Sabor usvojio izmjene Zakona o lovstvu; HPK upozorava na probleme

Sabor je u petak izglasao izmjene Zakona o lovstvu s ciljem jačanja održivog gospodarenja divljači i pravne sigurnosti svih sudionika, očuvanja tradicije lovstva i razvoja lovnog turizma te smanjenja administrativnih opterećenja. 

Izmjene Zakona usvojene su sa 78 glasa 'za' i 43 'protiv'. 

- Podržavamo da lovci dobiju novi Zakon koji godinama i traže, no sporne su odredbe da će oštećenici snositi trošak šteta koje na njihovim usjevima nastaju. To smatramo duboko problematičnim, poručio je uoči glasanja Krešimir Čabaj (Klub DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista). 

Donesenim zakonskim izmjenama uvodi se prednost za domicilne lovačke udruge kod zakupa lovišta, a štete na usjevima od divljači obrađivat će stalna županijska povjerenstva.

Kako je istaknuo ranije ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, Zakon poljoprivrednicima jamči obeštećenje za štetu od divljači u svakom slučaju, "eventualno samo malo umanjeno".

Do sada je bilo propisano da poljoprivrednik nema pravo na odštetu ako nije poduzeo mjere zaštite, a ovim izmjenama omogućuje se ocjena okolnosti nastanka štete te doprinos samog oštećenika, što može i utjecati na opseg naknade.

Takav pristup omogućuje individualiziranu procjenu svakog slučaja, razmjernije utvrđivanje posljedica neispunjenja obveze zaštite svoje imovine uz zadržavanje odgovornosti lovoovlaštenika kada se za nju ispune zakonski uvjeti. Uz to, dodatno se razrađuje i uloga županija i Grada Zagreba u sprječavanju šteta.

Za štete od divljači vozač odgovara ako je vozio protivno prometnim pravilima.

Povećavaju se i minimalne površine privatnih lovišta s 500 na tisuću hektara zbog biološke i prostorno zaokružene cjeline. 

Uvodi se nova raspodjela sredstava od zakupa lovišta, pri čemu su županije po dosadašnjem zakonu imale deset, a sada će imati 50 posto, udjel ministarstva poljoprivrede smanjuje se na deset posto, a Ministarstva financija ostaje na 30 posto dok vlasnicima zemljišta pripada deset posto.

Produžuje se i trajanje zakupa s deset na 20 godina zbog većeg ulaganja i pravne sigurnosti te se po prvi puta uvodi polaganje lovačkog ispita i osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i MUP-a.

Uvodi se i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova, radi očuvanja realne vrijednosti naknade tijekom trajanja ugovora.

Na prijedlog Zakona podneseno je 29 amandmana, a Vlada je prihvatila tek četiri i to nezavisne zastupnice i predsjednice Odbora za poljoprivredu Marijane Petir. Jedan je prihvatila u cijelosti, a tri u izmijenjenom obliku.

Na prijedlog zastupnice Petir tako se briše odredba prema kojoj poljoprivrednik mjere zaštite odnosno ograđivanja parcele mora provoditi na vlastiti trošak. Također, prihvaćanjem njezinog amandmana, brojno stanje divljači u svakom lovištu morat će se utvrđivati najmanje jednom godišnje, a županijsko povjerenstvo za procjenu šteta svoj nalaz morat će dostaviti poljoprivredniku i lovoovlašteniku u roku od 15 dana od obavljene procjene štete.

Vlada je odbila sve oporbene amandmane, ali i onaj HDZ-ova Gorana Kaniškog.

HPK: Šteta od divljači i dalje ostaje na poljoprivrednicima

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) kritizirala je novi Zakon o lovstvu koji je u petak izglasao Hrvatski sabor, ocijenivši da njime nije riješeno ključno pitanje odgovornosti za štetu koju divljač prouzroči na poljoprivrednim površinama.

"U Hrvatskoj jedni imaju pravo gospodariti divljači, a drugi snose posljedice njezina gospodarenja. Tražili smo da onaj tko gospodari divljači preuzme jasnu odgovornost za štetu koju ona prouzroči, ali smo očito tražili previše", priopćili su iz HPK-a.

Ističu kako su mjesecima upozoravali na nelogičnosti zakonskih rješenja koja, prema njihovoj ocjeni, idu na štetu poljoprivrednika i poljoprivredne proizvodnje. Među ostalim, tražili su objektivnu odgovornost lovoovlaštenika, financiranje preventivnih mjera, zaštitu prava na naknadu štete kada su troškovi zaštite nerazmjerni te mogućnost učinkovitije zaštite poljoprivrednih površina uz naselja.

"Nismo tražili povlastice, nego odgovornost", kažu iz HPK.

Pozitivnim ocjenjuju prihvaćanje pojedinih amandmana zastupnice Marijane Petir, osobito brisanje izričite odredbe prema kojoj poljoprivrednici moraju o vlastitom trošku provoditi mjere zaštite te uvođenje jasnijih rokova za postupanje pri procjeni štete.

Ipak, upozoravaju da time nije odgovoreno na pitanje tko je obvezan financirati zaštitu od divljači.

"Brisanje obveze nije isto što i određivanje odgovornosti. Naši su zahtjevi postali dio saborske rasprave, no temeljno pitanje odgovornosti nije riješeno na način koji smo tražili. Divljač ima svojeg gospodara, a šteta vrlo često ostaje poljoprivredniku", izjavio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.

Dodao je kako Ministarstvo tvrdi da novi zakon bolje štiti poljoprivrednike, no stvarni učinci vidjet će se tek na poljoprivrednim površinama, kada divljač uništi usjeve i poljoprivrednici zatraže naknadu štete.

HPK najavljuje da će pratiti provedbu zakona i javno upozoravati na njegove posljedice, poručujući da se njegova uspješnost neće dokazivati u sabornici, nego u praksi.