Glavina: Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti nikome se ništa ne zabranjuje

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina rekao je da se izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam 'domaćina' kako bi se zaštitio obiteljski smještaj u turizmu poručivši da se izmjenama "nikome ništa ne zabranjuje" već uvodi drugačiji način klasifikacije i tretiranja.

- Nikome se ovim prijedlozima zakona apsolutno ne zabranjuje ništa. Samo uvodimo jedan drugačiji način klasifikacije i tretiranja, rekao je Glavina.

Pojasnio je da se 'domaćinom' definira pružatelj usluga u domaćinstvu koji ima registrirane smještajne kapacitete na području jedinice regionalne i područne samouprave u kojoj ima prijavljeno svoje boravište tj. na području županije.

Oni, pak, koji žive na jednom kraju države, a pružaju uslugu u drugom se bave iznajmljivanjem. No, istaknuo je, ni to se ne zabranjuje.

Time je odgovorio na upit HDZ-ovog Josipa Borića da pojasni pojam domaćina, koji se uvodi prvi put u zakon te brani li se izmjenama zakona bilo kome iznajmljivanje.

Ministar turizma i sporta je na upit HDZ-ovog Ante Babića vezano uz istek privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih odgovorio da ima oko 15.000 privremenih rješenja, a koji bi po važećem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti prestali vrijediti sa 31. prosinca.

Sada se taj rok produžuje do najdulje do 31. prosinca 2026., pri čemu se od 1. siječnja 2025. više neće moći podnositi novi zahtjevi za izdavanjem privremenih rješenja.

- Ukoliko ne bi donijeli odluke, doslovno bi 15.000 objekata - od toga jedan veliki dio malih privatnih iznajmljivača -preko noći izgubilo rješenje i više ne bi mogli pružati uslugu, dodao je.

Izmjene zakona usmjerene na tri problematike

Glavina je pojasnio da su izmjene zakona usmjerene na rješavanje tri ključne problematike - rokove važenja privremenih rješenja za obavljanje djelatnosti, definiranje pojma 'domaćina' kako bi se pozicionirao i zaštitio pravi obiteljski smještaj u turizmu i odvojio od svih ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu te usklađivanje s krovnim Zakonom o turizmu.

Osim toga, iznajmljivači koji kratkoročno iznajmljuju stanove turistima u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi trebat će dobiti pisanu suglasnost suvlasnika kao uvjet za izdavanje rješenja.

Postojeći iznajmljivači su tu suglasnost dužni pribaviti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu izmjena tog zakona, koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnjem.

Zastupnici su u kratkoj raspravi prije toga raspravili konačni prijedlog izmjena Zakona o državnoj izmjeri i katastru kojima se želi osigurati suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije koji će u konačnici pridonijeti povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, poticati i ubrzati procese ulaganja te poboljšati funkcioniranje tržišta nekretnina.

Prijenos saborske sjednice u nastavku:

Bačić: U roku šest mjeseci donijet će se Program ugradnje dizala

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić najavio je u ponedjeljak kako bi Vlada u prvoj polovici iduće godine trebala donijeti Program ugradnje dizala u postojeće zgrade, a čim to učini, raspisat će se javni pozivi za ugradnju dizala što će država sufinancirati.

Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada predviđeno je da će Vlada u roku 180 dana (od dana njegova stupanja na snagu, 1. siječnja 2025.) donijeti Program ugradnje dizala, no uvjeren sam da će ga donijeti i prije, a čim ga donese, kreće se u objavu javnog poziva, rekao je Bačić u saborskoj raspravi o predloženom zakonu.

Na zahtjev Ljubice Lukačić (HDZ) pobrojao je uvjete koje će trebati ispuniti za ugradnju dizala. Potrebno je da zajednica suvlasnika, njih 50 posto, donese odluku o ugradnji dizala, treba izraditi projekt ugradnje i trebaju bit osigurana sredstva od najmanje 67 posto vrijednosti projekta, jer će država ugradnju sufinancirati sa 33 posto.

Bačić kaže da se ugradnja odnosi prije svega na zgrade koje imaj tri kata, ali može i na one koje ih imaju manje ako u njima žive osobe s invaliditetom ili teže pokretne osobe.

Potpredsjednik Vlade Saboru je predstavio konačnu verziju spomenutog zakona u kojemu je jedna od novina Vladina obveza donošenja programa uređenja pročelja u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama gradova.

Vlada bi taj posao sufinancirala sa 33 posto ukupne vrijednosti obnove pojedinih pročelja, uz obvezu uključivanja grada, odnosno općine, naglasio je.

Napominjući kako svi gradovi nemaju takve cjeline, Jasenka Auguštan Pentek (SDP) drži da bi u onima koji ih imaju, uređenje pročelja moglo zaustaviti neke druge projekte.

Bačić se čudi takvom razmišljanju. Kritizirate državu što iz svog proračuna izdvaja sredstva za uređene pročelja u gradovima, grad, koji ne može izdvojiti sredstva za obnovu pročelja, neće biti u prioritetu, naglasio je.

U kratkoročnom najmu 232 tisuće stanova

Ponovio je kako Vlada predloženim zakonom želi pridonijeti kvaliteti stanovanja, prije svega u višestambenim zgradama, uvesti reda u regulativu o upravljanju zgradama, ograničiti kratkoročni najam u višestambenim zgradama, omogućiti priuštivo stanovanje.

Ponovio je i razloge rasta cijena nekretnina i najamnina, naveo kako Hrvatska ima oko 2, 3 milijuna stambenih jedinica od kojih 40 posto nije u funkciji stanovanja.

Ukupno 958.000 stambenih jedinica, koje su građene za stanovanje, danas nisu u toj funkciji, čime je smanjena ponuda na tržištu, a potražnja je sve veća, kazao je.

Od tih 958.000 stanova, oko 600.000 ih je prazno, a to potvrđuju i podaci HEP-a za 2022. da u oko 565.000 stambenih jedinica nije bilo potrošnje struje.

U kratkoročnom najmu je 232.000 stambenih jedinca, kazao je Bačić i upitao se treba li država, koja je sa lokalnim jedinicama, uložila značajna sredstva u infrastrukturu za njih, sjediti skrštenih ruku i pratiti prenamjenu stanova.

Predloženim zakonom, od 1. siječnja 2025. svi koji se odluče za kratkoročni najam trebat će suglasnost suvlasnika, njih dvije trećine, odnosno 66, umjesto 80 posto, kako je planirano ranije.

Vlasnici koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, morat će ishoditi tu suglasnost.

Takvu suglasnost morat će tražiti i neke tihe djelatnosti koje stvaraju buku.

Marina Živkovića (Možemo) zanimalo je derogira li predloženi zakon postojeći Zakon o najmu stanova? Četiri osobe koje imaju ugovor o najmu stana, sada, odlukom susjeda, odnosno suvlasnika, mogu izgubiti pravo na njega, upozorio je.

Tamo gdje najam pruža kvalitetan suživot, neće biti nikakvog problema, kazao je Bačić. 

Oporba: Pribavljanje suglasnosti za kratkoročni najam nepravedno i protuustavno

U raspravi o konačnom tekstu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, oporbeni saborski zastupnici podržali su u ponedjeljak uvođenje reda u stanovanje, no za obvezu pribavljanja suglasnosti za kratkoročni najam kazali da je parcijalno rješenje, nepravedno pa čak i protuustavno.

Predloženim zakonom, od 1. siječnja 2025. svi koji se odluče za kratkoročni najam trebat će suglasnost suvlasnika, njih dvije trećine, odnosno 66, umjesto 80 posto, kako je planirano ranije.

SDP neće podržati zakon, jesmo načelno za poticanje dugoročnog najma, ali nismo za to da se primamljiva zarada od turističkog noćenja prepusti samo hotelijerima i poduzetnicima, nismo za parcijalno rješenje gdje se ono prepušta kućnim savjetima, poručio je Mišo Krstičević u ime Kluba SDP-a.

Zanima ga zašto se nije propisalo koji stanovi i gdje mogu ići u kratkoročni najam a koji ne mogu jer kod kratkoročnog najma nije isto radi li se o centru Zagreba ili Sesveta, nije isto radi li se o obiteljskom najmu, gdje umirovljenici iznajmljuju stan da bi si popravili standard ili o vlasniku koji posjeduje na desetke stanova.

Pozdravljamo ograničavanje dnevnog najma, no predloženi mehanizam nije pravedan, transparentan ni predvidiv, a lokalne jedinice i dalje nemaju dobre mehanizme za sustavno sprečavanje dnevnog najma, rekao je Marin Živković (Klub Možemo!).

I on smatra da se dugoročno pogoduje hotelskoj industriji, kao i da predloženi okvir može dovesti do toga da se kratkoročni najam nepotrebno ograniči tamo gdje ne postoje stvarne potrebe, gdje nema značajne potražnje za dugoročnim najmom, primjerice u malim obalnim mjestima i gradovima.

Smatra da bi se izmjenama Zakona o vlasništvu jasno moglo odrediti koje su zgrade za stanovanje a koje apartmanske zgrade a ne da to bude posljedica jakosti kapitala ili arbitrarnosti susjeda.

Viktorija Knežević (Klub Centra i NPS-a) ocjenjuje da predložene zakonske izmjene nisu u skladu s Ustavnom. Ograničenja koja se uvode moraju biti razmjerne svrsi, ne smiju biti uvedena ako se isto može postići na drugi način, kazala je.

Vlasništvo podrazumijeva i određene obveze i moguće je ograničavati to vlasništvo ako su mjere ograničavanja razmjerne i opravdane, odgovorio im je ministar graditeljstva Branko Bačić.

HDZ-ovi zastupnici redom su hvalili zakon, od sufinanciranje uređenja pročelja u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama gradova, do sufinanciranja ugradnje dizala.

Bitno poboljšanje kvaliteti stanovanja pridonijet će i odredbe prema kojima za hitne popravke u zgradama više neće biti potrebna suglasnost suvlasnika dok će kod nužnih popravaka biti potrebna suglasnost 33 posto suvlasnika, kazao je Nikola Mažar (HDZ).

Zakon će pridonijeti podizanju kvalitete i sigurnosti stanovanja u višestanbenim zgradama i poboljšati izgled zgrada, istaknuo je Goran Kaniški (HDZ).