 544,2 milijuna kuna, a besplatni će obroci biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola.

Premijer Andrej Plenković prije je na sjednici Vlade istaknuo da, zahvaljujući toj mjeri, više ni jedno dijete u hrvatskim osnovnim školama neće biti gladno.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!