Sabor o provedbi Nacionalne razvojne strategije do 2030.

Hrvatski sabor danas raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske (NRS) do 2030. godine, uz Izvješće za 2021. godinu. Zastupnici danas neće glasati o dosad raspravljenim prijedlozima zakona i izvješćima, nego će to učiniti u srijedu ujutro.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske (NRS) do 2030. godine donesena je 5. veljače 2021.  U njoj su, u skladu s međunarodno preuzetim obvezama, definirani razvojni smjerovi te utvrđeni strateški ciljevi i prioriteti za održivi razvoj Hrvatske za sljedećih 10 godina.

U izvješću se navodi kako su u 2021. iznimni napori bili usmjereni na izradu akata kojima se izravno podupire provedba NRS-a do 2030.

Te je godine doneseno ukupno 19, a izrađeno 36 dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja od nacionalne važnosti koji će izravno poduprijeti provedbu razvojnih politika i postizanje strateških ciljeva do 2030. 

Velik napredak unatoč negativnim utjecajima pandemije

Iako je pandemija bolesti COVID-19 snažno i negativno utjecala na provedbu ciljeva održivog razvoja, a globalni se prosjek Indeksa održivog razvoja snizio prvi put od 2015., Hrvatska ostvaruje vrlo dobre rezultate i poboljšava većinu pokazatelja ciljeva održivog razvoja u području održivosti okoliša, pravednosti gospodarstva i društva, produktivnosti i makroekonomske stabilnosti, ističe se.

Hrvatska je  u 2021. u odnosu na 2019., s 22. mjesta napredovala na 14. mjesto poretka Indeksa ciljeva održivog razvoja, među ukupno 165 zemalja koje su obuhvaćene Izvješćem o provedbi ciljeva održivog razvoja za 2021.

Ovim važnim napretkom postali smo jedina zemlja koja nije članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a nalazi se među prvih dvadeset zemalja predvodnica održivog razvoja, što jasno upućuje na to da Republika Hrvatske poštuje i primjenjuje najviše globalne standarde tijekom oblikovanja i provedbe javnih politika te ostvarivanja društvenih i gospodarskih koristi", navodi se.

Međutim, napominje se kako i dalje ima prostora za napredak u određenim područjima, kao što su promicanje zdravlja blagostanja ljudi svih starosnih skupina te ravnopravnost spolova.

Erlić: Hrvatska do 2030. među najrazvijenijima

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić rekao je kako Hrvatsku do 2030. godine vidi među najrazvijenijim zemljama članicama EU i zemljama svijeta dok su oporbeni zastupnici upozorili na pad standarda i rekordnu inflaciju.

- Do 2030. godine vidim nas uz bok najrazvijenijih, samoj svjetskoj eliti. Među najrazvijenijim zemljama članicama EU a samim tim i među najrazvijenijim zemljama svijeta, rekao je Erlić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o godišnjem izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.

Time je odgovorio IDS-ovom Emilu Dausu kojeg je zanimalo kako osobno vidi Hrvatsku 2030. godine s obzirom na to da je Hrvatska postala društvo trgovine i usluga s malo proizvodnje kojem oko 20 posto BDP-a donosi turizam.

Erlić je istaknuo kako ih "objektivnih faktori" ohrabruju da to mogu ostvariti s obzirom na očekivani veliki investicijski potencijal te ulaganja u područja, poput zelenih politika, digitalizacije, socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja.

- Ogroman, nikad veći investicijski ciklus trenutno slijedi u Republici Hrvatskoj pogonjen i fondovima EU i drugim sredstvima. Za vjerovati je da će to stvoriti konkurentnije društvo, još bolje i kvalitetnije uvjete te standard s kojim će svaki stanovnik moći biti zadovoljan, poručio je.

Oporba: Živimo u "paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu"

Oporba se brojnim replikama obrušila na podatke iz raspravljanog izvješća, ocjenjujući kako oni pokazuju da živimo u "paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu" te da vladajući ne vide kako ljudi u stvarnosti žive.

Oporbeni zastupnici ustrajali su u kritikama da standard pada, da su podaci manipulativni, da je 400.000 ljudi iselilo iz zemlje te da je u Hrvatskoj više od deset posto stranih radnika.

- Zar ne vidite kako ljudi u Hrvatskoj žive? Standard pada drugu godinu za redom, plaće i mirovine realno padaju, inflacija je nikad viša, cijena osnovnih životnih narasla je za 20 posto, rekao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati). 
   

Erlić mu je odgovorio da su u izvješću korišteni podaci temeljeni na europskoj metodologiji i statistici koji jasno pokazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala duplo veći rast BDP-a, odnosno 6,3 posto u odnosu na tri posto koliki je europski prosjek.

Vezano uz iseljavanje iz Hrvatske, Erlić je kazao da se svake godine smanjuje. Pojasnio je da je iseljavanje bilo kontinuirano od ulaska u EU ali je u prošloj godini bilo neznatno.

Erlić je, na kritike Katarine Peović (Radnička fronta) da podaci o rastu BDP-a po glavi stanovnika pokazuju da smo u odnosu na sve usporedive zemlje rasli sporije osim Bugarske, ponovio kako cijela Europa priznaje da rastemo.

Erlićeve podatke o nikad većem rastu BDP-a oporba nazvala manipulacijom

- Pokazatelji su jasni i egzaktni. BDP raste u apsolutnom iznosu i nikada u povijesti nije bio veći nego je danas, ustvrdio je ministar.

SDP-ova Andrea Marić upozorila je da smo jako loši po podacima o zdravstvenom stanju nacije jer smo po smrtnosti od raka drugi najgori u EU, a Erlić je odgovorio da se kontinuirano sredstva fondova EU ulažu u zdravstveni sustav te je u svim županijama napravljen napredak vezano uz ulaganja u dnevne bolnice i primarnu zdravstvenu zaštitu.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako neće u srijedu sudjelovati na glasovanju o izvješću, tražeći da se podaci u njemu ujednače.  

Ljudi, ovo vam stvarno izgleda amaterski, poručio je vladajućima Božo Petrov (Most), prozvavši ih da su pokušali manipulirati podacima koji im ne odgovaraju.

Kada se uzme prezentacija izvješća s Vlade, grafikoni ne sadrže iste točke mjerenja, u jednom je jedna, u drugom druga, kazao je Petrov, tvrdeći da sve to stvara dojam jeftinog kazališnog komada.

Marko Pavić (HDZ) rekao je kako je fascinantno koliko oporba želi iskriviti podatke o rastu BDP-a, zaposlenosti i svega onog što Vlada dobro radi.

Istaknuo je da su druge zemlje imale deset godina više za korištenje sredstava iz fondova EU, ali se hrvatska minimalna plaća približava onoj u Češkoj i Slovačkoj te je premašila one u Bugarskoj i Rumunjskoj.