Sabor: Zakon o hrvatskom jeziku podijelio oporbu

Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, čijim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobiva institucionalni okvir, podijelio je danas saborsku oporbu - lijevi dio smatra da je takav zakon besmislen, a desni dio kako je dobro što se donosi.

Pozivajući se na odredbe Ustava u kojem stoji da je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski jezik i latinično pismo, Sabina Glasovac (Klub SDP-a) i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom) ne vide smisao u donošenju zakona o hrvatskom jeziku za koji kažu da je bez sadržaja i deklarativan.

Hasanbegović (Klub DP): Podupirem sve što oživotvoruje hrvatsku samobitnost

Donošenje zakona podržao je i Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) naglasivši da podupire sve što dodatno naglašava i oživotvoruje hrvatsku državnu, narodnu, kulturnu i jezičnu samobitnost.

Furio Radin u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina istaknuo je da nacionalne manjine prihvaćaju zakon ako se odvija sukladno Ustavu koji kaže da je Hrvatska Republika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina.

Upozorio je da određene odredbe nisu do kraja jasne što, kaže, izaziva svojevrsnu strepnju kod nacionalnih manjina.

Pupovac (Klub SDSS): Ovaj zakon ne bi trebao nikoga uplašiti, ali neke su odredbe riskantne

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) kazao je da ovaj zakon ne bi trebao nikoga uplašiti jer spada među liberalnije u EU, ne nosi sankcije i ne podržavljuje jezik. I on upozorava na neke odredbe koje su riskantne za ravnopravnost manjinskih jezika i pisama.

- Ako ne bude tako da ovaj zakon razumije da je u svakom jeziku pojedinac onaj kojeg se ne smije lišiti prava izbora na riječ, oblik i iskaz, onda će služiti kao pretpostavka za ograničavanje slobode u jeziku, nadam se da to neće biti, kazao je Pupovac.

Govorite o pravu izbora na iskaz, a pokušavate zabraniti ljudima da govore tri riječi zajedno jer tobože potiču na govor mržnje, reagirao je Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti), a na upit Pupovca koje su to tri riječi koje netko zabranjuje Milanović Litre je rekao: Za dom spremni.

- Postoje pozdravi u modernoj povijesti Europe uključujući Hrvatsku kojih se moderna Europa i svjetska civilizacija odrekla i osudila u bilo kojoj inačici, uzvratio je Pupovac.

Andro Krstulović Opara (HDZ) naglasio je da je zakon uključiv, nema nikakvih zabrana, kažnjavanja ni jezične policije.

- Donosi se jer smo zrelo i razvijeno društvo koje mora njegovati i imati normu standardnome jeziku s kojim se svi u Hrvatskoj razumiju, rekao je i odbacio tvrdnju da se donosi radi predizborne kampanje. 

"Zakon o hrvatskom jeziku je loš i opasan"

- Zakon je moderan i uključiv, ne ulazi u privatnu komunikaciju, ne brani umjetnički izričaj, skrbi o budućnosti hrvatskog jezika, kazala je Vesna Bedeković (HDZ) u cjelodnevnoj raspravi o tom zakonu.

Majda Burić (HDZ) ističe da je zakon jasan izraz politike modernog suverenizma aktualne vlade.

- Zakon će naći svoje mjesto u povijesti hrvatskog jezika, kao što će mjesto naći i prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Europskom parlamentu koji je održao zastupnik Andrej Plenković, rekla je zastupnica.

Donošenje zakona podržavaju oporbeni Most i Suverenisti, ali napominju da njegov prijedlog nije savršen i da ga treba doraditi.

- Šteta je da su u zakonu izostale kaznene mjere, no čak i u sadašnjem obliku on je korak naprijed u očuvanju hrvatskog identiteta, kazao je Marko Milanović Litre (HS).

Ministar znanosti Radovan Fuchs tumači kako predloženi zakon nije jedini bez kazni, većina zakona iz područja kulture ih ne poznaje.

Milanović Litre: Protivnici zakona podsjećaju na prizore iz Šume Striborove

Za reakcije protivnika zakona Milanović Litre kaže da podsjećaju na prizore iz bajke Šuma Striborova u kojima snaha Guja otkriva svoj zmijski jezik čim pogleda na novoizlegle ptičice.

Marin Miletić (Most) dodaje da je diskutabilno i vrijeme u kojem se zakon donosi, pred izbore, no neovisno o tome drži da ga treba podržati.

- Nekima smeta zaštita hrvatskog jezika, a onda odu u Sarajevo i potpišu deklaraciju o zaštiti jugoslavenske kulture, kazao je i precizirao kako se radi o zastupnici Sandri Benčić (Možemo).

Nakon svih strateških postignuća, vrijeme je i za ovaj zakon, uzvraća ministrica kulture na propitivanja zašto se zakon donosi baš sada.

- Možda smo u prvoj godini državnosti trebali donijeti sve zakone, no što bi onda radili u Saboru, odgovorila je Nina Obuljen Koržinek kritičarima.

Bauk bi mogao djeci predavati matematiku

Donošenje zakona izrazito kritiziraju Možemo, SDP i Radnička fronta čija Katarina Peović za zakon kaže da je izuzetno loš, nepotreban i opasan.

Uvjerava da će za posljedicu imati zlostavljanje nastavnika, koji više neće smjeti koristiti dijalekt, nesigurnost običnih govornika u javnom prostoru, jezičnu policiju.

- To su odredbe prikladne za totalitarne režime, kazala je.

Urša Raukar (Možemo) zapitala je od koga se hrvatski jezik štiti i zašto se sumnja u njegovu snagu.

- Vijeće za hrvatski jezik naziva političkim tijelom i pita se gdje će se naći toliki lektori za jezik. To je prilika za nova uhljebljivanja i da se vladajući busaju u domoljubna prsa pred izbore, izjavila je.

I Arsen Bauk (SDP) propituje od koga danas treba štititi hrvatski jezik.

- Od 1102., od kad je Hrvatska pod stranim vladarima, nismo imali ni samostalnu državu, ni zakon, a preživjeli su i jezik i narod. Sad kad imamo samostalnu državu, on je u opasnosti i treba ga štititi, od koga?, zapitao se i dodao: Jedini od koga ga treba štiti je HDZ, pa neće nam valjda i jezik ukrasti?".

U ponešto ležernijoj raspravi otkrio je i gdje se vidi ako jednog dana ne bude u politici i kako će tada govoriti.

- Ako mi iz nekog čudnog razloga prestane politička karijera, idem djeci predavati matematiku na Braču, pokušat ću im govoriti da me razumiju, a hoće li biti kut ili kantun, to ćemo vidjeti, rekao je Bauk.