Klešić: Problem plaća je evidentan, no nećemo u štrajk

Glavnim problemom u radu Državnog ureda za reviziju, koji ima oko 16 tisuća obveznika, glavni državni revizor Ivan Klešić označio je zapošljavanje novih ljudi i bolje plaće koje, poručio je, neće pokušati izboriti štrajkom.

Od 1. siječnja dosta je ljudi otišlo u mirovinu, rješenje je da nas se ne limitira u nekim stvarima, rekao je Klešić podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu Ureda u prošloj godini.

Naime, do 1. siječnja ove godine Ured je imao 305 zaposlenika, sada je na 284, a sistematizacijom bi ih trebao imati 380.

Vlada je, objasnio je, donijela odluku o limitiranju zapošljavanja u državnim službama u koju su bili uključeni i državni revizor, iako smatra da nisu trebali biti.

Revizori neće u štrajk

Poručuje i kako revizori bolje plaće neće pokušati izboriti štrajkom.

Problem plaća je evidentan, za sada nas nitko ništa nije pitao, no mi nismo institucija koja će hodati s transparentima Trgom svetog Marka, stali smo u red skromno, pristojno i ponizno čekamo da se riješi naš problem, odgovorio je Zvani Brumniću (Socijaldemokrati) i Borisu Lalovcu (SDP).

Ured je lani obavio ogroman posao, 195 revizija, od čega 164 financijske, 24 revizije učinkovitosti i sedam revizija usklađenosti te 94 provjere ranije danih naloga i preporuka.

Ured obavlja reviziju u dvije kategorije, financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja, nepovoljna mišljenja u obje kategorije dao je općini Donja Voća, Športskoj zajednici Ogulina i stranci Domovinski pokret.

Gdje je griješio DP?

Kod DP je utvrdio da nije uredno vodio poslovne knjige, da je putne naloge isplaćivao bez vjerodostojne dokumentacije, da nije vodio evidenciju donacija, da oko 1,3 milijuna kuna računa za promidžbu ne sadrži podatke iz kojih se može potvrditi jesu li navedene usluge obavljene itd.

Od sedam područja, kod DP-a su u pet nađene nepravilnosti, no njih ima i kod Suverenista i Radničke fronte, a upravo oni poručuju da nas treba gledati kao kriminalce, kazao je Josip Borić (HDZ). Promatrajte sebe, poručio im je, ističući da Revizija nije imala nikakvih zamjerki na HDZ-ovu poslovanje i dala mu bezuvjetno mišljenje.

To mišljenje govori sve o toj Reviziji, uzvratila mu je Katarina Peović, tvrdeći da su greške nađene kod RF smiješne u usporedbi s kriminalnom organizacijom u kojoj je on.

Daniel Spajić (DP) priznaje da nalazi za 2021. nisu valjali, poziva Reviziju da istraži sve i sve sumnje prijavi DORH-u.

Bit ću svjedok, naglasio je, a HDZ prozvao da njihove kolege u Virovitici imaju u blagajni manjak do 17 milijuna kuna.

Klešić je, na upit Maje Grba Bujević (HDZ), iznio podatak da obveze zdravstvenog sustava i HZZO iznose više od 14 milijardi kuna. Sada je u reviziji 68 bolničkih ustanova, do konca jeseni imat ćemo sve podatke o tome i predstaviti ih javnosti, a oni će se moći će se koristiti u reformi zdravstva, kazao je.

Troškovi korupcije u EU između 179 i 999 milijardi eura godišnje

Zastupnike je zanimalo i slušaju li subjekti dane im preporuke.

Visok postotak ih sluša, nije provedeno 14, 6 posto preporuka, pa će Ured i dalje pratiti njihovu provedbu, rekao je Klešić, suglasan da su i moguće kazne odigrale svoju ulogu.

Naime, institucija koja se ogluši o preporuke i naloge Revizije može biti kažnjena do 50 tisuća kuna, a osoba odgovorna za provedbu od 2.000 do 20.000 kuna.

Klešić je, na upit Ivana Kirina (HDZ) potvrdio da se korupcija ne događa samo Hrvatskoj.

Prema podacima iz studije, koju je naručio Europski parlament, a u kojoj je obrađena tema korupcije u EU, troškovi korupcije u EU kreću se između 179 i 999 milijardi eura na godišnjoj razini, naveo je glavni državni revizor, ističući da je od 180 zemalja u svijetu, Hrvatska po indeksu percepcije korupcije na 63. mjestu.

Dio oporbe prozvao Možemo! zbog slučaja Zambija i nagrade Zagrepčanka godine

Dio saborske desne oporbe iskoristio je govore na slobodnu temu za prozivanje stanke Možemo! zbog slučaja Zambija i dodjele nagrade Zagrepčanka godine, optuživši ih da na tim temama politiziraju, parazitiraju i skupljaju političke bodove.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) prozvao je zastupnike Možemo!, vezano za nagrade Zagrepčanka godine, ali i slučaja Zambija - rekavši da nisu sudjelovali u raspravama o posvajanju djece kada su se vodile u Saboru i na odborima, ali sada kada je donesena oslobađajuća presuda za hrvatske posvojitelje, politiziraju i skupljaju političke bodove.

Njihova politizacija ide do te mjere, dodao je, da osobi koja je prekinula jedan ljuski život daju nagradu Zagrepčanka godine.

Milanović Litre rekao je i kako se ne namjerava ispričavati, a na što ga je pozvala Ivana Kekin (Možemo) jer je, ustvrdila je, 'mjesecima huškao i širio govor mržnje oko slučaja Zambija'.

Reagirala je Sandra Benčić (Možemo!) kazavši zastupniku HS-a da se srami što dijeli Sabornicu s njim.

Benčić je podsjetila kako su predložili zakonske izmjene o međunarodnom posvojenju, a da prozivanje građana i njihovih odluka 'imenom i prezimenom' nije institucionalno zakonodavno djelovanje već huškanje, hajka i linč.

Građani Hrvatske ne honoriraju mržnju ni hajku već nadu, vjeru u ljude, i to da ih se kao građane kada se nađu pred institucijama prevareni ili izigrani štiti; svi vi koji gradite politiku na mržnji i strahu, nećete profitirati, poručila je Benčić.

Dalija Orešković (Centar ) optužila pak zastupnika Suverenista za zastrašivanje ljudi koji ne dijele njegove političke stavove.

Da Možemo! parazitira i manipulira na određenim temama rekao je i Hrvoje Zekanović (HDS) kritizirajući također dodjelu nagrade Zagrepčanka godine Mireli Čavajdi. Pita zbog čega je ona stvarno zaslužna.

Zekanović je rekao i kako je očito u 2013. 'rod postao fluidan' pa predlaže da Sabor redovito ispituje rodno stanje zastupnica i zastupnika, odnosno "zastupnica koje su bile zastupnici i zastupnika koji su bile zastupnice".

Ako se primjerice obratim kolegi Grbinu a on je zapravo kolegica Grbin, kako da znam je li on kolegica ili kolega, ironizirao je Zekanović. "To je ideologija koju gura SDP i Možemo!", zaključio je. 

Stephen Nikola Bartulica (DP) u slobodnom govoru pozvao je premijera Andreja Plenkovića da nešto konkretno učini vezano za pitanje službenog zahtjeva ratne odštete od Srbije i da se više ne skriva iza floskula.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) upitala je pak hoće li Vlada opet pogaziti obećanje koje je dala roditeljima njegovateljima o produljenu njihovog statusa nakon što im umre dijete. Zatražila je o ministra rada Marina Piletića da jasno kaže u kojoj je fazi zakon i kad će doći u Sabor koji uređuje to pitanje, točno koji dan.

Nikola Grmoja (Klub Mosta) i Siniša Hajdaš Dončić (Klub SDP-a) izrazili su nezadovoljstvo neambicioznim ovotjednim dnevnim redom Sabora dok veliki broj oporbenih prijedloga čeka na raspravu.

Jandroković podsjetio na 175. obljetnicu ustoličenja bana Jelačića

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na početku saborske sjednice u ponedjeljak podsjetio je na 175. obljetnicu ustoličenja bana Josipa Jelačića, te je tom prilikom u Sabornici izvješena replika Jelačićeve banske zastave.

Sabor zbog blagdana Tijelova ovog tjedna zasjeda od ponedjeljka do srijede, a radni tjedan zastupnici otvaraju raspravom o izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu.

Na početku sjednice Jandroković je podsjetio kako je Jelačić za hrvatskog bana ustoličen na današnji dan, 5. lipnja 1848., a njegova banska zastava prije 175 godina prvi put je bila ovješena u Hrvatskom saboru, prilikom njegova tadašnjeg zasjedanja.

Crvena i bijela boja na banskoj trobojnici bile su preuzete iz grba Hrvatske, a plava i bijela iz onih Dalmacije i Slavonije. Zajedno s grbovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te su tri boje tvorile jasan simbol tadašnje želje za trojedinom kraljevinom, odnosno jedinstvom hrvatskih zemalja, dodao je.

Kasnije je ta trobojnica u Sabornici bila istaknuta i u počecima rada prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, od kraja 1990. pa sve do 1995. godine, naglasio je Jandroković.

Podsjetio je da je Sabor, koji je započeo zasjedanje 5. lipnja 1848. godine, bio u sazivu koji je prvi put u povijesti izabran putem javnih izbora, a u Sabor su tada ušli prvaci hrvatskog narodnog pokreta ( Gaj, Šokčević, Kukuljević Sakcinski, Vukotinović, Mažuranić i drugi).

Prvi Sabor koji je zasjedao na hrvatskom jeziku

Osim toga 1848. doneseno je niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva i traženja ujedinjenja Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom i Slavonijom, te zatraženo ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha i potvrđena odluka bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.

Bio je to i prvi Sabor koji je zasjedao na hrvatskom jeziku, podsjetio je Jandroković.

Trezven pogled u prošlost, zajedno s realnom sviješću o vlastitim postignućima, pa i neuspjesima, od ključne je važnosti. Poznavanje zbivanja iz povijesti hrvatskog naroda presudno je bitno ako se želi racionalno sagledati sadašnjost te donositi kvalitetne odluke o našoj budućnosti, rekao je predsjednik Sabor i naglasio važnost osvješćivanja mlađim naraštajima bogate povijest hrvatskog naroda i odražavanja živim uspomenu na istaknute pojedince koji su se znali nesebično davati za domovinu.

- Njihovim je zauzimanjem hrvatski državotvorni proces dobio novu dimenziju i poticaj. Izravna posljedica toga je afirmacija hrvatske nacionalne političke svijesti, a suvremena Hrvatska, čvrsto to vjerujem, kulminacija je i ostvarenje i njihovih ambicija, kazao je Jandroković.

Petina zastupnika, njih 30-ak koji inače redovito dolaze na sjednice i sjede na svim raspravama i sad će biti tu. Ona pak većina koja je zbog svog odnosa prema poslu dobila naziv glasačka mašinerija prije srijede neće se pojavljivati u Hrvatskom saboru jer srijeda je dan za koji je unaprijed najavljeno glasanje.

Među ostalim i o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, na koji je upućeno više od 170 oporbenih amandmana koje je Vlada sve odbila, a prihvatila jedan iz redova vladajuće većine, onaj HDZ-ova zastupnika. Nema sumnje da će u srijedu na glasanju jednako tako kao i Vlada postupiti i saborska većina predvođena HDZ-om.

Osim glasanja u srijedu nema ni jedne rasprave predviđene za taj dan, a za dva preostala dana, sve ukupno tri rasprave, od toga dva izvješća i jedan zakonski prijedlog. 

Nakon glasanja zastupnici idu na produženi zastupnički vikend koji bi se mogao nazvati malim godišnjim odmorom, trajat će čak šest dana.